europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Europska komisija je formalno zatražila od Bugarske, Mađarske, Latvije, Litve i Slovačke da izmijeni zakon o stjecanju poljoprivrednog zemljišta uz obrazloženje da krši slobodu kretanja kapitala.
Ugovor o pristupanju iz 2003. godine dozvoljava državama koja su pristupili EU prijelazno razdoblje u kojem bi promijenili svoje nacionalne propise o stjecanju poljoprivrednog zemljišta da budu u skladu s propisima EU. Nakon isteka tog razdoblja u 2014. godini, Bugarska, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka usvojili su nove zakone koja regulirišu stjecanje poljoprivrednog zemljišta.
Ovi novi nacionalni propisi sadrže više odredbi za koje Komisija smatra da ograničavaju slobodno kretanje kapitala, to može zauzvrat obeshrabriti prekogranično ulaganja. Međutim, kako bi bili u skladu sa zakonom EU, ovi propisi moraju biti razmjerni i ne mogu biti diskriminirajući prema ostalim građanima EU. Ako Bugarska, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka ne usklade svoje nacionalno zakonodavstvo u skladu s pravom EU u roku od dva mjeseca, Komisija može odlučiti da ove države iznese na Sud pravde EU.
Glavni problem u Bugarskoj i Slovačkoj je da kupci moraju imati dugoročan boravak u zemlji, koja diskriminira ostale državljane EU. Mađarska ima vrlo restriktivan sustav koji nameće potpunu zabranu stjecanja zemljišta od strane pravnih osoba te obvezu kupca da zemljište i farmu obrađuje osobno. U Latviji i Litvi, kupci moraju imati kvalificije poljoprivrednika.
