Računalna sigurnost za Europu

Računalni kriminal, osim krajnjim korisnicima, može nanijeti značajne štete temeljnoj infrastrukturi, poput energetskih mreža ili kontrole leta. Kako bi se EU bolje obranio od napada, Parlament glasuje o novim pravilima o računalnoj sigurnosti – prvim zajedničkim mjerama te vrste.

U srijedu, 6. srpnja, Europski parlament glasuje o prvoj direktivi o internetskoj sigurnosti – direktivi o “Sigurnosti mreža i informacija” (eng. Network and Information Security’, NIS) – koja ima za cilj harmonizaciju zakona o mrežnoj sigurnosti u cijeloj Europi te bolju suradnju država članica u rješavanju online prijetnji.

Direktiva ističe tvrtke koje omogućuju rad bitne infrastrukture (primjerice, iz sektora energetike, prijevoza, bankarstva) koje moraju biti sposobne obraniti se od računalnih napada te ih obvezuje da o ozbiljnim prijetnjama izvijeste nadležnu nacionalnu upravu. Velike internetske tvrtke poput Amazona i Google također moraju prijaviti napade. Pravila su također usmjerena na jačanje suradnje između država članica.

Prijevare putem interneta, krađe identiteta, lažne stranice, virusi i organizirani napadi… razne opasnosti na internetskim mrežama pogađaju pojedince, tvrtke i javne vlasti.

Ravnatelj Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) Udo Helmbrech kaže da napadi na informacijske sustave tvrtki i građana koštaju Europsku uniju 260-340 milijardi eura godišnje.

Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom 2015., građani EU-a zabrinuti su zbog svoje sigurnosti na internetu: 89 posto korisnika kaže da izbjegava otkrivati osobne informacije online, dok se 85 posto slaže da se povećava rizik od cyber-zločina. Trenutno više od 150 tisuća virusa i drugih zloćudnih kodova stanuje na internetu. Za više informacija, bacite oko na infografiku.