trenutačna je kriza naš najveći zajednički izazov od osnutka Europske unije.

Počela je kao zdravstveni izazov.

No u međuvremenu je prerasla u dosad nezabilježeni gospodarski i socijalni izazov.

Krizu je teško obuzdati, koliko zbog jačine njezina udara na gospodarstvo, toliko i zbog toga što ne utječe jednako na sve zemlje i sektore.

Uzrokovala ju je pandemija, no mnogobrojni je čimbenici dodatno otežavaju, u prvom redu struktura i međuovisnost naših gospodarstava.

Gospodarstvo ne pati samo u zemljama koje su snažno pogođene virusom, primjerice u Italiji, Španjolskoj ili Francuskoj.

Ono pati i u zemljama koje ovise o turizmu, zemljama sa slabijim tržištima kapitala, ili onima čija industrija uvelike ovisi o europskim i međunarodnim vrijednosnim lancima.

I konačno, najviše su pogođene zemlje s otežanom situacijom na tržištu rada te određeni sektori, primjerice prometni, automobilski i tekstilni sektor.

Taj asimetrični učinak krize pojačan je neujednačenošću kapaciteta kojima države članice raspolažu za pružanje potpore svojim gospodarstvima.

Drugim riječima, ako ne budemo djelovali odlučno, ponovno pokretanje gospodarstava država članica bit će obilježeno snažnim nejednakostima, poremećajima na jedinstvenom tržištu i destabilizirajućim društvenim nejednakostima.

Europska unija to si ne može dopustiti.

Za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta u cijeloj Uniji potrebno je ponovno uspostaviti dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta i konvergenciju među državama članicama.

Zato je zajednički europski odgovor toliko presudan.

Sve to dovodi nas do prijedloga Komisije koji sam upravo predstavila Europskom parlamentu.

Ovaj odgovor namijenjen je rješavanju aktualne krize uz istovremenu pripremu za budućnost.

Budućnost u kojoj će Europska unija u cijelosti i svaka njezina država članica pojedinačno biti još snažnija.

Kriza kroz koju sada prolazimo istovremeno je i nova prilika.

Već znate koliko su zelena i digitalna tranzicija važne za moju Komisiju.

Te tranzicije još su važnije za našu budućnost.

Istovremeno moramo osigurati da u tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo nitko ne bude zapostavljen.

Stoga ćemo s pomoću instrumenta Next Generation EU višestruko povećati financijska sredstva namijenjena Fondu za pravednu tranziciju.

Kriza nam je pokazala i koliko je bitno da ojačamo svoju otpornost u svim dimenzijama: zdravstvenoj, socijalnoj i gospodarskoj.

Sve to možemo postići samo ako dosegnemo novu, još višu razinu, budemo odvažni i iznimno usmjereni na cilj, a to mora biti zajedničko ulaganje na dobrobit sviju nas.

Svoju odvažnost dokazat ćemo tako što ćemo na razini Unije prikupiti dosad nezabilježene iznose financiranja.

Usmjerenost na cilj pokazat ćemo koncentriranjem sredstava na nove prioritete na kojima ćemo izgraditi svoju budućnost.

Kako bismo to postigli, uspostavljamo instrument Next Generation EU u vrijednosti od 750 milijardi eura.

Zajedno s glavnim dijelom višegodišnjeg financijskog okvira, koji iznosi 1,1 bilijun eura, u današnjim prijedlozima riječ je o ukupno 1,85 bilijuna eura.

Većinu tih sredstava iskoristit ćemo kako bismo pomogli državama članicama da se oporave od krize i dugoročno ojačaju svoju otpornost.

Stoga će težište biti na ulaganjima i reformama, koji su i dio europskog semestra.

Težište je i na našim prioritetima: europskom zelenom planu i digitalizaciji.

Tome će pridonijeti poseban program sa sredstvima iz kohezijskih fondova kojima ćemo ublažiti izravne posljedice krize.

Naravno, prije svega u najpogođenijim državama članicama.

Na sličan ćemo način pomoći i zdravim poduzećima u cijeloj Europi da izađu iz krize.

Mnogima sada nedostaje likvidnost.

Sva poduzeća nemaju sreću da se za neophodnu dokapitalizaciju mogu osloniti na jako domaće tržište.

Ono što smo još naučili iz krize činjenica je da moramo ojačati svoje najvažnije industrijske vrijednosne lance,čemu će pridonijeti instrument Next Generation EU.

Isto tako, kriza je iznijela na vidjelo i činjenicu da u cijeloj Europi moramo poboljšati zdravstvene sustave,

i to ne samo njihove kapacitete, već i njihovu kvalitetu i otpornost na krize.

Pritom bi nam trebao pomoći novi program.

Tijekom krize smo shvatili i koliko je važno da Europa ima visokokvalitetne istraživačke ustanove s izvrsnim znanstvenicima i znanstvenicama.

Stoga želimo proširiti program Obzor Europa.

Kako bismo svladali ovu svjetsku krizu, moramo djelovati zajedno i na međunarodnoj razini.

Zato ćemo pojačati potporu svojim prijateljima na zapadnom Balkanu i susjedima u Africi te partnerima u ostatku svijeta.

U suočavanju sa sadašnjom krizom moramo biti iznimno odlučni kako bismo odgovorili na akutne i hitne potrebe naših građana.

No to moramo učiniti tako da se istodobno pripremimo za budućnost.

Zato će tijekom sljedećih sedam godina, zahvaljujući fokusu instrumenta Next Generation EU u kombinaciji s osnovnim zajedničkim financijskim okvirom, 60 % naših ulaganja biti namijenjeno „modernim politikama”.

Osim toga, u pripremi za budućnost moramo obratiti pozornost i na trenutačno teško stanje u kojem se nalaze financije i proračuni mnogih država članica.

Stoga ćemo novac osigurati na temelju zajmova, od kojih će mnogi imati vrlo dug rok dospijeća, a vratit ćemo ih zahvaljujući novim vlastitim sredstvima u budućim europskim proračunima.

Ta nova vlastita sredstva prikupljala bi se na temelju pristojbi iz sustava trgovanja emisijama, novog mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, od velikih poduzeća koja imaju najviše koristi od jedinstvenog tržišta, pristojbi na plastiku za jednokratnu upotrebu i novog digitalnog poreza koji se temelji na radu OECD-a.

Na taj način omogućili bismo da doprinosi država članica za sljedeće europske proračune ostanu na sadašnjim razinama.

Moram naglasiti da će instrument Next Generation EU u svakom slučaju biti strogo vremenski ograničen i izvanredan, kao što je izvanredna i aktualna kriza.

Prijedlog je sada pred vama.

On je rezultat intenzivnog rada Komisije i brojnih kontakata s kolegama u državama članicama i drugim europskim institucijama.

Dogovor između Europskog vijeća i Europskog parlamenta moramo postići što prije kako bismo imali vremena za potrebne ratifikacije u državama članicama.

Štoviše, neki nas pozivaju da počnemo s provedbom još ove godine.

Te pozive razumijem i podržavam.

Zato predlažemo i hitno pojačanje tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira i proračuna za 2020. kako bismo omogućili veće rashode za koheziju, potaknuli dokapitalizaciju i povećali sredstva za vanjsko djelovanje, posebno za zapadni Balkan.

Neću stati dok sa svojim kolegama u Europskom vijeću i Europskom parlamentu ne postignem što brži dogovor o svim ovim prijedlozima.

Ovo je prijelomni trenutak za Uniju.

No ja nemam nikakve dvojbe.

Proteklih tjedana pokazalo se da postoji sve veća svijest o potrebi da zajedno ulažemo u opću europsku dobrobit te da tako izgradimo temelje za bolju budućnost sljedeće europske generacije.

Sve što želimo, možemo i ostvariti.

Príspevok Izjava za medije predsjednice Ursule von der Leyen o VFO-u i instrumentu za oporavak zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, izjavila je: Istraživanja i inovacije u samom su središtu odgovora na dosad neviđenu krizu s kojom smo suočeni zbog pandemije koronavirusa. Izvješće o uspješnosti u području znanosti, istraživanja i inovacija iz 2020. pokazuje koliko su istraživanja i inovacije bitni za provedbu ekološke i digitalne tranzicije u Europi. Obzor 2020. i budući program Obzor Europa imaju ključnu ulogu u toj preobrazbi.

EU je jedan od vodećih aktera u znanstvenoj proizvodnji i izvrsnosti: iz EU-a je, primjerice, 25 % najčešće citiranih znanstvenih publikacija na temu klime i njih 27 % u području biogospodarstva. Kad je riječ o prijavama patenata u ta dva područja, EU je također na čelu s 24 % prijava u području klime i 25 % u području biogospodarstva. Međutim, potrebno je više raditi na tome da se rezultati istraživanja pretvore u održiva i utrživa rješenja te da se izgradi snažan europski istraživački prostor i poveća djelotvornost javnih istraživačkih sustava. Budući da digitalizacija uvelike utječe na istraživanja i inovacije, odgovarajućom kombinacijom politika trebalo bi poticati komercijalizaciju tehnoloških i znanstvenih inovacija i razvoj digitalnih vještina istraživačâ te istovremeno promicati otvorenu znanost i osiguravati dostatna ulaganja u visokokvalitetne podatkovne infrastrukture. Obzor Europa, EU-ov sljedeći okvirni program za istraživanja i inovacije, bit će ključan element u jačanju i usmjeravanju rada u području istraživanja i inovacija putem pristupa usmjerenog na misije i europskih partnerstava.

Na temelju izvrsnosti i vrhunskih rezultata EU-a u znanstveno utemeljenim istraživanjima i inovacijama, u izvješću o uspješnosti u području znanosti, istraživanja i inovacija predstavljeno je 11 preporuka o politikama grupiranih oko tri glavna stupa:

• istraživanja i inovacije za siguran i pravedan prostor za čovječanstvo
• istraživanja i inovacije za globalno vodstvo
• istraživanja i inovacije za utjecaj na gospodarstvo i društvo.

Njihovom zajedničkom provedbom omogućuje se da istraživanja i inovacije pomognu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i njihovu redovitom uključivanju u politike i inicijative EU-a koje će doprinijeti postizanju pravedne, klimatski neutralne i digitalne Europe te istovremenom povećanju konkurentnosti europskih poduzeća i regija.

Kontekst

U izvješću o uspješnosti EU-a u području znanosti, istraživanja i inovacija analizira se dinamika istraživanja i inovacija, rezultati Europe u području znanosti i inovacija te njihovi pokretači. U tom se izvješću makroekonomska analiza utemeljena na pokazateljima kombinira s detaljnim analitičkim istraživanjem kako bi se dobili rezultati kojima se može služiti ciljana publika u području istraživanja i inovacija, kao i oblikovatelji politika i analitičari u području ekonomije i financija. To je treće izdanje dvogodišnje publikacije Glavne uprave Europske komisije za istraživanje i inovacije. Prethodno izdanje (iz 2018.) dostupno je ovdje.

Príspevok Izvješće o uspješnosti u području istraživanja i inovacija: Europa kao predvodnik u zelenoj i digitalnoj tranziciji zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Međunarodni donatori obvezali su se osigurati ukupno 2,544 milijarde eura (595 milijuna eura od toga su bespovratna sredstva), pri čemu će Europska unija i njezine države članice donirati 231,7 milijuna eura. Europska komisija osigurat će 144,2 milijuna eura za hitnu humanitarnu pomoć, srednjoročnu i dugoročnu razvojnu potporu i intervencije za sprječavanje sukoba. Europska investicijska banka najavila je 400 milijuna eura dodatnih zajmova za predmetnu regiju.

Visoki predstavnik / potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Europska unija nije zaboravila narod Venezuele. Danas smo okupili međunarodnu zajednicu u cilju osiguravanja dodatne pomoći za milijune raseljenih građana Venezuele i za zemlje Latinske Amerike koje su ih udomile. Zahvaljujem međunarodnim donatorima na njihovim nesebičnim donacijama. Danas smo skrenuli pažnju javnosti na jednu od najgorih izbjegličkih kriza u novijoj povijesti.

Povjerenik Europske komisije za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič izjavio je: Zbog pandemije koronavirusa prijeti pogoršanje već kritične situacije u regiji. Humanitarna pomoć EU-a doprinijet će osiguravanju hitne pomoći za 5 milijuna građana Venezuele koji su pod prijetnjom sile napustili svoje domove.

Povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen izjavila je: Obveze koje smo preuzeli pokazuju koliko su važna partnerstva širom svijeta u reakcijama na probleme kao što je venezuelska migracijska kriza, uključujući i u kontekstu pandemije koronavirusa. Nastavit ćemo s aktivnostima na humanitarnom i razvojnom polju i graditi trajna partnerstva za održivi razvoj.

Pomoć EU-a za izbjeglice i migrante iz Venezuele

Sredstva Europske unije koja su danas prikupljena usmjerit će se na:

• razvojnu pomoć, u iznosu od 70 milijuna eura, u cilju potpore socioekonomskoj integraciji migranata i izbjeglica iz Venezuele i potpore zajednicama koje su ih primile. Pomoć će se usmjeriti na sektore koji su najteže pogođeni pandemijom koronavirusa, a prednost će imati osnovne socijalne usluge, prije svega zdravstvo, promicanje ekonomskih perspektiva i sigurnija opskrba hranom. Pomoć će se rasporediti diljem regije, posebno u Kolumbiji, Peruu i Ekvadoru, gdje se nalazi većina izbjeglica i migranata

• humanitarnu pomoć u iznosu od 67,7 milijuna eura za hitna djelovanja u regiji, uključujući u pograničnim područjima, radi potpore izbjeglicama, interno raseljenim osobama i drugim ugroženim skupinama te zajednicama koje su ih primile. Pomoć će biti usmjerena prije svega na osiguravanje zdravlja, zaštite, prehrane, obrazovanja, opskrbe vodom i adekvatnih sanitarnih uvjeta te psihosocijalne potpore.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici više od 50 dionika, kao i agencije Ujedinjenih naroda, međunarodne financijske institucije i predstavnici civilnog društva na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Kontekst

Ova donatorska konferencija dokaz je kontinuirane predanosti EU-a da pomogne izbjeglicama i migrantima iz Venezuele i zemljama regije u njezinu okruženju. EU i Španjolska, uz potporu UNHCR-a i IOM-a, pozvale su međunarodnu zajednicu da poveća potporu humanitarnim i razvojnim programima i raseljenom stanovništvu u regiji. Ta bi nastojanja trebala obuhvaćati potporu javnim službama, uključujući zdravstvene i obrazovne sustave u zemljama domaćinima. Organizirana je u skladu s obvezom koja je preuzeta na Konferenciji za solidarnost u Bruxellesu u listopadu 2019., kada je obećano da će se donatorska konferencija organizirati što je prije moguće.

Većina dodatnih financijskih sredstava EU-a uklapa se u financijski paket „Tima Europa”, u okviru kojeg su EU, njegove države članice i europske financijske institucije preusmjerili više od 20 milijardi eura za potporu zemljama partnerima EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa i njezinih posljedica, s naglaskom na najugroženije, uključujući migrante, izbjeglice i zemlje koje su ih primile.

Príspevok EU okuplja međunarodne donatore u cilju potpore izbjeglicama i migrantima iz Venezuele te zemljama regije zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Janez Lenarčič, povjerenik za upravljanje kriznim situacijama, izjavio je: Pandemija koronavirusa uzrokovala je humanitarnu krizu golemih razmjera u zemljama koje su među najugroženijima na svijetu. Pandemija ugrožava sigurnost opskrbe hranom u zemljama čiji su javnozdravstveni sustavi ionako slabo razvijeni. Moramo odmah djelovati i zaštititi sve dijelove svijeta. To nam je u zajedničkom interesu. Važno je omogućiti humanitarcima da nastave spašavati živote.

Nova sredstva pomoći će ranjivim osobama zahvaćenima tom velikom humanitarnom krizom. U prvom je redu riječ o stanovništvu regije Sahela i jezera Čad, Srednjoafričke Republike, regije afričkih Velikih jezera, istočne Afrike, Sirije, Jemena, Palestine i Venezuele te etničkoj skupini Rohingya. Te će osobe tako dobiti pristup zdravstvenim uslugama, zaštitnoj opremi, vodi i sanitarnim uslugama. Sredstva će raspoređivati nevladine organizacije, međunarodne organizacije, agencije Ujedinjenih naroda te Crveni križ i Crveni polumjesec.

Kontekst

Povrh ovih 50 milijuna eura Europska komisija već je izdvojila znatna sredstva, ali i poduzela brojne humanitarne mjere radi zadovoljavanja najhitnijih potreba uzrokovanih pandemijom koronavirusa:

• u veljači 2020. dodijelila je 30 milijuna eura Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Usto planira izdvojiti oko 76 milijuna eura za programe u okviru Plana Ujedinjenih naroda za globalnu humanitarnu pomoć, za što je potreban pristanak proračunskih tijela EU-a. Komisija i izravno financira rad nevladinih humanitarnih organizacija, Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koji pružaju humanitarnu pomoć na terenu
• humanitarni zračni most EU-a: Komisija je 8. svibnja najavila uspostavu humanitarnog zračnog mosta EU-a za prijevoz humanitarnih radnika i hitne opreme u nekima od najkritičnijih područja u svijetu. Taj je most dio odgovora na koronavirus. Na prvom letu 8. svibnja, koji je organiziran u suradnji s Francuskom, u Bangui u Srednjoafričkoj Republici prevezeno je 60-ak humanitarnih radnika iz raznih nevladinih organizacija i agencija EU-a te 13 tona humanitarnog tereta. Dvama kasnijim letovima za Srednjoafričku Republiku prevest će se još ukupno 27 tona humanitarne opreme. Drugo odredište u okviru ovog humanitarnog projekta EU-a bila je zapadnoafrička zemlja Sveti Toma i Prinsipe, u koju su 15. svibnja prevezeni humanitarni i zdravstveni radnici te 20 tona opreme. Let je organiziran u suradnji s portugalskom vladom i nekoliko humanitarnih partnerskih organizacija. Povratnim letom u Lisabon je repatrirano više od 200 građana EU-a i drugih putnika.

Povrh navedenih humanitarnih sredstava, u okviru pristupa Tim Europa Komisija i države članice izdvojile su oko 20 milijardi eura razvojne i hitne pomoći za kratkoročne i dugoročne potrebe u svijetu.

Príspevok Globalni odgovor na koronavirus: dodatnih 50 milijuna eura EU-a za humanitarnu pomoć zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Povjerenik za trgovinu Phil Hogan izjavio je: Iako je većina naših napora u zadnje vrijeme usmjerena na nošenje s krizom izazvanom koronavirusom, radimo i na postizanja napretka u našem programu slobodne i poštene trgovine, koji je i dalje vrlo važan. Otvorenost, partnerstva i suradnja bit će još važniji kad nakon ove pandemije ponovo pokrenemo svoja gospodarstva. Zato mi je vrlo drago da dijelimo slična stajališta s našim meksičkim partnerima i da je naš kontinuirani rad sada urodio plodom. Današnji sporazum jasan je dokaz obostranog angažmana na unapređenju našeg programa partnerstva i suradnje. Ovaj će sporazum, kad stupi na snagu, pomoći i Europskoj uniji i Meksiku da podupru svoja gospodarstva i potaknu zapošljavanje.

Prema novom sporazumu gotovo sva trgovina robom između EU-a i Meksika odvijat će se bez carina. Sporazum sada obuhvaća i napredna pravila o održivom razvoju, primjerice obvezu učinkovite provedbe Pariškog sporazuma. Nadalje, ovo je prvi put da se EU sporazumio s jednom latinoameričkom zemljom o pitanjima povezanima sa zaštitom ulaganja. Jednostavniji carinski postupci pridonijet će povećanju izvoza.

Trgovinski sporazum integralni je dio šireg, tzv. Globalnog sporazuma, koji obuhvaća i zaštitu ljudskih prava te poglavlja o političkoj i razvojnoj suradnji. To će biti prvi trgovinski sporazum EU-a koji uključuje odredbe koje se odnose na borbu protiv korupcije, s mjerama usmjerenima na sprečavanje mita i pranja novca.

Od latinoameričkih zemalja EU-ov najvažniji trgovinski partner je Meksiko, s bilateralnom trgovinom robom u vrijednosti od 66 milijardi eura i trgovinom uslugama u vrijednosti od daljnjih 19 milijardi eura (podaci za 2019. odnosno 2018.). Vrijednost izvoza robe iz EU-a u Meksiko premašuje 39 milijardi eura godišnje. Trgovina robom između EU-a i Meksika više se nego utrostručila od stupanja na snagu prvotnog sporazuma sklopljenog 2001. Modernizirani sporazum o trgovini pomoći će da se taj snažan povijesni rast još pojača.

Sljedeći koraci

Pravna revizija sporazuma upravo se dovršava. Po dovršenju tog procesa, tekst sporazuma bit će preveden na sve jezike EU-a. Nakon prevođenja, Komisijin prijedlog bit će proslijeđen Vijeću i Europskom parlamentu radi potpisivanja i sklapanja sporazuma.

Kontekst

Ovaj trgovinski sporazum dio je šireg Globalnog sporazuma, kojim se utvrđuje okvir za odnos EU-a i Meksika i koji obuhvaća pitanja od širih zajedničkih interesa koja se ne ograničavaju samo na trgovinu, a uključuju politička pitanja, klimatske promjene i ljudska prava. Meksiko je bio prva država u Latinskoj Americi koja je potpisala Globalni sporazum s EU-om (1997.). Europska unija i Meksiko započeli su pregovore o ovom novom moderniziranom sporazumu u svibnju 2016. Dvije godine kasnije, u travnju 2018., postignut je načelni dogovor, pa su predmet daljnjih pregovora bila još samo neka neriješena tehnička pitanja. O njima je sada postignut dogovor.

Príspevok EU i Meksiko zaključili pregovore o novom trgovinskom sporazumu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Nakon rasprave s potpredsjednicom Komisije za demokraciju i demografiju, Dubravkom Šuicom, te Nikolinom Brnjac, predstavnicom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, Parlament je rezoluciju o viziji o nadolazećoj Konferenciji o budućnosti Europe usvojio s 494 glasova za, 147 protiv te 49 suzdržanih.

Građani u središtu rasprave

Zastupnici u Europskom parlamentu žele da građani budu u središtu rasprava o rješavanju unutarnjih i vanjskih izazova koji nisu bili predviđeni u vrijeme potpisivanja Ugovora iz Lisabona. Ljudi različitog podrijetla, predstavnici civilnog društva i dionici na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini moraju biti uključeni u transparentne, uključive i uravnotežene rasprave „odozdo prema gore“ kako bi se utvrdili prioriteti EU-a usklađeni s problemima građana.

Parlament predlaže osnivanje nekoliko tematskih Građanskih foruma, koji će se birati prema kriterijima o ravnopravnoj zastupljenosti i proporcionalnosti, te najmanja dva Foruma mladih, a svaki od njih sastojao bi se od 200-300 građana s najmanje tri predstavnika iz svake države članice. Predstavnici građana raspravljat će o zaključcima foruma sa zastupnicima EP-a, predstavnicima nacionalnih parlamenata, ministrima u Vijeću, potpredsjednicima Europske komisije te predstavnicima drugih europskih institucija, tijela i socijalnim partnerima na posebnoj plenarnoj sjednici o Konferenciji.

Institucionalna obveza

Uz podršku na visokoj razini triju predsjednika glavnih Europskih institucija, Parlament je pozvao Vijeće i Komisiju da se obvežu na provođenje promjena ugovora. U usvojenom tekstu također se naglašava potreba razmatranja uvođenja stalnog mehanizma za sudjelovanje građana.

Predsjednik Parlamenta David Sassoli izjavio je na početku rasprave da „moramo preispitati sve mehanizme demokratskog upravljanja od europskih izbora. To treba učiniti u vezi s nacionalnim institucijama i s građanima Europe. Ulazimo u novo razdoblje reformi.“

Raspravu u Parlamentu možete pogledati ovdje:

Uvodne izjave predstavnice hrvatskog predsjedništva Nikoline Brnjac i potpredsjednice Komisije zadužene za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice

Izjava predsjednika Parlamenta Davida Sassolija i rasprava koja je uslijedila (prvi dio)

Rasprava (drugi dio)

Rasprava (treći dio)

Završne izjave Dubravke Šuice i Nikoline Brnjac

Idući koraci

Europski parlament prva je od tri glavne institucije EU-a koja je usvojila stajalište o organizaciji i opsegu nadolazeće Konferencije. Pregovori s Komisijom i Vijećem EU-a trebali bi biti okončani uoči početka Konferencije koja će započeti na Dan Europe 9. svibnja 2020. te će trajati do ljeta 2022.

Daljnje informacije

Stajalište Parlamenta odražava najnovije rezultate istraživanja javnog mišljenja. Prema rezultatima Parlametra iz rujna 2019., europski građani i dalje podupiru davanje važnije uloge Parlamenta, a podaci iz Standardnog Eurobarometra Komisije (studeni 2019., tablica 102) pokazuju da 83% ispitanika želi da se “glas građana EU-a više uzima u obzir pri donošenju odluka o budućnosti Europe”.

Príspevok Građani će biti ključni sudionici Konferencije o budućnosti Europe zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Parlament je u srijedu usvojio stajalište o Europskom zelenom planu, koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavila na plenarnoj sjednici u prosincu. Zastupnici u Europskom parlamentu pozdravljaju Europski zeleni plan i podupiru ambiciozan plan održivog ulaganja kojim će se olakšati financijska opterećenja u tom procesu. Pozivaju i na primjereno financiran mehanizam za pravednu tranziciju.

Brže smanjenje emisija stakleničkih plinova

Parlament želi da budući zakon o klimatskim promjenama bude ambiciozniji u pogledu planova o smanjenju emisija do 2030. (55 % u 2030. u odnosu na 1990., umjesto „najmanje između 50 % i 55 %”, kao što je predložila Komisija). EU bi o tim planovima trebao odlučiti puno prije konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u studenome. Osim toga, zastupnici žele da se ustanovi privremeni cilj za 2040. kako bi se osiguralo da EU bude na pravom putu u ostvarivanju klimatske neutralnosti do 20250.

Kako bi se spriječilo „istjecanje ugljika“ uzrokovao razlikama u ambicijama u pogledu klimatske neutralnosti diljem svijeta, Parlament poziva na uspostavu mehanizma prilagodbe ograničenja emisija ugljika u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

Zastupnici su naglasili da će izmijeniti zakonodavne prijedloge za postizanje ciljeva „Zelenog plana”. Oni su upozorili i da je do lipnja 2021. potrebno utvrditi ambicioznije ciljeve u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljive energije, uključujući i obvezive nacionalne ciljeve za obnovljivu energiju, te provesti reviziju ostalog zakonodavstva EU-a u području klime i energetike.

Rezolucija je usvojena sa 482 glasova za, 136 protiv i 95 suzdržanih.

„Parlament je velikom većinom podržao prijedlog Komisije za Zeleni plan i pozdravlja činjenicu da će postojati dosljednost između politika Unije i ciljeva Zelenog plana. Na poljoprivredu, trgovinu i gospodarsko upravljanje te ostala područja politika morat će se sada gledati i analizirati imajući na umu Zeleni plan”, rekao je Pascal Canfin (RE, FR), predsjednik Odbora za okoliš.

Príspevok Parlament podržava Europski zeleni plan i zalaže se za još ambicioznije planove zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Povodom Svjetskog dana humanitarne pomoći 2019. godine, visoka predstavnica Federica Mogherini i Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama, dali su sljedeću izjavu: „Kršenja međunarodnog humanitarnog zakona i dalje su jedan od najvažnijih izazova za zaštitu civila, kao i zaštitu humanitarnih i medicinskih radnika.Nasilje nad humanitarnim radnicima utječe na civile i sprječava milione ljudi da dobiju pomoć za spašavanje života. Spašavanje života ne bi trebalo koštati života.Oko 400 humanitarnih radnika žrtve su velikih napada u 2018. godini, što je čini drugu najgoru godinu u povijesti. Preko jedne trećine ih je ubijeno, a druga trećina je oteta. Svjetski humanitarni dan prilika je za počast ovim posvećenim humanitarcima i zalaganje za njihovu sigurnost. Ljudskost, neovisnost, neutralnost i nepristrasnost principi su na kojima se temelji humanitarna pomoć. Oni bi trebali zaštititi humanitarne radnike, omogućiti im da slobodno rade.EU i njezine države članice svjetski su predvodnici u humanitarnoj pomoći. Promicanje načelne humanitarne pomoći i poštivanje međunarodnog humanitarnog zakona i dalje je temelj našeg međunarodnog angažmana.”

EU doprinosi globalnom poštivanju i poštivanju međunarodnog humanitarnog prava zagovaranjem i političkim mjerama poput dijaloga, izjava i inicijativa, kao i financiranjem partnerskih organizacija za osiguranje humanitarnog pristupa.U 2017. godini EU je mobilizirala više od 1,75 milijardi eura za operacije humanitarne pomoći u preko 80 zemalja svijeta.

Príspevok Svjetski dan humanitarnog osiguranja 2019 zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Prelazak zemlje na digitalno blagostanje usko je povezan s naporima koji se temelje na štednji kako bi se smanjila potrošnja na socijalnu skrb i druge bitne javne usluge, uz istodobno temeljno restrukturiranje sustava socijalne sigurnosti. U 2012. godini vlada je kreirala Universal Credit (univerzalno kreditiranje), koji je objedinio šest socijalnih naknada u jednu naknadu koja se isplaćuje mjesečno. Vladino službeno nadzorno i revizijsko tijelo postavilo je ozbiljna pitanja o tome da li taj sustav zapravo štedi novac, te da li je vlada pružila odgovarajuću potporu lokalnim vlastima pomažući ljudima da ostvare svoje koristi.

Želja za automatizacijom kritičnih aspekata univerzalnog kreditiranja povećala je rizik da bi se ljudima moglo pogrešno uskratiti bitne potrebe. Od ožujka 2018. samo je 38% podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb uspješno verificirano u okviru vladine inicijative za automatizaciju provjere identiteta putem usluga koje pruža privatni sektor. Ove usluge ovise o informacijama kao što su financijski i telefonski zapisi i imigracijski dokumenti. Grupe za javnu pomoć su otkrile da mnogi podnositelji zahtjeva nemaju takvu dokumentaciju ili se bore da je osiguraju putem interneta.

Velika Britanija nije sama u svojoj borbi s digitalnim blagostanjem. Sve veći broj zemalja propustio je slične napore. U Indiji su milijunima siromašnih obitelji uskraćeni obroci hrane jer nisu mogli zadovoljiti zahtjeve digitalne identifikacije. Kada su općinske vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi zamijenile radnike s automatiziranim sustavima za obradu zahtjeva za socijalnu skrb, nedovoljna isplata i uskraćivanje koristi su porasli. Tisuće podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb pogrešno je optuženo za prijevaru u koristima u Michiganu zbog nedostataka u dizajnu automatskog sustava za otkrivanje prijevara u državi. U Velikoj Britaniji, ovi neuspjesi povećavaju pritisak na podnositelje zahtjeva za socijalnu skrb, koji već trpe sankcije zbog nedostatka zahtjeva za radom i smanjenja njihovih naknada u posljednjem desetljeću.

Unatoč tim crvenim zastavama, vlada nastavlja s digitalnom transformacijom sustava socijalne skrbi. U izradi je i “potpuno automatiziran” sustav za otkrivanje prijevare. Ako vlada prvo ne riješi tekuće propuste s tehnologijama koje je već uvela, riskira njihovo ponavljanje. Bez reforme socijalne skrbi koja se bavi temeljnim uzrocima siromaštva, gladi i beskućništva, automatizacija i druge tehnologije mogu samo pogoršati njihove učinke.

Príspevok Katastrofalno uvođenje digitalnog sustava socijalne skrbi u Velikoj Britaniji zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Stipe Pletikosa, Gordan Kožulj, Boris Jokić, Velimir Grgić, Ivica Propadalo, Ivan Šarić, Đelo Hađiselimović, Ana Radišić  – samo su neki od onih koji su se pridružili predizbornoj poruci Europskog parlamenta: kad svi glasaju, svi pobjeđuju!

Važnost europskih izbora prepoznala je i Hrvatska udruga Nogometni sindikat(HUNS) koja će s Uredom Europskog parlamenta u Zagrebu potpisati izjavu o suradnji te i na taj način pokazati društvenu odgovornost igrača.

OVAJ PUT GLASAM

Europski parlament u lipnju je pokrenuo internetsku stranicu ovajputglasam.eukao središte svoje institucionalne kampanje uoči europskih izbora koji će se održati od 23. do 26. svibnja 2019. Nakon registracije na straniciovajputglasam.eu volonteri i aktivisti se mogu pribilježiti za:

• primanje informacija o temama koje sami odaberu, a o kojima se odlučuje na razini Europske unije (zaštita okoliša, mobilnost, kvaliteta hrane, Erasmus+ i sl.);
• sudjelovanje u lokalnim aktivnostima Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj vezanim uz institucionalnu kampanju;
• pokretanje mini-kampanje u svom okruženju pod geslom “Ovaj put glasam zbog…” oko tema koje su za njih prioriteti na europskim izborima, uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj;

Kampanji se već pridružilo više od 10.500 građana u Hrvatskoj.

Ljubazno Vas molimo da svoj dolazak potvrdite odgovorom na ovaj poziv.

Príspevok 100 DANA DO EUROPSKIH IZBORA zobrazený najskôr europskenovine.eu.