Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, izjavila je: Istraživanja i inovacije u samom su središtu odgovora na dosad neviđenu krizu s kojom smo suočeni zbog pandemije koronavirusa. Izvješće o uspješnosti u području znanosti, istraživanja i inovacija iz 2020. pokazuje koliko su istraživanja i inovacije bitni za provedbu ekološke i digitalne tranzicije u Europi. Obzor 2020. i budući program Obzor Europa imaju ključnu ulogu u toj preobrazbi.

EU je jedan od vodećih aktera u znanstvenoj proizvodnji i izvrsnosti: iz EU-a je, primjerice, 25 % najčešće citiranih znanstvenih publikacija na temu klime i njih 27 % u području biogospodarstva. Kad je riječ o prijavama patenata u ta dva područja, EU je također na čelu s 24 % prijava u području klime i 25 % u području biogospodarstva. Međutim, potrebno je više raditi na tome da se rezultati istraživanja pretvore u održiva i utrživa rješenja te da se izgradi snažan europski istraživački prostor i poveća djelotvornost javnih istraživačkih sustava. Budući da digitalizacija uvelike utječe na istraživanja i inovacije, odgovarajućom kombinacijom politika trebalo bi poticati komercijalizaciju tehnoloških i znanstvenih inovacija i razvoj digitalnih vještina istraživačâ te istovremeno promicati otvorenu znanost i osiguravati dostatna ulaganja u visokokvalitetne podatkovne infrastrukture. Obzor Europa, EU-ov sljedeći okvirni program za istraživanja i inovacije, bit će ključan element u jačanju i usmjeravanju rada u području istraživanja i inovacija putem pristupa usmjerenog na misije i europskih partnerstava.

Na temelju izvrsnosti i vrhunskih rezultata EU-a u znanstveno utemeljenim istraživanjima i inovacijama, u izvješću o uspješnosti u području znanosti, istraživanja i inovacija predstavljeno je 11 preporuka o politikama grupiranih oko tri glavna stupa:

• istraživanja i inovacije za siguran i pravedan prostor za čovječanstvo
• istraživanja i inovacije za globalno vodstvo
• istraživanja i inovacije za utjecaj na gospodarstvo i društvo.

Njihovom zajedničkom provedbom omogućuje se da istraživanja i inovacije pomognu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i njihovu redovitom uključivanju u politike i inicijative EU-a koje će doprinijeti postizanju pravedne, klimatski neutralne i digitalne Europe te istovremenom povećanju konkurentnosti europskih poduzeća i regija.

Kontekst

U izvješću o uspješnosti EU-a u području znanosti, istraživanja i inovacija analizira se dinamika istraživanja i inovacija, rezultati Europe u području znanosti i inovacija te njihovi pokretači. U tom se izvješću makroekonomska analiza utemeljena na pokazateljima kombinira s detaljnim analitičkim istraživanjem kako bi se dobili rezultati kojima se može služiti ciljana publika u području istraživanja i inovacija, kao i oblikovatelji politika i analitičari u području ekonomije i financija. To je treće izdanje dvogodišnje publikacije Glavne uprave Europske komisije za istraživanje i inovacije. Prethodno izdanje (iz 2018.) dostupno je ovdje.

Príspevok Izvješće o uspješnosti u području istraživanja i inovacija: Europa kao predvodnik u zelenoj i digitalnoj tranziciji zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Janez Lenarčič, povjerenik za upravljanje kriznim situacijama, izjavio je: Pandemija koronavirusa uzrokovala je humanitarnu krizu golemih razmjera u zemljama koje su među najugroženijima na svijetu. Pandemija ugrožava sigurnost opskrbe hranom u zemljama čiji su javnozdravstveni sustavi ionako slabo razvijeni. Moramo odmah djelovati i zaštititi sve dijelove svijeta. To nam je u zajedničkom interesu. Važno je omogućiti humanitarcima da nastave spašavati živote.

Nova sredstva pomoći će ranjivim osobama zahvaćenima tom velikom humanitarnom krizom. U prvom je redu riječ o stanovništvu regije Sahela i jezera Čad, Srednjoafričke Republike, regije afričkih Velikih jezera, istočne Afrike, Sirije, Jemena, Palestine i Venezuele te etničkoj skupini Rohingya. Te će osobe tako dobiti pristup zdravstvenim uslugama, zaštitnoj opremi, vodi i sanitarnim uslugama. Sredstva će raspoređivati nevladine organizacije, međunarodne organizacije, agencije Ujedinjenih naroda te Crveni križ i Crveni polumjesec.

Kontekst

Povrh ovih 50 milijuna eura Europska komisija već je izdvojila znatna sredstva, ali i poduzela brojne humanitarne mjere radi zadovoljavanja najhitnijih potreba uzrokovanih pandemijom koronavirusa:

• u veljači 2020. dodijelila je 30 milijuna eura Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Usto planira izdvojiti oko 76 milijuna eura za programe u okviru Plana Ujedinjenih naroda za globalnu humanitarnu pomoć, za što je potreban pristanak proračunskih tijela EU-a. Komisija i izravno financira rad nevladinih humanitarnih organizacija, Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koji pružaju humanitarnu pomoć na terenu
• humanitarni zračni most EU-a: Komisija je 8. svibnja najavila uspostavu humanitarnog zračnog mosta EU-a za prijevoz humanitarnih radnika i hitne opreme u nekima od najkritičnijih područja u svijetu. Taj je most dio odgovora na koronavirus. Na prvom letu 8. svibnja, koji je organiziran u suradnji s Francuskom, u Bangui u Srednjoafričkoj Republici prevezeno je 60-ak humanitarnih radnika iz raznih nevladinih organizacija i agencija EU-a te 13 tona humanitarnog tereta. Dvama kasnijim letovima za Srednjoafričku Republiku prevest će se još ukupno 27 tona humanitarne opreme. Drugo odredište u okviru ovog humanitarnog projekta EU-a bila je zapadnoafrička zemlja Sveti Toma i Prinsipe, u koju su 15. svibnja prevezeni humanitarni i zdravstveni radnici te 20 tona opreme. Let je organiziran u suradnji s portugalskom vladom i nekoliko humanitarnih partnerskih organizacija. Povratnim letom u Lisabon je repatrirano više od 200 građana EU-a i drugih putnika.

Povrh navedenih humanitarnih sredstava, u okviru pristupa Tim Europa Komisija i države članice izdvojile su oko 20 milijardi eura razvojne i hitne pomoći za kratkoročne i dugoročne potrebe u svijetu.

Príspevok Globalni odgovor na koronavirus: dodatnih 50 milijuna eura EU-a za humanitarnu pomoć zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Prelazak zemlje na digitalno blagostanje usko je povezan s naporima koji se temelje na štednji kako bi se smanjila potrošnja na socijalnu skrb i druge bitne javne usluge, uz istodobno temeljno restrukturiranje sustava socijalne sigurnosti. U 2012. godini vlada je kreirala Universal Credit (univerzalno kreditiranje), koji je objedinio šest socijalnih naknada u jednu naknadu koja se isplaćuje mjesečno. Vladino službeno nadzorno i revizijsko tijelo postavilo je ozbiljna pitanja o tome da li taj sustav zapravo štedi novac, te da li je vlada pružila odgovarajuću potporu lokalnim vlastima pomažući ljudima da ostvare svoje koristi.

Želja za automatizacijom kritičnih aspekata univerzalnog kreditiranja povećala je rizik da bi se ljudima moglo pogrešno uskratiti bitne potrebe. Od ožujka 2018. samo je 38% podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb uspješno verificirano u okviru vladine inicijative za automatizaciju provjere identiteta putem usluga koje pruža privatni sektor. Ove usluge ovise o informacijama kao što su financijski i telefonski zapisi i imigracijski dokumenti. Grupe za javnu pomoć su otkrile da mnogi podnositelji zahtjeva nemaju takvu dokumentaciju ili se bore da je osiguraju putem interneta.

Velika Britanija nije sama u svojoj borbi s digitalnim blagostanjem. Sve veći broj zemalja propustio je slične napore. U Indiji su milijunima siromašnih obitelji uskraćeni obroci hrane jer nisu mogli zadovoljiti zahtjeve digitalne identifikacije. Kada su općinske vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi zamijenile radnike s automatiziranim sustavima za obradu zahtjeva za socijalnu skrb, nedovoljna isplata i uskraćivanje koristi su porasli. Tisuće podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb pogrešno je optuženo za prijevaru u koristima u Michiganu zbog nedostataka u dizajnu automatskog sustava za otkrivanje prijevara u državi. U Velikoj Britaniji, ovi neuspjesi povećavaju pritisak na podnositelje zahtjeva za socijalnu skrb, koji već trpe sankcije zbog nedostatka zahtjeva za radom i smanjenja njihovih naknada u posljednjem desetljeću.

Unatoč tim crvenim zastavama, vlada nastavlja s digitalnom transformacijom sustava socijalne skrbi. U izradi je i “potpuno automatiziran” sustav za otkrivanje prijevare. Ako vlada prvo ne riješi tekuće propuste s tehnologijama koje je već uvela, riskira njihovo ponavljanje. Bez reforme socijalne skrbi koja se bavi temeljnim uzrocima siromaštva, gladi i beskućništva, automatizacija i druge tehnologije mogu samo pogoršati njihove učinke.

Príspevok Katastrofalno uvođenje digitalnog sustava socijalne skrbi u Velikoj Britaniji zobrazený najskôr europskenovine.eu.

O uvođenju novih pravila kojima se namjerava poduprijeti inovacije, digitalizaciju, energetsku tranziciju, obrazovanje i pristup zdravstvenoj skrbi u svim dijelovima Europe raspravljat će se u srijedu ujutro, a glasovati u podne. Time bi se omogućilo pojednostavljenje postupaka za jačanje projekata začetih na lokalnoj razini te potaknulo manja poduzeća da traže poticajna sredstva.

Prema iznosima iz prijedloga koji je podnio Odbor za regionalni razvoj, stope financiranja i ukupan iznos trebali bi ostati na postojećoj razini. Proračun za razdoblje 2021. – 2027. iznosio bi 378,1 milijardu eura što je 14 % više no što je predložila Komisija (330,6 milijarde eura).

Manje razvijenim regijama i dalje bi bila namijenjena znatna potpore EU-a s mogućnošću sufinanciranja i do 85 %, a predviđena su i dodatna sredstva za najudaljenije regije. Zastupnici žele veća sredstva i za prekogranične projekte.

Kontekst

Kako bi se unaprijedile sinergije među fondovima, sveobuhvatna pravila Uredbe o zajedničkim pravilima neće se primjenjivati samo na Fond za regionalni razvoj, Socijalni fond (EFS+) i Kohezijski fond, već i na Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Njima se također ustanovljuju financijska pravila za razdoblje 2021. – 2027. za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost te za instrument za upravljanje granicama i vize. Parlamentarni Odbor za regionalni razvoj novim zajedničkim pravilima želi obuhvatiti i Fond za ruralni razvoj. Otprilike trećina ukupnog proračuna EU-a troši se za te fondove.

Príspevok EU bi trebao nastaviti ulagati u sve regije radi poticanja gospodarske i socijalne kohezije zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Parlament je prihvatio stajalište o novom EU programe poticanja ulaganja i pristupa financiranju od 2021. do 2027.

Novi InvestEU program nastavak je i  zamjena sadašnjeg EFSI-ja (Europskog fonda za strateška ulaganja) koji je uspostavljen nakon financijske krize.

Zastupnici su u srijedu prihvatili amandmane koji su poboljšanje Komisijinog prijedloga. Među ostalim traže:

• povećanje jamstava iz EU proračuna na 40.8 milijardi eura (u tekućim cijenama) kako bi se mobiliziralo više od 698 milijardi eura investicija diljem EU-a (Komisija je predlagala 38 milijardi, za moblizaciju 650 milijardi eura);
• jasniji i novi ciljevi, poput rasta EU stope zaposlenosti, dosizanja kriterija Pariškog klimatskog sporazuma, ili ekonomske, teritorijalne i socijalne kohezije;
• bolja zaštita klime: zastupnici EP-a traže da „najmanje 40%“ cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU bude namijenjeno klimatskim ciljevima;
• uvođenje Upravljačkog odbora kako bi se osigurala ravnoteža između javne politike i bankarskog upravljanja u vođenju programa; predstavnik EP-a bio bi član Odbora;
• Komisija i Upravljački odbor podnosili bi godišnje izvješća o napretku, učinku i funkcioniranju programa InvestEU Parlamentu i Vijeću kako bi se i na taj način jačala odgovornost prema europskim građanima;

Izvješće je prihvaćeno s 517 glasova za, 90 protiv i 25 suzdržana.

Izjave

„InvestEU na jednom mjestu okuplja sve financijske instrumente EU proračuna. EFSI odnosno tzv. Junckerov plan, koji je nadahnuo uspostavu programa InvestEU već je pomogao otvoriti oko milijun radnih mjesta u Europskoj uniji, te je podupro rad više od 850 000 malih i srednjih tvrtki. Komisija predlaže poticanje investicija vrijednih 650 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2027., no mi u Parlamentu težimo doseći oko 700 milijardi eura. Program mora uzeti u obzir EU prioritete. InvestEU bit će važan alat za ostvarivanje gospodarskog rasta, stvaranje radnih mjesta, poticanje poduzetništva, te realizaciju društvene, ekonomske i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji“ rekao je José Manuel Fernandes (EPP, Portugal), suizvjestitelj u Odboru za proračune.

“InvestEU nije samo alat za nastavak pozitivnog učinka EFSI-ja i ostalih projekata koje smo koristili tijekom proteklih godina. Uz dodatno jačanje potpore malim i srednjim poduzećima, istraživanjima, inovacijama te održivoj infrastrukturi, ovaj program trebao bi početi rješavati pitanje golemih nedostataka u društvenoj infrastrukturi i time omogućiti provedbu projekata u područjima obrazovanja, zdravstva, te socijalnog stanovanja“, rekao je Roberto Gualtieri (S&D, Italija), suizvjestitelj i predsjedatelj Odbora za gospodarska i monetarna pitanja.

Idući koraci

Zastupnici su sada spremni započeti pregovore s ministrima iz država članica s ciljem postizanja sporazuma na prvom čitanju.

Kontekst

Unatoč brojnim inicijativama, u Europskoj uniji još uvijek postoji veliki investicijski manjak. Program „InvestEU“ (dio Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. – „EU proračuna za budućnost“ ) rješava ovaj problem.

Zamjenjuje različite financijske instrumente koji su trenutačno na raspolaganju (među ostalim Europski fond za strateška ulaganja – EFSI, Instrument za povezivanje Europe, posebna sredstva unutar programa za Konkurentnost malih i srednjih poduzeća (COSME), kao i posebnih jamstava i sredstava unutar programaZapošljavanja i socijalnih inovacija (EaSI)), kako bi se jačalo gospodarstvo i model uveden Junckerovim planom (korištenje jamstava EU proračuna  za privlačenje investitora).

InvestEU će se sastojati od Fonda InvestEU, InvestEU savjetodavnog centra te InvestEU portala (više informacija).

Príspevok „InvestEU“: potpora programu snažnijeg financiranja radnih mjesta i gospodarskog rasta zobrazený najskôr europskenovine.eu.

• Potpora otvorenoj trgovini temeljenoj na pravu i na promicanju EU vrijednosti

Europski parlament prihvatio je ugovor EU i Japana – najveći bilateralni trgovinski sporazum ikad dogovoren od strane EU-a.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana – prihvaćen s 474 glasa za, 152 protiv i 40 suzdržanih u srijedu – ukinut će gotovo sve carine čija godišnja vrijednost za EU kompanije doseže oko milijardu eura. Riječ je o ugovoru koji šalje jasnu poruku potpore pravednoj i otvorenoj trgovinu temeljenoj na pravilima „u razdoblju sve većih protekcionističkih izazova.“

Dobitnici: poljoprivreda, mala i srednja poduzeća

Sporazum štiti najosjetljivije sektore u EU-u, poput proizvodnje riže, ali istodobno omogućuje trenutačno ili postupno ukidanje svih carina na vino, govedinu, svinjetinu, tjesteninu, čokoladu i kekse. Osigurana je zaštita za 205 europskih proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla kako bi se i na taj način pomoglo malim i srednjim tvrtkama koje ostvaruju čak 78 % EU izvoza u Japan. EP je pozvao Europsku komisiju da uspostavi kontaktne točke za te kompanije kako bi što prije mogle iskoristiti prednosti Sporazuma.

Željeznica, usluge

Japan će europskoj konkurenciji otvoriti pristup tržištu nabave u gospodarski važnom željezničkom sektoru te u javnoj nabavi u velikim gradovima. E-trgovina, međunarodni pomorski prijevoz i poštanske usluge također će se liberalizirati.

Radno pravo

Europski parlament pozdravio je visoku razinu zaštite okoliša i radnih prava, te obveze povezane s Pariškim klimatskim sporazumom. Zastupnici su istaknuli su kako očekuju od Japana ratifikaciju svih važnih konvencija Međunarodne organizacije rada.

Parlament je također odobrio Strateški sporazum o partnerstvu s 535 glasova za, 84 protiv i 45 suzdržanih. Sporazum širi područje suradnje na područja poput energetike, obrazovanja, istraživanja i razvoja, te borbu protiv klimatskih promjena i protiv terorizma.

Izjave

„Današnje prihvaćanje Sporazuma je ključni trenutak za slobodnu trgovinu temeljenu na pravilima i vrijednostima, u vrijeme rastućeg protekcionizma. Sporazum će pomoći promicanju visokih standarda i jačanja održivog razvoja u trgovinskoj politici. Europski parlament šalje jako progresivnu poruku i nastavit će činiti sve što može kako bi ovaj najveći bilateralni trgovinski ugovor EU-a doista bio od koristi građanima i poslovnom sektoru“, rekao je Pedro Silva Pereira (S&D, Portugal), izvjestitelj zadužen za ovaj trgovinski sporazum.

„Odgovori Europskog parlamenta na izazove globalizacije su: suradnja i postavljanje globalnih standarda. Odlučno odbacujemo uskogrudni protekcionizam i tendenciju zatvaranja u nacionalne okvire jer to ne doprinosi rješenju gorućih problema s kojima smo suočeni, nego samo unosi razdor. Ključno će biti žurno provesti Sporazum i uključiti civilno društvo u svaki korak kako bi se zajamčila korist za radnike i za građane“, rekao je Bernd Lange (S&D, Njemačka), predsjedatelj Odbora za trgovinu.

Sljedeći koraci

Japan je već ratificirao sporazum. Nakon što je trgovinski sporazum prihvaćen u Europskom parlamentu, Vijeće bi 21. prosinca trebalo dati službenu potvrdu, kako bi on mogao stupiti na snagu 1. veljače 2019. Za stupanje na snagu Strateškog partnerstva potrebna je ratifikacija u državama članicama EU-a.

Kontekst

Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU-a i Japana potpisan je 17. srpnja 2018. Njime se stvara područje slobodne trgovine koje obuhvaća više od 600 milijuna ljudi, trećinu svjetskog BDP-a, te oko 40% globalne trgovine.

Príspevok Parlament prihvatio važan sporazum o slobodnoj trgovini EU-a i Japana zobrazený najskôr europskenovine.eu.

U  posljednjem EU godišnjem proračunu u ovom sazivu, zastupnici su tražili i izborili se za dodatnih 688.5 milijuna eura, u odnosu na prvotno planirani prijedlog budžeta Komisije, za programe koje smatraju ključnima u poticanju rasta gospodarstva i otvaranju radnih mjesta. Konkretno za Eramsus + (poticanje mobilnosti mladih), Inicijativu za zapošljavanje mladih, Obzor 2020 (istraživanje), i COSME (potpora malim i srednjim tvrtkama).

Pojedinosti vezane uz ova i ostala financijska pojačanja u proračunu , poput borbe protiv klimatskih promjena, upravljanja migracijama, potpore poljoprivrednicima, navedene su u nedavnom priopćenju za medije, nakon postignutog sporazuma s Vijećem, u utorak, 5. prosinca.

DODATNE INFROMACIJE

Rasprava: utorak, 11. prosinca

Glasovanje: srijeda, 12. prosinca

Parlament odlučuje o trgovinskom sporazum EU – Japan

EP će u srijedu glasovati o ugovoru o slobodnoj trgovini između EU i Japana, najvećem bilateralnom trgovinskom sporazumu sklopljenom od strane Unije.

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU i Japana otvara se tržište usluga, stvaraju se zajednička pravila i zajednički standardi u bilateralnoj trgovini. Također, Sporazum će postupno dovesti do uklanjanja gotovo svih carina na robu. Najviše koristi od Sporazuma koji će stupiti na snagu 1. veljače 2019., nakon službene ratifikacije u EP-u i Vijeću, u EU će imati proizvođači vina i žestokih pića, mesa i mliječnih proizvoda, tekstilna i kožna industrija, kompanije koje zanima javna nabava za željeznice, te mala i srednja poduzeća.

Parlament će također razmotritiStrateški partnerski sporazum EU- Japan, kojim se nastoji proširiti područje suradnje s trgovine na ostale sektore.

O Sporazumu

Sporazum o gospodarskom partnerstvu, potpisan 17. srpnja 2018., stvara zonu trgovine za 600 milijuna ljudi, te pokriva trećinu globalnog BDP-a i oko 40% međunarodne trgovine. Postupno će ukinuti sve carine, u vrijednosti otprilike 1 milijardu eura godišnje, na europske proizvode i usluge koje se uvoze u Japan.

Strateški partnerski sporazum širi područje suradnje na energetiku, obrazovanje, istraživanje i razvoj, borbu protiv klimatskih promjena te borbu protiv terorizma. Prije nego stupi na snagu moraju ga ratificirati države članice EU-a.

Još uvijek traju pregovori o posebnom sporazumu s Japanom o zaštiti ulaganja i o uspostavi mehanizma za rješavanje sporova, kako bi se osigurao jednaki i pravedni postupak  EU investitore u Japanu i obrnuto, japanske u članicama EU-a.

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: utorak, 11. prosinca

Glasovanje: srijeda 12. prosinca

Konferencija za medije: srijeda 14:30 – 15:00  – izvjestitelj Pedro Siva Pereira (S&D, Portugal), predsjedatelj Odbora za međunarodnu trgovinu Bernd Lange (S&D, Njemačka), povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström.

Príspevok Konačno glasovanje o EU proračunu za iduću godinu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Glasanjem u srijedu zastupnici Europskog parlamenta potvrdili su poziciju o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a, uključujući i preciznu raspodjelu iznosa predviđenih za svaki program EU-a.

Parlament naglašava svoje “jedinstvo i spremnost” za nadolazeće pregovore o višegodišnjem financijskom okviru (MFF 2021.-2027.) s ministarima EU-a i žali što zemlje članice nisu “značajnije napredovale” u pronalaženju zajedničkog stajališta.

Europski zastupnici smatraju da je prijedlog proračuna koji je predložila Europska komisija polazište, no njegova predložena razina “neće dopustiti da EU ostvari svoje političke obveze i reagira na važne izazove u budućnosti”.

Potvrđeni su sljedeći prioriteti (popis nije iscrpan):

• Definirati proračun za istraživački program “Horizon Europa” u iznosu od 120 milijardi eura prema cijenama iz 2018.(Komisija: 83,5 milijardi eura)
• Potaknuti Europski strateški investicijski plan (“Junckerov plan”)
• Povećati financiranje prometne infrastrukture te malih i srednjih poduzeća
• Održavati financiranje dugotrajnih kohezijskih i poljoprivrednih politika
• Udvostručiti sredstva za borbu protiv nezaposlenosti mladih, utrostručiti resurse za program Erasmus+
• Postaviti doprinos EU-a klimatskim ciljevima na najmanje 25 % izdataka dugoročnog budžeta, a 30 % što je prije moguće, najkasnije do 2027. godine.

Novi i jednostavniji sustav prihoda

Što se tiče reforme izvora prihoda EU-a (“vlastiti resursi”), zastupnici Europskog parlamenta naglašavaju da je sadašnji sustav “vrlo složen, nepošten i netransparentan te potpuno nerazumljiv građanima EU-a”.

Novi, jednostavniji sustav trebao bi znatno smanjiti bruto nacionalne izravne doprinose na temelju prihoda od država članica i jamčiti odgovarajuće financiranje izdataka EU-a u okviru novog MFF-a. Parlament odobrava ukidanje svih povlastica i drugih mehanizama za korekciju.

Eurozastupnici zahtijevaju uvođenje novih vlastitih sredstava, poput onih koji se temelje na novom sustavu poreza na dobit (uključujući oporezivanje velikih tvrtki u digitalnom sektoru), na prihode od Sustava trgovanja emisijama i poreza na plastiku.

Naglašavaju da se prihodi i rashodi trebaju tretirati kao jedan paket, a svi elementi budžeta (paket vlastitih resursa), a osobito brojke, trebaju ostati na pregovaračkom stolu sve dok se ne postigne konačni dogovor.

Privremeni izvještaj o stajalištu Europskog parlamenta o budžetu 2021.-2027. od izvjestitelja Jana Olbrychta (EPP, Poljska), Isabelle Thomas (S&D, Francuska), Gérarda Depreza (ALDE, Belgija) iJanusza Lewandowskog EPP, Poljska), usvojen je s 429 glasova za, 207 protiv i 40 suzdržanih.

Sljedeći koraci

Budući da je rezolucija o okviru dugoročnog budžeta usvojena u ožujku 2018. godine, Parlament je spreman za pregovore, a razgovori mogu započeti čim se Vijeće EU-a dogovori o zajedničkom stajalištu. Usvajanje regulacije o novom budžetu zahtijeva pristanak Parlamenta.

Eurozastupnici očekuju da “dobar sporazum bude postignut prije Europskih izbora 2019. godine, kako bi se izbjegle ozbiljne neprilike za pokretanje novih programa zbog kasnog usvajanja financijskog okvira, prema prijašnjim iskustvima”.

Kontekst

Oko 94 % proračuna EU-a ide građanima, regijama, gradovima, poljoprivrednicima i tvrtkama. Administrativni troškovi EU-a čine oko 6% ukupnog iznosa.

Príspevok Dugoročni EU proračun: eurozastupnici utvrđuju prioritete financiranja proračuna nakon 2020. zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Protiv prijedloga Odbora glasovala je većina zastupnika, njih 318, a za prijedlog Odbora bilo je njih 278, dok je 31 zastupnik bio suzdržan. Kao rezultat toga, stav Parlamenta sada će biti otvoren za raspravu, izmjenu i glasovanje na sljedećoj plenarnoj sjednici u rujnu.

Nakon glasanja, izvjestitelj Axel Voss (EPP,DE) je izjavio: “ Žao mi je što većina zastupnika Europskog parlamenta nije podržala stajalište koje ja i Odbor za pravna pitanja zagovaramo. Ali ovo je dio demokratskog procesa. Ovoj temi vratit ćemo se u rujnu radi daljnjeg razmatranja.”

Prema Poslovniku Europskog parlamenta, ako se više od 10 posto zastupnika (76 zastupnika) usprotivi, dolazi do plenarnog glasovanja koje će potvrditi ili odbiti odluku odbora.

Ako Parlament odbije odluku odbora o stupanju u pregovore, nacrt zakonodavnog akta i izvješće nadležnog odbora uvrštavaju se na dnevni red sljedeće sjednice, a predsjednik utvrđuje rok za amandmane.

Príspevok Europski parlament u rujnu odlučuje o autorskim pravima zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Reforma će osigurati bolju zaštitu upućenih radnika i pravednu konkurentnost tvrtki na tržištu.

Pravedna plaća

Novim je prijedlogom predviđeno da se na upućene radnike primjenjuju ista pravila za plaće kao u državi domaćinu, prema kojem se za isti obavljeni rad na istome mjestu prima jednaka plaća. Osim zakonskih odredbi, države članice mogu primjenjivati regionalne ili sektorske kolektivne ugovore. Do sada je to bio slučaj samo u građevinskom sektoru.

Poboljšanje uvjeta rada

Put i smještaj treba platiti tvrtka, a ne zaposlenik iz svoje plaće. Poslodavci će također morati osigurati da su uvjeti smještaja za zaposlene radnike primjereni i u skladu s nacionalnim pravilima.

Razdoblje trajanja upućivanja radnika

Najveće moguće razdoblje za slanje radnika je 12 mjeseci uz moguće produljenje od 6 mjeseci. Nakon tog razdoblja, radnik i dalje može ostati u toj državi članici, te se na njega u potpunosti primjenjuje radno pravo države članice domaćina.

Zaštita od prijevare

U slučaju prijevare država članica trebala bi surađivati ​​i osigurati da su upućeni radnici zaštićeni, u najmanju ruku u skladu s uvjetima Direktive o upućenim radnicima.

Međunarodni cestovni prijevoz

Za sektor međunarodnog cestovnog prijevoza odredbe ove direktive primjenjivat će se od datuma stupanja na snagu predstojećeg zakonodavstva za taj sektor, koji je uključen u Paket mobilnosti. Do tada će se primjenjivati verzija Direktive iz 1996. godine.

Primjena novih pravila u roku od dvije godine

Države članice imat će dvije godine da prenesu pravila u svoje nacionalne zakone te da pravila stupe na snagu.

Kontekst

„Upućeni radnik“ je zaposlenik kojeg je poslodavac privremeno uputio u drugu državu članicu radi pružanja određenih usluga. U 2016. u Europskoj uniji radilo je 2,3 milijuna upućenih radnika.

Najviše radnika upućuju Poljska, Njemačka i Francuska, dok Njemačka, Francuska i Belgija privlače najviše upućenih radnika iz drugih zemalja.

Príspevok Upućeni radnici: izglasane jednake plaće i uvjeti rada zobrazený najskôr europskenovine.eu.