Dom / POLITIKA / Plenarna sjednica u Strasbourgu – izdvojeno: Novi EU proračun nakon 2020.

Plenarna sjednica u Strasbourgu – izdvojeno: Novi EU proračun nakon 2020.

Zastupnici EP-a prihvatit će pregovaračka stajališta o budućem višegodišnjem proračunu uključujući raspodjelu po pojedinim programima.

Kad je riječ o budućem višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027. (VFO), Parlament će vjerojatno ustrajati na zahtjevu za izdašnijim financiranjem programa za mlade, za gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i borbu protiv klimatskih promjena. Novi izazovi, poput migracija, obrane, sigurnosti trebaju dobiti odgovarajuća sredstva, ali se istodobno ne bi trebalo smanjivati financiranje poljoprivredne i kohezijske politike. Također, novi izvori izravnih prihoda trebali bi djelomično zamijeniti uplate poreznih obveznika. Oko 94% EU proračuna odlazi na građane, regije, gradove, poljoprivrednike i poduzetnike, administrativni troškovi čine oko 6% ukupnog proračuna.

 

Angela Merkel u raspravi o budućnosti Europe

Njemačka kancelarka Angela Merkel raspravljat će o budućnosti Europe s europskim zastupnicima i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom u utorak od 15 sati.

Modernizacija prava putnika u željezničkom prometu

U četvrtak, 15. studenog na dnevnom redu bit će glasovanje o ažuriranju odredbi o pravima europskih putnika u željezničkom prometu. Promjenom pravila iz 2009. godine cilj je poboljšati informacije koje se putnicima pružaju o njihovim pravima, a želja je osigurati bolju pomoć osobama smanjene pokretljivosti, lakši pristup biciklistima, jasnije procedure o podnošenju prigovora te više naknade za putnike u slučaju kašnjenja.

Kraj skupim pozivima unutar EU-a u 2019.

 

U utorak, 13. Studenog glasovat će se o Novoj uredbi pružatelja telekomunikacijskih usluga kojom će se sniziti cijene poziva unutar EU-a, potaknuti razvoj superbrze 5G mreže i stvoriti dojavni sustav za alarmiranje građana u slučaju opasnosti. Cijena telefonskih poziva unutar EU-a snizit će se na 19 centi po minuti za pozive i na 6 centa za SMS poruke, počevši od 15. svibnja 2019. Također će se zaštititi korisnici pametnih telefona, uključujući korisnike internetskih usluga (poput Skypea, WhatsAppa itd.), a države članice morat će prilagoditi infrastrukturu i olakšati pokretanje 5G mreža. Uspostavit će se i novi sustav “povratne obavijesti centra 112″, koji će postati obavezan u svim državama članicama kako bi se osiguralo da građani budu upozoreni putem SMS-a ili mobilne aplikacije u slučaju velike opasnosti ili katastrofe na njihovu području.

 

Energija: eurozastupnici će podržati nove ciljeve o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti

 

Kako bi se nastavila borba protiv klimatskih promjena u utorak, 13. studenog glasovat će se o obvezujućim ciljevima za obnovljive izvore energije do 2030. (32%) i energetskoj učinkovitosti (32.5%). Uz postavljanje obvezujućih ciljeva za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, novo pravilo će građanima EU-a dati mogućnost proizvodnje obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju te za pohranu i prodaju viška proizvodnje.

 

Globalna strategija o migracijama: eurozastupnici raspravljaju o ulozi EU-a

 

Eurozastupnici će u utorak raspraviti UN-ov proces izrade globalne strategije za migracije, kao i ulogu država članica Europske unije u strategiji, a sporazum će biti potpisan idućeg mjeseca u Maroku.

Njujorška deklaracija za izbjeglice i migrante u New Yorku, koju je usvojila Opća skupština UN-a u rujnu 2016. godine, označila je početak multilateralnih pregovora za usvajanje dva globalna sporazuma za izbjeglice i za sigurnu, urednu i redovnu migraciju. Pravednija podjela tereta i odgovornosti za smještaj i podršku izbjeglicama cilj je Globalnog sporazuma o izbjeglicama, koji je već dogovoren. Globalni sporazum o migracijama želi osigurati da migranti u ranjivim situacijama budu tretirani na adekvatan način, kroz trajna rješenja, istodobno rješavajući rizike i izazove povezane s migracijom u zemljama porijekla, tranzita i odredišta.

 

U FOKUSU

 

Dodjela filmske nagrade Lux za 2018. godinu i projekcije filmova na Zagreb film festivalu

 

U srijedu, 14. studenog saznat će se pobjednik ovogodišnje filmske nagrade Lux, a pobjednika će proglasiti predsjednik Europskog parlamenta AntonioTajani.  Filmska nagrada Lux posvećena je promicanju europskog kina podržavajući distribuciju europskih produkcija i poticanje rasprava o važnim političkim i društvenim pitanjima na europskoj razini, a prva nagrada dodijeljena je 2007. godine.

Ovogodišnji finalisti su filmovi: „Druga strana svega“ redateljice Mile Turajlić (Srbija/Francuska/Katar), „Halla ide u rat“ redatelja Benedikta Erlingssona (Island/Francuska/Ukrajina) i „Styx“ redatelja Wolfganga Fischera (Njemačka/Austrija). Film koji osvoji filmsku nagradu Lux za 2018. bit će prilagođen za osobe s poteškoćama u razvoju te će dobiti promotivnu podršku tijekom međunarodnog izdavanja, a dobitnika nagrade odabrat će zastupnici Europskog parlamenta. 

 

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i ove je godine partner Zagreb film festivalu, u sklopu kojeg će se održati projekcije finalista Lux nagrade za 2018. godinu.

Povodom projekcija filmova porazgovarali smo sBorisom Matićem, direktorom Zagreb film festivala, o stanju u europskoj kinematografiji, ali i društvenim i političkim izazovima pred kojima se Europska unija nalazi pred izbore za Europski parlament:

 

Ovogodišnji program ZFF-a prožet je angažiranim temama, poput lošeg društvenog položaja mladih, izbjegličke krize, terorizma i sl. – riječ je o temama koje su ujedno u fokusu diljem Europske unije, posebice u pogledu nadolazećih izbora za Europski parlament i kampanje “ovajputglasam.eu“. Kakvu ulogu po Vama kultura i filmska umjetnost imaju u demokratskim procesima?

 

Bilo bi teško tvrditi da film może promijeniti svijet, ali sigurno może utjecati na promišljanje gledatelja. Film sigurno nema snagu oružane revolucije, ali svojom temom może ljudima približiti druge kulture i običaje ili skrenuti pozornost na neki određeni problem o kojem sami ne razmišljamo ili smo nedovoljno upoznati s njim. Mi u okviru ZFF-a od početka svog djelovanje pri biranju filmskog programa tako razmišljamo. Biramo filmove koji nešto „znače”. Pa i sam slogan našeg kina Europa je „Misli što gledaš”! A nadamo se podizanju svijesti kod gledatelja i vjerujemo da neki film może utjecati na njegovu prosudbu o okolini – što će ga zasigurno usmjeriti i ka tomu kome bi on trebao dodijeliti svoj glas.

 

Što za Vas znači biti aktivan građanin i kako se u koncept aktivnog građanstva uklapa koncept kampanje “ovajputglasam.eu“?

 

Pratim kampanju i mislim da je jako bitno osvijestiti građane da svakako izađu na izbore. Po meni bi svi izbori u našoj zemlji, pa i u Europi, a tako i ovi – trebali biti obvezni – kao što je u nekim zemljama. Ja od početka samostalnosti naše zemlje nisam propustio niti jedne izbore, pa tako zasigurno neću niti izbore za EU parlament koji nam dolaze za nekoliko mjeseci.

 

Pred nama je 16. izdanje ZFF-a koje će prikazati filmove iz cijeloga svijeta, a svojim programom posjetitit će i druge hrvatske gradove. Očekuje nas impresivna selekcija filmskih uradaka, no što biste izdvojili kao posebnost ili neku Vašu posebnu preporuku?

 

Teško mi je izdvojiti nešto posebno. Naročito iż Glavnog programa, jer sam ja ujedno i selektor i ne bi bilo pravdeno da favoriziram ispred žirija neki od filmova. Ali sam jako sretan što uz naše stalne programe, kao što su i Dan Lux filma, ove godine imamo programe posvećen Tajkunima i još jedan program Kino u kinu u koje prikazujemo filmove o kinima kao utočištima pokretnih slika. Ovaj program posvećujemo našem kinu Europa i našoj publici koja i neovisno o festivalu svakodnevno dolazi na projekcije.

 

U sklopu programa ZFF-a dodjeljuje se nekoliko filmskih nagrada i postoji nekoliko programa, a jedan od njih je i program “Dani LUX filma” koji se prikazuje u partnerstvu s Europskim parlamentom. Kakvo je stanje u europskoj kinematografiji ovih dana i što će gledatelji moći vidjeti tijekom ZFF-a?

 

Stanje u europskoj kinematografiji je i više nego odlično, barem što se filmova tiče. Naravno da u pojedinim europskim zemljama filmski fondovi negdje fukcioniraju bolje, a negdje lošije. Naprosto kao i u svim drugim poslovima, ali filmovi i autori koje pratimo na ZFF-u zaista su izvrsni. Od ukupnog broja filmova koje prikazujemo na ZFF preko 80% njih su europski. Tematski, ti filmovi u sebi nose i aktualnosti i sigruno su pravljeni pod utjecajem trenutačnog stanja u Europi.

europskeno1

Nezabudni pozrieť

EP-080211B_PLENARY_2

Plenarna sjednica u Strasbourgu, 10.-13. prosinca – izdvojeno

Nagrada Saharov za 2018. Ukrajinski filmski redatelj Oleg Sentsov, trenutno zatvoren u Rusiji, bit će ...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


1 × jedan =

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>