Obrana: Zastupnici traže više EU suradnje za bolju zaštitu Europe

Zbog terorizma, hibridnih prijetnji, kibernetičke i energetske nesigurnosti, Europska unija nema drugog izbora nego pojačati svoju sigurnosnu i obrambenu suradnju, utirući tako put prema Europskoj obrambenoj uniji, rekli su zastupnici Europskog parlamenta u rezoluciji izglasanoj u utorak. Zastupnici su predložili posvećivanje 2 % BDP-a na obranu, uspostavu multinacionalnih snaga i stalnog sjedišta za planiranje i vođenje operacija te omogućavanje EU da djeluje tamo gdje NATO to ne želi.

“Naša Unija nije opremljena za suočavanje s prevelikim izazovima kada je u pitanju obrana. Gotovo 30 godina, većina članica rezala je svoje obrambene proračune, što je dovelo do stvaranjasmanjenja oružanih snaga. Suradnja među zemljama članicama je povremena, a Europa se i dalje snažno oslanja na kapacitete NATO-a i solidarnost SAD-a “, rekao je izvjestitelj Urmas Paet (ALDE, Estonija), u raspravi u ponedjeljak. Naglasio je da je “došao trenutak da europska obrmabena politika postane aktivna”.

Sigurnosna situacija u Europi i njezinu susjedstvu jako se progoršala zadnjih godina, zbog izazova poput terorizma, hibridnih prijetnji i kibernetičke i energetske nesigurnosti, koje niti jedna zemlja ne može riješiti sama, kaže se u rezoluciji o Europskoj obrambenoj uniji. ‘’Solidarnost i otpornost zahtijevaju da EU djeluje zajednički’’.

Spajanje vojnih resursa:

Europski zastupnici žele da EU reagira brže i robusnije na stvarne prijetnje, što zahtijeva da u Europi oružane snage bolje surađuju. Kao posljedica dupliciranja, prekomjernih kapaciteta i prepreka nabavi u području obrane, trošak se procjenjuje na 26,4 milijardi EUR godišnje.

Zastupnici predlažu da bi bilo dobro razmotriti udruživanje i dijeljenje nesmrtonosne opreme, kao što su transportna vozila i letjelice. Predlažu uvođenje europskog semestra o obrani, pri čemu bi se države članice međusobno savjetovale u pogledu ciklusa planiranja i planova javne nabave, te se zalažu za jačanje koordinacijske uloge Europske obrambene agencije.

U rezoluciji se traži od Europskog vijeća da predvodi postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije te da omogući dodatna financijska sredstva kojima će se zajamčiti njezina provedba.

U rezoluciji se također poziva na uspostavu operativnog sjedišta EU-a kao preduvjeta za učinkovito planiranje i vođenje zajedničkih operacija. EU bi trebala poticati države članice da ostvare potrošnju za obranu od 2 % BDP-a. Države članice trebale bi uspostaviti multinacionalne snage unutar stalne strukturirane suradnje te ih dati na raspolaganje zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, dodali su zastupnici.

EU podržava istraživanje obrane:

Zastupnici podržavaju predložena EU ulaganja od najmanje 90 milijuna EUR za naredne tri godine u istraživačke projekte vezane za obranu, predlažući da bi ga trebao slijediti poseban program EU-a za istraživanja u području obrane s godišnjim proračunom od 500 milijuna EUR godišnje

Puna sinergija s NATO-om:

Zastupnici su naglasili potrebu veće suradnje između Europske unije i NATO-a, posebno na istoku i jugu, u suzbijanju hibridnih i kibernetičkih prijetnji, poboljšanju pomorske sigurnosti te razvijanju obrambenih kapaciteta. Međutim, EU bi trebao biti spreman djelovati samostalno u slučajevima kada NATO ne želi preuzeti vodstvo, dodali su zastupnici.

Zastupnici će raspravljati u utorak i glasati u srijedu o posebnoj rezoluciji o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP). U njenom nacrtu se predlaže temeljita revizija ZSOP-a te pokretanje trening operacije u Iraku radi potpore državama članicama koje su uključene u koaliciju protiv Daeša.