“Nakon 15 godina rasprave o europskoj politici luka, konačno smo našli sporazum koji određuje budući pristup: postojeći modeli za upravljanje mogu se zadržati i po prvi put stavili smo naglasak na dobre radne uvjete, koji su glavni dio konkurentnosti luka, rekao je izvjestitelj Knut Fleckenstein (S&D, Njemačka).

Nedostatak jasnih pravila o javnom financiranju lučke infrastrukture i naknada za korištenje koči investiranje u luke, tvrdi Europska komisija. Uz pomoć novih pravila luke EU-a, koje zapošljavaju oko 470 000 osoba, trebale bi postati učinkovitije i atraktivnije za investitore.

Ova pravila primijenit će se na više od 300 morskih luka EU, na primjer i na Rijeku, navedenih u transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T). Pravila uključuju zahtjev za luke da jasno pokažu u svojim računovodstvenim sustavima javna sredstava koja su primili i da poboljšaju transparentnost. Države članice EU-a također bi trebale osigurati učinkovit postupak za obradu pritužbi.

Učinkovitije usluge

Da bi se osigurala visoka kvaliteta usluga, pravila uključuju nove uvjete za pružatelje usluga koji moraju osigurati da zaposlenici dobivaju potrebnu obuku, s posebnim naglaskom na zdravlje i sigurnost.

U uredbi se navodi da je lučki sustav Unije raznovrstan te obuhvaća mnogo različitih modela za organizaciju lučkih usluga. Upravljačko tijelo luke trebalo bi biti u mogućnosti ograničiti broj pružatelja lučkih usluga ako okolnosti iziskuju takvo ograničenje. Postoje uvjeti ako se žele postaviti minimalni zahtjevi pružatelju usluga za plovila namijenjena tegljenju ili vezivanje, prikupljanje brodskog otpada ili ograničenja broja pružatelja tih usluga. Na primjer, luke bi mogle ograničiti broj pružatelja usluga kako bi se osigurala sigurnost i održivost okoliša

Teretne i putničke usluge također će biti podložne pravilima financijske transparentnosti, no organizacija tih lučkih usluga ostat će u nadležnosti nacionalnih tijela.

Príspevok EU luke: zastupnici podržali pravila o jasnijim korisničkim naknadama i javnim subvencijama zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Sporazum pokriva prijenos svih osobnih podataka, kao što su imena, adrese ili kaznene evidencije, razmijenjene između EU-a i SAD-a za sprječavanje, otkrivanje, istraživanje i procesuiranje kaznenih djela, uključujući terorizam.

“Obris transatlantske zaštite podataka postaje jasan”, rekao je izvjestitelj Jan Philipp Albrecht (Zeleni, Njemačka). “U budućnosti ćemo konačno imati visoke, obvezujuće standarde i jaka prava za građane s obje strane Atlantika kada se podaci razmjenjuju između policije i tijela za provedbu zakona. Nakon šest godina pregovora, podižemo zaštitu podataka s SAD-om na novu razinu. Temeljna prava građana biti će bolje zaštićena nego danas. Sporazum nije pravni temelj za prijenos podataka, nego štiti one podatke koji su već legalno razmjenjuju. Tijela za zaštitu podataka mogu provjeriti usklađenost u svakom trenutku”, dodao je izvjestitelj Albrecht.

Sporazumom će se osigurati da građani s obje strane Atlantika imaju pravo na:

– obavijest u slučaju povrede sigurnosti podataka
– ispravljanje netočnih informacija
– sudsko obeštećenje na sudu.
Određuju se i ograničenja na daljnji transfer podataka i razdoblja zadržavanja.

Prijedlog kluba zastupnika ALDE i GUE, koji su tražili da Europski sud pravde ocijeni sukladnost ovog sporazuma s Ugovorom EU-a, nije usvojen.

Nakon što je EP odobrio tekst, Vijeće može sad usvojiti konačnu odluku te zaključiti međunarodni ugovor.

Príspevok Sporazum između SAD-a i EU-a o zaštiti osobnih podataka u razmjeni radi provedbe zakona zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Vijeće je formalno odobrilo tekst 28. studenoga, a Parlament ga je usvojio na plenarnoj sjednici u Bruxellesu 1. prosinca. Predsjednik EP-a ga je potpisao, čime ovaj tekst postaje zakonodavni akt.

Mladi, zapošljavanje i rast:

EP je osigurao da se Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeli dodatnih 500 milijuna eura radi pružanja djelotvornog odgovora na problem nezaposlenosti mladih. Dodatnih 200 milijuna eura namijenit će se za programe rasta i zapošljavanja kao što su COSME (konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva), Instrument za povezivanje Europe (CEF), Obzor 2020 i Erasmus +.

Izbjeglice i migracijska kriza:

Zastupnici su također osigurali 728 milijuna eura za fondove namijenjene migracijama, uključujući i 28 milijuna eura više za UNRWA podršku palestinskim izbjeglicama (ukupno € 310 milijuna) i 3 milijuna više kako bi se podržali mirovni pregovori na Cipru (ukupno € 34.8 milijuna).

Revizija u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO):

U raspravi s Vijećem o reviziji u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014.-2020. Ivan Korčok, u ime slovačkog Predsjedništva, obećao je reviziju paketa koji će omogućiti “mobiliziranje više od 6 milijardi eura za najznačajnije prioritete do kraja ove financijske perspektive “, te fleksibilniji proračun.

Izvjestitelji Parlamenta Jan Olbrycht (EPP, Poljska) i Isabelle Thomas (S&D,Francuska) suzdržano su pozdravili trud Vijeća, te podsjetili zastupnike da o ovom prijedlogu države članice još moraju dogovoriti zajedničko stajalište“. Još uvijek pregovaramo i još nismo postigli naše ciljeve, rekao je Jan Olbrycht.

Príspevok Usvojen EU proračun za 2017. godinu: bolja potpora mladima i inicijativama za rast zobrazený najskôr europskenovine.eu.

“Naša Unija nije opremljena za suočavanje s prevelikim izazovima kada je u pitanju obrana. Gotovo 30 godina, većina članica rezala je svoje obrambene proračune, što je dovelo do stvaranjasmanjenja oružanih snaga. Suradnja među zemljama članicama je povremena, a Europa se i dalje snažno oslanja na kapacitete NATO-a i solidarnost SAD-a “, rekao je izvjestitelj Urmas Paet (ALDE, Estonija), u raspravi u ponedjeljak. Naglasio je da je “došao trenutak da europska obrmabena politika postane aktivna”.

Sigurnosna situacija u Europi i njezinu susjedstvu jako se progoršala zadnjih godina, zbog izazova poput terorizma, hibridnih prijetnji i kibernetičke i energetske nesigurnosti, koje niti jedna zemlja ne može riješiti sama, kaže se u rezoluciji o Europskoj obrambenoj uniji. ‘’Solidarnost i otpornost zahtijevaju da EU djeluje zajednički’’.

Spajanje vojnih resursa:

Europski zastupnici žele da EU reagira brže i robusnije na stvarne prijetnje, što zahtijeva da u Europi oružane snage bolje surađuju. Kao posljedica dupliciranja, prekomjernih kapaciteta i prepreka nabavi u području obrane, trošak se procjenjuje na 26,4 milijardi EUR godišnje.

Zastupnici predlažu da bi bilo dobro razmotriti udruživanje i dijeljenje nesmrtonosne opreme, kao što su transportna vozila i letjelice. Predlažu uvođenje europskog semestra o obrani, pri čemu bi se države članice međusobno savjetovale u pogledu ciklusa planiranja i planova javne nabave, te se zalažu za jačanje koordinacijske uloge Europske obrambene agencije.

U rezoluciji se traži od Europskog vijeća da predvodi postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije te da omogući dodatna financijska sredstva kojima će se zajamčiti njezina provedba.

U rezoluciji se također poziva na uspostavu operativnog sjedišta EU-a kao preduvjeta za učinkovito planiranje i vođenje zajedničkih operacija. EU bi trebala poticati države članice da ostvare potrošnju za obranu od 2 % BDP-a. Države članice trebale bi uspostaviti multinacionalne snage unutar stalne strukturirane suradnje te ih dati na raspolaganje zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, dodali su zastupnici.

EU podržava istraživanje obrane:

Zastupnici podržavaju predložena EU ulaganja od najmanje 90 milijuna EUR za naredne tri godine u istraživačke projekte vezane za obranu, predlažući da bi ga trebao slijediti poseban program EU-a za istraživanja u području obrane s godišnjim proračunom od 500 milijuna EUR godišnje

Puna sinergija s NATO-om:

Zastupnici su naglasili potrebu veće suradnje između Europske unije i NATO-a, posebno na istoku i jugu, u suzbijanju hibridnih i kibernetičkih prijetnji, poboljšanju pomorske sigurnosti te razvijanju obrambenih kapaciteta. Međutim, EU bi trebao biti spreman djelovati samostalno u slučajevima kada NATO ne želi preuzeti vodstvo, dodali su zastupnici.

Zastupnici će raspravljati u utorak i glasati u srijedu o posebnoj rezoluciji o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP). U njenom nacrtu se predlaže temeljita revizija ZSOP-a te pokretanje trening operacije u Iraku radi potpore državama članicama koje su uključene u koaliciju protiv Daeša.

Príspevok Obrana: Zastupnici traže više EU suradnje za bolju zaštitu Europe zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Komisija i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku donijeli su danas zajedničku komunikaciju u kojoj predlažu mjere za održivo upravljanje sigurnim i čistim oceanima. Kao utjecajan globalni akter, Europska unija pokreće program za bolje upravljanje oceanima na temelju međunarodnog međusektorskog pristupa utemeljenog na pravilima.
Federica Mogherini, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije, izjavila je: Ovom zajedničkom komunikacijom potvrđujemo svoju opredijeljenost za to da budemo na čelu provedbe programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., za korist građana EU-a i cijelog svijeta. Oceani su ugroženi kriminalom, piratstvom i oružanim pljačkama. Pokušaji prisvajanja teritorija ili morskih površina utječu na regionalnu stabilnost i svjetsko gospodarstvo. Trebamo iskoristiti sve instrumente koji su nam na raspolaganju kako bismo organizirali upravljanje oceanima i to u većoj mjeri uključili u vanjsko djelovanje Europske unije.

To je konkretan primjer toga kako se globalna strategija EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku primjenjuje u praksi.
Jyrki Katainen, potpredsjednik nadležan za radna mjesta, rast i ulaganja, rekao je: Oceani nude veliki potencijal za poticanje rasta, otvaranja radnih mjesta i inovacije, dok su istodobno u središtu nekih od najvećih globalnih izazova, primjerice klimatskih promjena, morskog otpada i rasta svjetskog stanovništva. Ovom komunikacijom nastavlja se razvijati snažna uloga koju EU ima kao šampion u održivom razvoju, globalni akter u okviru za upravljanje oceanima i korisnik oceanskih resursa.
Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, izjavio je: Oceani čine 70% planeta. Svijet je shvatio da je potrebna bolja briga za oceane. To se može postići samo snažnom međunarodnom suradnjom. EU preuzima vodstvo u stvaranju snažnijeg sustava upravljanja svjetskim oceanima. Najavljujemo program za poboljšanje u upravljanju oceanima, smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i ulaganje u znanost. Time će se osigurati održivo iskorištavanje morskih resursa, u korist zdravih morskih ekosustava i perspektivnog gospodarstva oceani.
Današnji prijedlog sadržava 14 paketa mjera u tri prioritetna područja:

1. poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima;

2. smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo;

3. intenzivnije međunarodno istraživanje i prikupljanje podataka o oceanima.

1. Poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima:
Potrebno je dodatno razraditi i bolje provoditi postojeće propise o oceanima, kako bi se primjerice obuhvatila područja izvan nacionalne nadležnosti i primijenili međunarodno dogovoreni ciljevi održivog razvoja, kao što je dostizanje cilja od 10 % zaštićenih morskih područja do 2020. EU će surađivati s međunarodnim partnerima kako bi se osigurala provedba te će u listopadu 2017. biti domaćin konferencije „Naši oceani”, što će poslužiti kao temelj za te obveze. Do 2018. Komisija će izraditi i smjernice za istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa u područjima pod nacionalnom nadležnošću.
Na temelju strategije sigurnosne zaštite u pomorstvu Europska unija surađivat će s partnerskim zemljama na smanjenju prijetnji i rizika u području pomorske sigurnosti, primjerice piratstva, trgovanja ljudima, oružjem i narkoticima, iskorišćujući pritom puni potencijal nove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA).

Svoju snažnu angažiranost EU osim toga potvrđuje misijama i operacijama koje u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike provodi na Sredozemlju i Indijskom oceanu. EUNAVFOR Atalanta usmjerena je na borbu protiv piratstva na moru ispred Somalije, a operacija EUNAVFOR Med Sophia na razbijanje krijumčarskih mreža koje je do danas pridonijelo spašavanju više od 28 000 života u južnom srednjem Mediteranu.

2. Smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo:
Zahvaljujući stupanju na snagu Pariškog sporazuma Komisija će se zalagati za jače djelovanje u području oceana kako bi se time ispunile nacionalne i međunarodne obveze, počevši od Dana oceana 12. studenoga 2016. na konferenciji COP22 u Marakešu. Oceani apsorbiraju 25 % proizvedenog ugljikova dioksida, što ih čini važnim regulatorima klime. Ako se ne poduzmu mjere za ograničavanje zagrijavanja i zakiseljavanja oceana, oni mogu izgubiti svoje svojstvo reguliranja klime.

Suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova prioritet je EU-a. Najmanje 15 % svjetskog ulova, godišnje vrijednosti između 8 i 19 milijardi €, nezakonitog je podrijetla. Kao predvodnik u borbi protiv tog ribolova EU će promicati višestrano djelovanje te jačanje uloge koju pri suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ima Interpol. Komisija će pokrenuti pilot-projekt za praćenje nezakonitog ribolova diljem svijeta s pomoću satelitske komunikacije.

Morski otpad još je jedna velika prijetnja oceanima. U okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo EU će do 2017. predložiti strategiju za plastiku, čime će pridonijeti smanjenju morskog otpada za 30 % do 2020.
Komisija će raditi na uspostavi međunarodnih smjernica o pomorskom prostornom planiranju do 2025. i pridonositi širenju zaštićenih morskih područja diljem svijeta s pomoću sredstava iz programa „Obzor 2020” i LIFE.

3. Intenzivnije međunarodno istraživanje i prikupljanje podataka o oceanima:
Oko 90 % oceanskog dna još nije kartirano. Manje od 3 % iskorištava se za gospodarsku aktivnost. Da bi se održivo upravljalo oceanskim resursima i smanjio pritisak zbog ljudskog djelovanja, nužno je bolje razumijevanje utemeljeno na pouzdanim znanstvenim činjenicama. Plava podatkovna mreža EU-a, europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru, na raspolaganje stavlja podatke koje prikuplja više od 100 istraživačkih ustanova koje proučavaju more, a dostupni su svima. Komisija će predložiti kako bi se ta baza mogla razviti u svjetsku mrežu podataka o moru.
O predloženim mjerama raspravljat će se s državama članicama EU-a u Vijeću i Europskom parlamentu.

Príspevok Međunarodno upravljanje oceanima: doprinos EU-a održivom upravljanju sigurnim i čistim oceanima zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Premijer je u uvodnom govoru dodao da je priča o EU dugo bila priča o uspjehu te je početak kriza EU detektirao u institucionalnim krizama oko Ustava EU 2004.-05., nakon kojih su došle ekonomska te potom i migrantska. Za potonju je rekao da se ”mora rješavati na izvoru, na vanjskim granicama EU… bez dileme ključ je u provedbi akcijskog plana između EU i Turske”.

Na prvom panelu ”Europa danas: više unije ili manje?“ zastupnica Šuica založila se za više konsenzusa na razini EU te veće ovlasti Europskoj službi za vanjsko djelovanje. ”Jedino udruženi možemo odgovoriti na izazove”, rekla je Šuica istaknuvši kako joj je drago da u Hrvatskoj populizam i euroskepticizam nije odnio pobjedu na izborima, nego stranke srednje struje. Zastupnik Picula istaknuo je kako su ”socijalne funkcije države oslabile u krizi, mladi žive lošije od roditelja iako su visokoobrazovani”. Na temu populizma rekao je ”Neliberalni političari ušli su u europsku politiku puno prije ulaska Trumpa u Bijelu kuću.”

O posljedicama Brexita, populizmu i nezadovoljstvu građana koje se izražava na izborima i referendumima osvrnuli su se ipotpredsjednik Međunarodnog europskog pokreta iz Njemačke, Bernd Hütteman te dr. Kai Oppermann sa Sveučilišta Sussex iz Velike Britanije. Mairead McGuinness, potpredsjednica Europskog parlamenta, javila se video vezom porukom da je glavno pitanje ne ono treba li manje ili više Europe, nego kako Europu učiniti boljom.

Na drugom panelu ”Europa sutra: digitalna, inovativna, progresivna?“ koji je okupio stručnjake iz gospodarskog sektora, rasprava je bila usmjerena na razvoj i jačanje funkcionalnog jedinstvenog europskog digitalnog tržišta i inovacija. Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta, Martina Dalić, izrazila je stav Vlade Republike Hrvatske prema kojemu ona želi pomoći IT sektoru uspostavom posebnog ureda. Optimizam za suradnju s novom Vladom izrekao je Boris Drilo, član uprave HT-a za tehniku i informacijske tehnologije. Zastupnica u Europskom parlamentu iz Estonije, Kaja Kallas (ALDE) u svojem je video-govoru naglasila važnost da i vlade razmišljalju kao start-upovi jer jedino tako stvaraju klimu za razvoj sektora.

O poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj i EU i usporedbi s SAD-om govorili su i Tea Žakula s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te osnivač i direktor tvrtke Farmeron, Matija Kopić.

Marcin Olender iz Googlea zaključio je raspravu sljedećim riječima: ”Cijela Europa trebala bi se više fokusirati na prilike nego na probleme, ne samo Hrvatska.”

Príspevok Održana konferencija ”Quo vadis, Europa?“ o političkoj, gospodarskoj i digitalnoj budućnosti Europe zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Europska komisija odobrila je paket ulaganja od 222,7 milijuna eura iz proračuna EU-a za potporu europskom prelasku na održiviju budućnost s niskim razinama emisija ugljika. Sredstva EU-a potaknut će dodatna ulaganja pa će se u 144 novih projekata u 23 države članice uložiti ukupno 398,6 milijuna eura.
Potpora dolazi iz Programa LIFE za okoliš i klimatske aktivnosti. Za projekte koji se odnose na okoliš i učinkovito korištenje resursa, prirodu i bioraznolikost, upravljanje i informiranje u području okoliša izdvojit će se 323,5 milijuna eura.
Povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella izjavio je: Iznimno mi je drago što će se i ove godine u okviru našeg programa LIFE dati potpora mnogim inovativnim projektima koji se bave zajedničkim ekološkim problemima. U okviru projekata iz programa LIFE uspostavljaju se profitabilna zelena poduzeća koja omogućuju prelazak na niskougljično i kružno gospodarstvo, i to zahvaljujući jednostavnim idejama i uz relativno niska sredstva.
Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete rekao je: S obzirom na stupanje na snagu Pariškog sporazuma vrijeme je da ostvarimo svoja obećanja. Financirani projekti stvorit će odgovarajuće uvjete za promicanje inovativnih rješenja i širenje najbolje prakse u smanjenju emisija i prilagodbi na klimatske promjene u cijeloj Europskoj uniji. Tako se ujedno podupire provedba Pariškog sporazuma u EU-u.
Projekti su odraz kontinuiranog rada Komisije na jednom od najvažnijih paketa, paketu o kružnom gospodarstvu. Dodjeljuju se znatna sredstva kako bi se državama članicama pomoglo u lakšem prelasku na kružno gospodarstvo. Primjeri odobrenih projekata u 2016. uključuju nove belgijske kamione za odvoz smeća na vodik i električnu energiju koji štede energiju, tehnologije za smanjenje rizika za zdravlje od mulja u otpadnim vodama razvijene u Italiji i projekt u kojem se grčkim općinama, npr. Olimpiji, pomaže da povećaju stopu recikliranja.
Za prilagodbu na klimatske promjene, ublažavanje klimatskih promjena te projekte za upravljanje i informiranje u području klime uložit će se 75,1 milijun eura. Odabranim projektima podupire se cilj EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030., čime se doprinosi prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Neki primjeri projekata iz 2015. uključujuću obnovu i skladištenje ugljika u tresetištima u pet zemalja EU-a (Estonija, Latvija, Litva, Njemačka i Poljska), demonstraciju proizvodnje cementnih i betonskih proizvoda s niskom emisijom u Francuskoj, povećavanje otpornosti vinograda na klimatske promjene u Njemačkoj te provedbu mjera prilagodbe u urbanim područjima Cipra.
Za 56 projekta u prioritetnom području Okoliš i učinkovito korištenje resursa u okviru programa LIFE izdvojit će se 142,2 milijuna eura, od čega će EU osigurati 71,9 milijuna eura. Tim su projektima obuhvaćene mjere u pet tematskih područja: zrak, okoliš i zdravlje, učinkovitost resursa, otpad i voda. Za svega 21 projekata za učinkovito korištenje resursa izdvojit će se 43,0 milijuna eura, što će olakšati prelazak Europe na kružno gospodarstvo.
U okviru 39 projekata iz prioritetnog područja Priroda i bioraznolikost podupire se provedba Direktive o pticama i Direktive o staništima te Strategija EU-a za biološku raznolikost do 2020. Za njih će se ukupno izdvojiti 158,1 milijun eura, pri čemu sredstva EU-a iznose 95,6 milijuna eura.

Cilj je 15 projekata iz prioritetnog područja Okolišno upravljanje i informacije podizati svijest o ekološkim problemima. Proračun za te projekte iznosi 23,2 milijuna eura, od čega će EU osigurati 13,8 milijuna eura.
Za 16 projekata u okviru Prilagođavanja klimatskim promjenama izdvojit će se 32,9 milijuna eura, od čega će EU osigurati 19,4 milijuna eura. Bespovratna sredstva za aktivnosti dodjeljuju se projektima u pet prioritetnih područja: poljoprivreda/šumarstvo/turizam, prilagodba u planinskim/otočnim područjima, urbana prilagodba/planiranje, procjene ranjivosti / strategije prilagodbe i voda.

Ukupan proračun za 12 projekata u okviru Ublažavanja klimatskih promjena iznosi 35,3 milijuna eura, uključujući 18,0 milijuna eura koje osigurava EU. Bespovratna sredstva za aktivnosti dodjeljuju se projektima najbolje prakse, pilot projektima i demonstracijskim projektima u tri tematska područja: energija, industrija i korištenje zemljišta / šumarstvo / poljoprivreda.

Cilj je 6 projekata iz prioritetnog područja Okolišno upravljanje i informacije poboljšati upravljanje i podići svijest o klimatskim promjenama. Za njih će se ukupno izdvojiti 6,9 milijuna eura, pri čemu sredstva EU-a iznose 4,1 milijun eura.

Príspevok Komisija ulaže više od 220 milijuna eura u zelene i niskougljične projekte u državama članicama zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Príspevok Izjava prvog potpredsjednika Timmermansa te povjerenica Thyssen i Jourove u povodu Europskog dana jednakih plaća zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Komisija danas predstavlja svoj prijedlog ribolovnih kvota u Atlantiku i Sjevernome moru za sljedeću godinu. Riječ je o godišnjem prijedlogu za količine ribe koje ribari iz Europske unije sljedeće godine mogu uloviti iz glavnih komercijalnih ribljih stokova, a te se količine nazivaju i ukupni dopušteni ulovi ili TAC-ovi. Komisija na temelju znanstvenih savjeta predlaže zadržavanje ili povećanje sadašnjih ribolovnih kvota za 42 stoka u dobrom stanju i smanjenje ulova za 28 stokova u lošem stanju.
Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, izjavio je: „Naš je cilj jasan – kako bi naša ribarska industrija još dugo ostala vitalna, potrebno je što prije dovesti sve stokove na zdravu i održivu razinu. Za postizanje tog cilja nije odgovorna samo Komisija. Ključni su čimbenik u tom procesu dionici. Za 2017. predlažemo ambiciozan program, a naprijed možemo samo ako u suradnji s ribarima, znanstvenicima i državnim tijelima pronađemo konkretna rješenja kojima će se omogućiti isplativo i održivo ribarstvo.”
Do kraja jeseni Komisija će predložiti i određene dodatne kvote, tj. povećanje kvota, za ribarstva koja će biti obuhvaćena obvezom iskrcavanja u 2017. Takve dodatne kvote odobravaju se jer ribari više ne mogu odbaciti nenamjerno ribu ulovljenu, nego je moraju iskrcati. Dopuštena kvota stoga se povećava kako bi se olakšao prelazak na novi sustav bez odbacivanja ulova. Točno povećanje kvota po ribarstvu odredit će se na temelju znanstvenih savjeta koji se očekuju sredinom studenoga i količine koja se treba iskrcati prema regionalnom planu za odbačeni ulov.
Prijedlogom su obuhvaćeni stokovi kojima EU upravlja samostalno i stokovi kojima upravlja u suradnji s trećim zemljama, primjerice Norveškom, ili preko regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u svjetskim oceanima. Za mnoge od tih stokova još su u tijeku međunarodni pregovori, a za neke od njih čekaju se znanstveni savjeti. Iznosi koji se odnose na njih unijet će se nakon završetka pregovora s trećim zemljama i pregovora u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom.
Danas predstavljeni prijedlog podnijet će se za raspravu i donošenje ministrima država članica na zasjedanju Vijeća za ribarstvo u prosincu, a trebao bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2017.
Pojedinosti prijedloga
Cilj Komisije u okviru reformirane zajedničke ribarstvene politike jest održivi ribolov svih stokova u skladu s najvećim održivim prinosom određenog ribarstva. Ribolovom u skladu s najvećim održivim prinosom (MSY) ribarskoj se industriji omogućuje ulov najveće moguće količine ribe uz očuvanje zdravlja ribljih stokova. Na temelju znanstvenih savjeta koje je primila od Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) Komisija predlaže najveće razine ribolova. ICES je ove godine dao savjete za 34 stoka.
Stokovi s održivim razinama
Za neke stokove EU-a koji su već na razini najvećeg održivog prinosa, kao što je grdobina u južnim vodama, list obični u Skagerraku i Kattegatu te list u zapadnom dijelu kanala La Manche, Komisija predlaže povećanje ukupnog dopuštenog ulova. Povećanja se predlažu i za škampa u Kattegatu i Skagerraku, šaruna u atlantskim iberskim vodama te koljaka u Irskom i Keltskome moru. Kontinuirani rast stoka sjevernog oslića opravdava još jedno znatno povećanje ukupnog dopuštenog ulova.
Stokovi koji se love neodrživo
S druge strane u pogledu nekih stokova još postoji zabrinutost, primjerice stokovi bakalara i dalje se smanjuju zapadno od Irske, u Keltskome moru, u Biskajskom zaljevu i u atlantskim iberskim vodama. List je u Irskome moru izrazito ugrožen. U savjetima se predlaže da ne bude ulova pišmolja zapadno od Škotske te se predlažu smanjenja za patarače i kolju u Keltskom i Irskome moru. U Kattegatu se predlaže smanjenje za iverka zlatopjega.
I znanstveni savjeti za lubina vrlo su alarmantni. Komisija je u svoj prijedlog uključila mjere za upravljanje lubinom u 2017. Tim mjerama upravljanja ribolov bi se omogućio malim ribarima koji ovise o tom stoku, a uzeli bi se u obzir savjeti ICES-a o smanjenju ukupnog iskrcaja lubina.
Stokovi za koje su znanstveni podatci ograničeni
U slučaju stokova za koje podatci nisu dostatni da bi se pravilno procijenila veličina stoka prijedlog Komisije temelji se na savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora, to jest savjetima o smanjenjima ili povećanjima za najviše 20 %. Na temelju zajedničke izjave iz 2012. za 26 stokova s ograničenim podatcima utvrđeni su niži TAC-ovi, koji će se zadržati pet godina. Ažurirani znanstveni savjeti za dva od tih 26 stokova upućuju na to da su se ti stokovi i dalje smanjivali, stoga je potrebno dodatno smanjenje TAC-ova. To se odnosi na papalinu u kanalu La Manche te iverka zlatopjega u Keltskome moru i jugozapadno od Irske.

Príspevok Komisijin prijedlog u pogledu ribolovnih mogućnosti u Atlantskom oceanu i Sjevernome moru za 2017. zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Komisija danas predstavlja prvo izvješće o napretku u provedbi partnerskog okvira s trećim zemljama za djelotvornije zajedničko upravljanje migracijama. Četiri mjeseca nakon što je Komisija predložila novi okvir koji je dio Europskog migracijskog programa te nakon što je Europsko vijeće na lipanjskom zasjedanju podržalo taj okvir i pozvalo na njegovu brzu provedbu, novi pristup EU-a partnerstvima sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama počeo je davati rezultate.

Predsjednik Juncker izjavio je: Europa treba učiniti više kako bi zaustavila tragediju tisuća migranata i izbjeglica koji svake godine prelaze Sredozemno more u bijegu od siromaštva, rata i progona. U duhu je to novog pristupa utemeljenog na partnerskom okviru, koji smo uveli u lipnju, a iz današnjeg je prvog izvješća o napretku vidljivo da je taj pristup djelotvoran, što je u interesu i EU-a i partnerskih zemalja. Naša je zadaća sada povećati napore i trajno promijeniti način na koji s našim partnerima u Africi i u susjedstvu upravljamo mobilnošću i migracijama.
Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: Migracije su pitanje od globalne važnosti koje se odražava na naše unutarnje politike i vanjske odnose, ali prije svega utječe na živote milijuna ljudi. Njima se mora upravljati na usklađen, održiv i human način uz podjelu odgovornosti. Pristup utemeljen na partnerskom okviru, koji smo uveli prije četiri mjeseca, ide točno u tom smjeru: riječ je o dvosmjernom procesu utemeljenom na zajedničkim interesima i zajedničkom radu, koji je već polučio prve rezultate. Otklanjanje temeljnih uzroka migracije, osiguravanje odgovarajuće zaštite za migrante, smanjenje broja nezakonitih migranata, poboljšanje suradnje u pogledu povratka i ponovnog prihvata te borba protiv krijumčara i trgovaca ljudima sastavni su dio zajedničkog rada nas i naših partnera, koji smo počeli produbljivati.

Partnerski okvir europski je pristup produbljivanju suradnje sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta, usmjeren prema budućnosti. Institucije EU-a i države članice pod vodstvom Visoke predstavnice / potpredsjednice od lipnja zajednički ulažu znatne napore kako bi novi pristup uspio. S pet prioritetnih zemalja – Nigerom, Nigerijom, Senegalom, Malijem i Etiopijom – počelo se raditi na pronalaženju kratkoročnih rješenja za izravan pritisak izazvan migracijskom krizom, kao i na produbljivanju ulaganja kako bi se otklonili temeljni uzroci nezakonite migracije. Zahvaljujući usklađenom djelovanju svih uključenih strana, EU-a i njegovih država članica, zajednički rad počinje donositi plodove i pokazivati konkretne rezultate.

Usklađeni pristup institucija EU-a i država članica, koji je uveden nakon donošenja Komunikacije, izazvao je nagle promjene u pogledu razine usklađenosti i zajedničkog strateškog planiranja.

Nekoliko povjerenika EU-a i političkih čelnika država članica uz potporu tehničkih misija viših dužnosnika institucija EU-a i država članica obavilo je posjete prioritetnim zemljama. Takvi posjeti na visokoj razini pomažu boljem shvaćanju prioriteta EU-a i partnerskih zemalja te povećavaju spremnost na suradnju. Nadalje, kako bi potaknula ulaganja u Afriku i susjedstvo EU-a, Komisija je predložila ključne inicijative poput plana vanjskih ulaganja te je donijela prijedlog okvira Unije za preseljenje kako bi osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita osigurala uređene i sigurne putove u Europu.

U prioritetnim zemljama već su vidljivi prvi rezultati. Niger je započeo borbu protiv krijumčarenja migranata te uspostavio institucijski okvir za upravljanje dijalogom s EU-om i njegovim državama članicama na temu migracije. Sa Senegalom i Malijem radi se na jačanju operativne suradnje, a idućih tjedana počinju misije utvrđivanja mogućih projekata. Dovršavaju se standardni operativni postupci s Malijem. Idućih dana otvorit će se pregovori s Nigerijom povezani sa sporazumom o ponovnom prihvatu. Nastavlja se provedba mjera s drugim partnerskim zemljama, koje će se idućih mjeseci dodatno pojačati. EU je s pomoću svojih misija ZSOP-a, tehničke pomoći i financijskih instrumenata, posebno uzajamnog fonda EU-a za Afriku, povećao opseg potpore. U okviru uzajamnog fonda EU-a za Afriku potpisani su ugovori u vrijednosti od gotovo 400 milijuna eura, kojima se podupire provedba mjera predviđenih u Akcijskom planu iz Vallette. U Nigeru EU pruža potporu preko novog terenskog ureda misije EUCAP Sahel Niger u Agadezu te otklanjanjem temeljnih uzroka nezakonite migracije. U Nigeriji su u okviru uzajamnog fonda EU-a za Afriku pokrenuti projekti za rješavanje posebnih problema pri upravljanju migracijama. U okviru uzajamnog fonda EU-a za Afriku u Senegalu su odobreni projekti otvaranja radnih mjesta za mlade. U Maliju i u Etiopiji također je odobreno nekoliko projekata.

Sljedećih će se mjeseci nastaviti zajedničko djelovanje s vanjskim partnerima te će se usporedo poboljšavati postupci i operacije unutar Europske unije. U treće zemlje uputit će se europski časnici za vezu zaduženi za migracije, koji će imati ulogu kontaktnih točaka u delegacijama EU-a te će održavati veze i surađivati s našim partnerima te podržavati primjenu novog pristupa. Zajedno s državama članicama provest će se misije utvrđivanja mogućih projekata u prioritetnim zemljama, a povećat će se uključenost agencija EU-a na terenu, posebno europske granične i obalne straže te Europola. Dovršavaju se posebni projekti u okviru uzajamnog fonda EU-a za Afriku, kojima bi se trebali riješiti ključni problemi u prioritetnim zemljama. Komisija je osim toga donijela odluku o povećanju vrijednosti uzajamnog fonda EU-a za Afriku za dodatnih 500 milijuna eura iz pričuve Europskog fonda za razvoj kako bi se financirale mjere predviđene partnerskim okvirom.

Kako je utvrđeno u Planu iz Bratislave Europsko vijeće će u prosincu ocijeniti napredak tog novog pristupa.

Príspevok Djelotvorno upravljanje migracijama: izvješća Komisije o napretku u provedbi partnerskog okvira s trećim zemljama zobrazený najskôr europskenovine.eu.