Kružno gospodarstvo: više recikliranja i manje odlaganja otpada

Udio komunalnog otpada koji se reciklira porast će sa 44 % na 55 % do 2025. godine, prema zakonu o kružnom gospodarstvu o kojem će zastupnici glasati u srijedu.

Bolje upravljanje otpadom nije na korist samo za okoliš, klimu i zdravlje ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.

Do 2025. godine najmanje 55 % komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, stoji u tekstu. Taj cilj će se povećati na 60 % do 2030. i 65 % do 2035. godine. 65 % ambalažnog materijala morat će se reciklirati do 2025. i 70 % do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu zaseban cilj recikliranja.

Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5 %, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže, 78,4 %, dok neke zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske i Belgije odlažu svega 1 % otpada.

Odlaganje otpada

Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže na najviše 10 % do 2035. godine

U 2014. godini, Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalnog otpada na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada.

Što je kružno gospodarstvo?

Kružno gospodarstvo podrazumijeva smanjenje otpada na minimum, kao i ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda. Koraci prema kružnom gospodarstvu smanjit će pritisak na okoliš, povećati sigurnost opskrbe sirovinama, povećati konkurentnost, inovativnost i rast te stvoriti radna mjesta.