Europski parlamentarci kažu da je činjenica da samo jedan od tri potrošača u EU zna za transmasne kiseline pokazuje da same mjere za označavanje nisu dovoljne. Europska komisija stoga treba predložiti zakonsko ograničenje na industrijske transmasne kiseline svih namirnica u najkraćem mogućem roku, a po mogućnosti u roku od dvije godine, kažu zastupnici Europskog parlamenta u rezoluciji.

U Danskoj postoji zakonodavstvo kojim je ograničen udio transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima, te postoje dokazi da je zakonom propisano uvođenje granične vrijednosti za industrijske transmasne kiseline 2003. u Danskoj, odnosno nacionalno ograničavanje udjela transmasnih kiselina u uljima i mastima na 2 %, bilo uspješno i da je njime znatno smanjen broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti. Transmasne kiseline koriste se u jeftinijim namirnicama, što znači da su ljudi s nižim primanjima najviše izloženi hrani s visokim sadržajem transmasnih kiselina. To pak povećava potencijal za širenje zdravstvene nejednakosti, rekli su zastupnici.

Napomena urednicima

Transmasne kiseline nezasićene su masti koje se nalaze u hrani dobivenoj od preživača, u određenim prehrambenim proizvodima biljnog podrijetla, te u industrijski proizvedenim, djelomično hidrogeniranim biljnim uljima. Konzumacija potonjih povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Visok unos transmasnih kiselina posebice je rizičan faktor za razvoj koronarne bolesti srca (više nego bilo koja druga hranjiva tvar gledano u odnosu na kalorijsku vrijednost), koja je prema opreznim procjenama uzrok otprilike 660 000 smrtnih slučajeva u EU-u godišnje, što čini oko 14 % ukupne stope smrtnosti.

Danska je bila prva država članica koja je ograničila udio transmasnih kiselina  zakonom u 2003. godini. Slična ograničenja postoje u Austriji (2009), Mađarskoj (2013) i Latviji (2015). Dobrovoljne mjere postoje u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, UK  i Grčkoj, a nacionalne preporuke o transmasnim kiselinama izdane su u Bugarskoj, Malti, Slovačkoj, UK i Finskoj. U lipnju 2015. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je rješenje u kojem je utvrdila da su djelomično hidrogenirana ulja, primarni dijetetski izvor industrijskih transmasti u procesuiranoj (industrijskoj) hrani, više nisu “općenito priznata kao sigurna” za uporabu u ljudskoj hrani i bit će zabranjena u lipnju 2018 . Hrana koja sadrži visoke razine trans masti:

• masti za prženje za industrijsku uporabu
• margarin koji se koristi u tijestu
• prethodno pakirani pekarski proizvodi, kolači, keksi i vafli
• mikrovalne kokice
• duboko pržena hrana
• juhe i umaci

Príspevok Zastupnici pozivaju na ograničenje industrijskih transmasnih kiselina u hrani zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještina i mobilnost rada, rekao je: “Zahvaljujući sredstvima EU-a, 22 milijuna € kredita će se ponuditi po nižim kamatnim stopama mladim poduzetnicima i mikro-poduzećima u poljoprivrednom sektoru u Albaniji. Poljoprivreda je vitalni sektor Albanske ekonomije i pruža zaposlenje za gotovo 50% stanovništva u ruralnim područjima. Kroz svoj program Europska komisija potvrđuje ne samo svoju opredijeljenost za jačanje lokalne ekonomije ali i pružanjem financijske pomoći zemljama koje ispunjavaju uvjete za ulazak u EU. “

Príspevok Dogovor o finansiranju mikro-poduzeća u Albaniji zobrazený najskôr europskenovine.eu.

U EU-u prema podacima Eurostata 10,35 % emisija CO2 rezultat su poljoprivrede. Uzgoj biljaka i životinja za hranu globalno je odgovoran za 11 do 15 % emisija stakleničkih plinova, bez da se uzima u obzir šteta od uništenja šuma, transporta, pakiranja, prodaje i otpada. Jan Huitema (ALDE, Nizozemska) :“Farmeri imaju kapacitet i znanje za inovacije, ali su ograničeni pravilima i prekomjernim zakonodavstvom”, kaže Huitema. Mnoge nove tehnike, primjerice borba protiv štetočina korištenjem insekata, već postoje, ali zbog europske regulative inovacije se ne ostvaruju.”

Britanska zastupnica Anthea McIntyre (ECR, UK) : “Velike korporacije znaju i sigurna sam da će imati u vidu raznolikost u planiranju budućeg razvoja. Ne smijemo zaboraviti na vrijednosti pametne poljoprivrede jer je dizajnirana za smanjenje pesticida i gnojiva te optimizaciju potrošnje vode.”

Maria Heubuch (Zeleni/EFA, Njemačka) napisala je izvješće o inicijativi u kojem kritizira fokus na monokulture i ovisnost o gnojivima. “Previše zemlje u Africi koristi se za proizvodnju usjeva za prodaju umjesto za prehranu lokalnog stanovništva. Stoga su afričke zemlje ovisne o uvoznoj hrani i ranjive zbog promjenjivih cijena na svjetskom tržištu.

Príspevok Tehnološka i razvojna pitanja u poljoprivredi zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Za neravnotežu u dohocima i moći u lancu opskrbe hranom potrebno je pronaći hitno rješenje kako bi se poboljšao položaj poljoprivrednika u prehrambenom sektoru, kaže se u rezoluciji usvojenoj u utorak. Zastupnici su naglasili da je prodaja po cijenama nižima od troškova proizvodnje i ozbiljna zlouporaba poljoprivrednih namirnica, kao što su mliječni proizvodi te voće i povrće, koje veliki maloprodajni lanci prodaju po preniskim cijenama kako bi privukli kupce, predstavljaju opasnost za dugoročnu održivost proizvodnje tih namirnica u EU-u.

Nepoštene trgovačke prakse mogu učiniti štetu individualnim igračima u lancu opskrbe hranom, posebno poljoprivrednicima i malim i srednjim poduzećima. Proizvođači ponekad posluju s gubitkom nakon pregovora s drugim subjektima u prehrambenom lancu, npr. u slučajevima umanjenja vrijednosti i smanjenja cijena u supermarketima. Potrošači također trpe štetu, tako što im se ograničava izbor proizvoda i pristup novoj i inovativnoj robi, rekli su zastupnici.

Dobrovoljni i samoregulatorni sustavi zasada ne daju dovoljno rezultata zbog manjka ispravne provedbe, podzastupljenosti poljoprivrednika, nepristranih struktura upravljanja, sukoba interesa među uključenim stranama, mehanizama za rješavanje sukoba koji ne odražavaju „čimbenik straha” u dobavljača te zbog činjenice da se ne primjenjuju na cijeli lanac opskrbe.

Međutim, EP smatra da treba nastaviti razvijati i promicati Inicijativu lanca opskrbe i druge dobrovoljne sustave na nacionalnoj razini i na razini EU-a kao dodatak djelotvornim i pouzdanim provedbenim mehanizmima na razini država članica kojima će se zajamčiti mogućnost anonimnog ulaganja pritužbi i uspostava sankcija odvraćajućeg učinka, kao i koordinaciju na razini EU-a. Zastupnici potiču proizvođače i trgovce, pa i udruge poljoprivrednika, da se uključe u takve inicijative.

Príspevok Parlament poziva EU da pomogne poljoprivrednicima u borbi protiv nepoštenih trgovačkih praksi zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Šteta koju takve prakse mogu učiniti individualnim igračima u lancu opskrbe hranom, posebno poljoprivrednicima i malim i srednjim poduzećima, može zauzvrat učiniti štetu cijeloj EU ekonomiji, kao i krajnjim potrošačima, tako što im se ograničava izbor proizvoda i pristup novoj i inovativnoj robi, rekli su zastupnici.

Nepoštene trgovačke prakse:

kašnjenje u plaćanjima; ograničen pristup tržištu; jednostrane ili retroaktivne izmjene uvjeta ugovora; nedovoljno detaljne ili dvosmislene informacije o uvjetima ugovora;
iznenadan i neobrazložen raskid ugovora; nepošten prijenos komercijalnog rizika.

Príspevok Borba protiv trgovačkih praksi supermarketa koje su nepoštene za poljoprivrednike zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Ugovor o pristupanju iz 2003. godine dozvoljava državama koja su pristupili EU prijelazno razdoblje u kojem bi promijenili svoje nacionalne propise o stjecanju poljoprivrednog zemljišta da budu u skladu s propisima EU. Nakon isteka tog razdoblja u 2014. godini, Bugarska, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka usvojili su nove zakone koja regulirišu stjecanje poljoprivrednog zemljišta.
Ovi novi nacionalni propisi sadrže više odredbi za koje Komisija smatra da ograničavaju slobodno kretanje kapitala, to može zauzvrat obeshrabriti prekogranično ulaganja. Međutim, kako bi bili u skladu sa zakonom EU, ovi propisi moraju biti razmjerni i ne mogu biti diskriminirajući prema ostalim građanima EU.  Ako Bugarska, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka ne usklade svoje nacionalno zakonodavstvo u skladu s pravom EU u roku od dva mjeseca, Komisija može odlučiti da ove države iznese na Sud pravde EU.
Glavni problem u Bugarskoj i Slovačkoj je da kupci moraju imati dugoročan boravak u zemlji, koja diskriminira ostale državljane EU. Mađarska ima vrlo restriktivan sustav koji nameće potpunu zabranu stjecanja zemljišta od strane pravnih osoba te obvezu kupca da zemljište i farmu obrađuje osobno. U Latviji i Litvi, kupci moraju imati kvalificije poljoprivrednika.

Príspevok Komisija kritikuje zemlje EU zbog promene zakona o poljoprivredi zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici za poljoprivredu su raspravljali mjere za rješavanje trenutne mliječne krize u srijedu navečer s predstavnicima Vijeća, Komisije i mljekarskog sektoru. Većina govornika se protivila povratku kvota za proizvodnju mlijeka ali mnogi zastupnici su inzistirali da se problem oko opskrbe mora poboljšati kako se ne bi povećala proizvodnja mlijeka koje bi stavila dodatan pritisak na cijene. Također su istaknuli da ove mjere moraju biti implementirane širom EU kako bi se izbjeglo narušavanja cijena na jedinsvenom tržištu.

Príspevok Kriza cijene mlijeka zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici traže da se počne primjenjivati obvezno navođenje zemlje ili mjesta podrijetla za sve vrste mlijeka za piće, mliječnih i mesnih proizvoda, te da se razmotri mogućnost da se obvezno navođenje zemlje ili mjesta podrijetla proširi i na druge prehrambene proizvode s jednim sastojkom ili s jednim glavnim sastojkom.

Prema Eurobarometrovom istraživanju iz 2013. godine čak :

84% građana smatra potrebnim navesti zemlju podrijetla za mlijeko

88% građana smatra potrebnim navesti zemlju podrijetla za meso (za govedinu, svinjetinu, kozje i ovčje meso i perad već vrijede pravila navođenja zemlje podrijetla)

više od 90% smatra potrebnim navođenje zemlje podrijetla za industrijski prerađenu hranu

Kako bi se obnovilo povjerenje potrošača poljuljano skandalom s konjskim mesom i drugim prijevarama s hranom, i kako bi se u cijelom prehrambenom lancu jamčila transparentnost, navođenje podrijetla mesa prisutnog u prerađenim prehrambenim proizvodima mora postati obvezno.

Zastupnici su napomenuli da se u izvješću Komisije navodi da bi operativni troškovi obveznog označavanja zemlje podrijetla za vrste mesa obuhvaćene izvješćem bili razmjerno niski.

Príspevok Zastupnici ponovno traže obvezno navođenje zemlje podrijetla za mlijeko i meso zobrazený najskôr europskenovine.eu.

EU ima za cilj promovisanje održivog ribolova u Europi, kao dio svoje zajedničke ribarske politike. Ovaj tjedan Parlamentarni odbor glasuje o važnim ugovorima o ribolovu s Liberijom i Mauritanijom i gleda kako da poboljša stanje u Sredozemlju.

Prekomjeran izlov i dalje predstavljaju prijetnju ribljeg fonda u cijelom svijetu. U Europi je situacija u Mediteranu naročito problematična. U 2013. ulovljeno je 424,993 tona ribe,a 71% zaliha srdele i inćuna je trenutno izlovljeno. Međutim, uspjeh politike u Atlantiku gdje pretjerani izlov ribe je pao sa 86% u 2009. godini na 41% u 2014. godini, pokazuje da još uvijek ima nade za Mediteran. Parlament također podržava održivi ribolov.

Danas je Komisija za ribarstvo glasovala o višegodišnjem planu oporavka za tunu u Atlantiku i Mediteranu, ugovoru o održivom ribarstvu i partnerstvu između EU i Liberiji, kao i o sporazuma s Mauritanijom o ribolovnim mogućnostima.

Osim toga, Odbor za ribarstvo ima ročište 19. travnja na temu ribljeg fonda i ribarstva na Mediteranu. Zastupnici Europskog parlamenta su gledali na učinke koji su utjecali na zalihe kao što je zagađenje i klimatske promjene, ali će i ispitati socio-ekonomske aspekte u sektoru ribarstva.

Príspevok Bez pretjeranog izlova: Parlament glasuje o sporazumima za podršku ribljeg fonda zobrazený najskôr europskenovine.eu.

“Ovaj novi program će pomoći stotinama tisuća sirijske djece. Moramo ostati predani u pomaganju najugroženijim žrtvama sukoba. Ova dodatna podrška će ići u humanitarne partnerske organizacija koje djeluju u zemlji.” rekao je povjerenik EU za humanitarnu pomoć, Christos Stylianides.

Uvjet za distribuciju mlijeka je da mora biti podrijetlom iz EU i dio je paketa solidarnosti Europske komisije u vrijednosti od 500 milijuna eura za europske poljoprivrednika gdje je 30 milijuna eura namijenjeno rješavanju potreba ranjivih skupina u trećim zemljama t.j. aktualne izbjegličke krize.

Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan, je također rekao: “Drago mi je da je Komisija usvojila ovaj program, koji ima u sebi dva prioriteta komisije – potpora poljoprivrednicima u vrlo teškom trenutku dok istovremeno ostajemo usredočeni na veliki izazov koji predstavlja izbjeglička kriza“.

Sukob u Siriji ima ozbiljan utjecaj na poljoprivredu u zemlji, što dovodi do smanjenja proizvodnji hrane, posebno mliječnih proizvoda. Konzumacija mlijeka znatno je smanjena, osobito među siromašnim kućanstvima zbog visoke cijene hrane. Sirijske obitelji obično su konzumirali mlijeko i druge mliječni proizvode na dnevnoj bazi prije krize. Trenutno, mlijeko je u nekim slučajevima u potpunosti nestalo iz prehrane.

Osim to što je mlijeko vrsta mliječnog proizvoda koji bolje odgovara prehrani ljudima koji će biti obuhvaćeni ovim programom, mlijeko se čini pogodnim za prehranu tijekom dužeg razdoblja i omogućuje potrošnju na samostojećih osnovi , bez  potrebe da se doda voda čiji kvalitet ne može biti zajamčen u svim dijelovima zemlje obuhvaćen ovim programom.

EU je vodeći donator u međunarodnom odgovoru na sirijsku krizu s više od 5,5 milijardi eura iz EU koji su raspodeljeni na humanitarnu pomoć, gospodarski razvoj i stabilizaciju. Na  konferenciji održane 4. veljače u Londonu, Europska unija i njezine zemlje članice obvezale su se da će osigurati više od 3 milijarde € u 2016 godine kako bi pomogli ugroženim grupama u Siriji i široj regiji.

Humanitarna pomoć EU

Unutar Sirije, zahvaljujući pomoći Komisije oko 2 milijuna ljudi stekli su pristup sigurnoj vodi, sanitarnim i higijenskim predmeta, 850.000 ljudi su dobili hranu, 1 milijun ljudi su dobili ne-prehrambene proizvode i skloništa, a 350.000 djece su obuhvaćeni programima za zaštitu djece.
U Jordanu, Komisija je putem humanitarne pomoći pomogla više od 350.000 izbjeglica a u Libanonu je preko svojih partnera humanitarna pomoć dosegla oko 665.000 ljudi.

Príspevok EU će donirati mlijeko za 350.000 sirijske djece zobrazený najskôr europskenovine.eu.