Dom / POLITIKA / Održana panel-rasprava pod nazivom Populizam u Europi: Kako mu se suprotstaviti?
EP buildings
PHOTO © European Union

Održana panel-rasprava pod nazivom Populizam u Europi: Kako mu se suprotstaviti?

Jučer je u Kući Europe održana panel-rasprava pod nazivom Populizam u Europi: Kako mu se suprotstaviti? u sklopu Ciklusa europskih petaka, u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH, u partnerstvu s Akademijom za politički razvoj. U raspravi su sudjelovali hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica, francuski veleposlanik u RH Philippe Meunier, dr.sc. Max Brändle, direktor Zaklade Friedrich Ebert te dr.sc. Marko Mustapić s Instituta Ivo Pilar.

U raspravi o čimbenicima koji su utjecali na jačanje populističkih pokreta u Europi, te kako se othrvati valu populizma i dobiti jaču, učinkovitiju i demokratskiju Europu, Dubravka Šuica (EPP), zastupnica u EP-u i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove te Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom, izjavila je da populizam nije samo prisutan u Europskoj uniji, nego i u svijetu. „To je trend kada građani ne vjeruju eliti na vlasti, jer smatraju da su elite same sebi dovoljne. Bilo je propusta i u Europskoj uniji, pa su građani reagirali populizmom. Populizam se javlja na obje strane političkog spektra (poput lijevog populizma španjolske stranke Podemos i grčke Syrize), ali više na desnoj, što je slučaj danas u EU. Na nama je koji pripadamo mainstream političarima, a EPP u Europskom parlamentu je jedna takva stranka, da spriječimo populizam. Najbolji odgovor na populizam je da građani shvate da je izlazak na izbore i biranje mainstream stranaka i političara način da se odupre valu populizma, a taj val, vidljivo je, već slabi. Vidljivo je da slabi i po izborima u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj na kojima populisti nisu pobijedili”. Dodala je da je najjača borba protiv populizma borba za stvaranje radnih mjesta za mlade te, među ostalim, postizanje ekonomskog blagostanja.

Nj.E. Philippe Meunier, francuski veleposlanik u Republici Hrvatskoj osvrnuo se na nedavne francuske izbore koji su pokazali da, unatoč predviđanjima, populizam nije pobijedio. „Građani Hrvatske a, vjerujem, i mnogih drugih zemalja, doživjeli su rezultat francuskih izbora ne samo kao francusku nego i kao europsku pobjedu što je dokaz zajedništva među državama članicama EU“. Među ostalim je dodao „Građani možda smatraju da europske institucije nisu toliko važne ili da europski izbori nisu toliko važni ali jesu i tu treba izgraditi demokraciju i pokazati da smo protiv populizma. No, također, treba shvatiti da ne možemo protiv građana. Smatram da je populizam sve opasniji i vjerojatno povezan s valom koji nastaje i razvojem novih tehnologija. Možemo biti optimisti, ali moramo biti oprezni jer se populizam može vratiti u bilo kojem trenutku. Moramo uvjeriti građane da je Europska unija važna.“

Doc. dr. sc. Marko Mustapić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar izjavio je da je znanstvena zajednica složna u viđenju da je populizam vrlo skučena ideologija, u usporedbi s konzervativizmom i liberalizmom. „U ideološkom diskursu, sve se svodi na podjelu društva na usku skupinu koju zovu elitom i na pošteni narod koji je podjarmljen i koji treba uzeti stvari u svoje ruke i riješiti svoje probleme.“ Naglasio je kako je ključna odrednica populizma njegova kameleonska narav – da se može prilagoditi bilo kojem kontekstu i zato postoje različiti tipovi populizma, s obzirom na različite probleme i okolnosti u pojedinim zemljama. Dodao je da u sjevernoj i zapadnoj Europi zadnjih godina dominira antiimigrantski sentiment, dok je u istočnoj Europi primarno antieuropski sentiment.

Dr. sc. Max Brändle, direktor Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu viđenja je da populizam nije toliko ekonomsko pitanje ili svrstavanje u lijevu ili desnu opciju, nego da populisti imaju i moralni poriv da optužuju elite da su se otuđili od ljudi. „Migrantska kriza je donijela popularnost antieuropskoj stranci u Njemačkoj, što je pokazalo da populistima treba populistička tema i da osim toga ništa drugo i nemaju. S populistima koji glasno zagovaraju vraćanje njemačkoj marci umjesto eura, zatvaranje granica, koji ponavljaju da novac njemačkih poreznih obveznika ide u ruke drugih zemalja, npr. Grčkoj, nije moguć dijalog jer bi nas optužili da lažemo; nemoguće je s njima uspostaviti komunikaciju. Ne može se protiv populizma i nacionalizma boriti ekonomskim argumentima, građanima je potrebno pokazati smjer prema kojem trebaju ići.“

Skup je moderirala Nataša Božić (N1).

maria

Nezabudni pozrieť

Ursula Von der Leyen

Izjava za medije predsjednice Ursule von der Leyen o VFO-u i instrumentu za oporavak

Poštovani, trenutačna je kriza naš najveći zajednički izazov od osnutka Europske unije. Počela je kao ...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


8 − dva =

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>