Dugoročni EU proračun: eurozastupnici utvrđuju prioritete financiranja proračuna nakon 2020.

• Europski zastupnici traže više sredstava za mlade, istraživanje, rast i radna mjesta te borbu protiv klimatskih promjena
• Odgovarajuća sredstva potrebna za financiranje novih izazova poput migracija, obrane i sigurnosti
• Sredstva za dugogodišnje poljoprivredne i kohezijske politike ne smiju se smanjivati
• Novi izvori izravnih prihoda trebali bi djelomično zamijeniti doprinose koje financiraju porezni obveznici

Glasanjem u srijedu zastupnici Europskog parlamenta potvrdili su poziciju o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a, uključujući i preciznu raspodjelu iznosa predviđenih za svaki program EU-a.

Parlament naglašava svoje “jedinstvo i spremnost” za nadolazeće pregovore o višegodišnjem financijskom okviru (MFF 2021.-2027.) s ministarima EU-a i žali što zemlje članice nisu “značajnije napredovale” u pronalaženju zajedničkog stajališta.

Europski zastupnici smatraju da je prijedlog proračuna koji je predložila Europska komisija polazište, no njegova predložena razina “neće dopustiti da EU ostvari svoje političke obveze i reagira na važne izazove u budućnosti”.

Potvrđeni su sljedeći prioriteti (popis nije iscrpan):

• Definirati proračun za istraživački program “Horizon Europa” u iznosu od 120 milijardi eura prema cijenama iz 2018.(Komisija: 83,5 milijardi eura)
• Potaknuti Europski strateški investicijski plan (“Junckerov plan”)
• Povećati financiranje prometne infrastrukture te malih i srednjih poduzeća
• Održavati financiranje dugotrajnih kohezijskih i poljoprivrednih politika
• Udvostručiti sredstva za borbu protiv nezaposlenosti mladih, utrostručiti resurse za program Erasmus+
• Postaviti doprinos EU-a klimatskim ciljevima na najmanje 25 % izdataka dugoročnog budžeta, a 30 % što je prije moguće, najkasnije do 2027. godine.

Novi i jednostavniji sustav prihoda

Što se tiče reforme izvora prihoda EU-a (“vlastiti resursi”), zastupnici Europskog parlamenta naglašavaju da je sadašnji sustav “vrlo složen, nepošten i netransparentan te potpuno nerazumljiv građanima EU-a”.

Novi, jednostavniji sustav trebao bi znatno smanjiti bruto nacionalne izravne doprinose na temelju prihoda od država članica i jamčiti odgovarajuće financiranje izdataka EU-a u okviru novog MFF-a. Parlament odobrava ukidanje svih povlastica i drugih mehanizama za korekciju.

Eurozastupnici zahtijevaju uvođenje novih vlastitih sredstava, poput onih koji se temelje na novom sustavu poreza na dobit (uključujući oporezivanje velikih tvrtki u digitalnom sektoru), na prihode od Sustava trgovanja emisijama i poreza na plastiku.

Naglašavaju da se prihodi i rashodi trebaju tretirati kao jedan paket, a svi elementi budžeta (paket vlastitih resursa), a osobito brojke, trebaju ostati na pregovaračkom stolu sve dok se ne postigne konačni dogovor.

Privremeni izvještaj o stajalištu Europskog parlamenta o budžetu 2021.-2027. od izvjestitelja Jana Olbrychta (EPP, Poljska), Isabelle Thomas (S&D, Francuska), Gérarda Depreza (ALDE, Belgija) iJanusza Lewandowskog EPP, Poljska), usvojen je s 429 glasova za, 207 protiv i 40 suzdržanih.

Sljedeći koraci

Budući da je rezolucija o okviru dugoročnog budžeta usvojena u ožujku 2018. godine, Parlament je spreman za pregovore, a razgovori mogu započeti čim se Vijeće EU-a dogovori o zajedničkom stajalištu. Usvajanje regulacije o novom budžetu zahtijeva pristanak Parlamenta.

Eurozastupnici očekuju da “dobar sporazum bude postignut prije Europskih izbora 2019. godine, kako bi se izbjegle ozbiljne neprilike za pokretanje novih programa zbog kasnog usvajanja financijskog okvira, prema prijašnjim iskustvima”.

Kontekst

Oko 94 % proračuna EU-a ide građanima, regijama, gradovima, poljoprivrednicima i tvrtkama. Administrativni troškovi EU-a čine oko 6% ukupnog iznosa.