Međunarodni donatori obvezali su se osigurati ukupno 2,544 milijarde eura (595 milijuna eura od toga su bespovratna sredstva), pri čemu će Europska unija i njezine države članice donirati 231,7 milijuna eura. Europska komisija osigurat će 144,2 milijuna eura za hitnu humanitarnu pomoć, srednjoročnu i dugoročnu razvojnu potporu i intervencije za sprječavanje sukoba. Europska investicijska banka najavila je 400 milijuna eura dodatnih zajmova za predmetnu regiju.

Visoki predstavnik / potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Europska unija nije zaboravila narod Venezuele. Danas smo okupili međunarodnu zajednicu u cilju osiguravanja dodatne pomoći za milijune raseljenih građana Venezuele i za zemlje Latinske Amerike koje su ih udomile. Zahvaljujem međunarodnim donatorima na njihovim nesebičnim donacijama. Danas smo skrenuli pažnju javnosti na jednu od najgorih izbjegličkih kriza u novijoj povijesti.

Povjerenik Europske komisije za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič izjavio je: Zbog pandemije koronavirusa prijeti pogoršanje već kritične situacije u regiji. Humanitarna pomoć EU-a doprinijet će osiguravanju hitne pomoći za 5 milijuna građana Venezuele koji su pod prijetnjom sile napustili svoje domove.

Povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen izjavila je: Obveze koje smo preuzeli pokazuju koliko su važna partnerstva širom svijeta u reakcijama na probleme kao što je venezuelska migracijska kriza, uključujući i u kontekstu pandemije koronavirusa. Nastavit ćemo s aktivnostima na humanitarnom i razvojnom polju i graditi trajna partnerstva za održivi razvoj.

Pomoć EU-a za izbjeglice i migrante iz Venezuele

Sredstva Europske unije koja su danas prikupljena usmjerit će se na:

• razvojnu pomoć, u iznosu od 70 milijuna eura, u cilju potpore socioekonomskoj integraciji migranata i izbjeglica iz Venezuele i potpore zajednicama koje su ih primile. Pomoć će se usmjeriti na sektore koji su najteže pogođeni pandemijom koronavirusa, a prednost će imati osnovne socijalne usluge, prije svega zdravstvo, promicanje ekonomskih perspektiva i sigurnija opskrba hranom. Pomoć će se rasporediti diljem regije, posebno u Kolumbiji, Peruu i Ekvadoru, gdje se nalazi većina izbjeglica i migranata

• humanitarnu pomoć u iznosu od 67,7 milijuna eura za hitna djelovanja u regiji, uključujući u pograničnim područjima, radi potpore izbjeglicama, interno raseljenim osobama i drugim ugroženim skupinama te zajednicama koje su ih primile. Pomoć će biti usmjerena prije svega na osiguravanje zdravlja, zaštite, prehrane, obrazovanja, opskrbe vodom i adekvatnih sanitarnih uvjeta te psihosocijalne potpore.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici više od 50 dionika, kao i agencije Ujedinjenih naroda, međunarodne financijske institucije i predstavnici civilnog društva na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Kontekst

Ova donatorska konferencija dokaz je kontinuirane predanosti EU-a da pomogne izbjeglicama i migrantima iz Venezuele i zemljama regije u njezinu okruženju. EU i Španjolska, uz potporu UNHCR-a i IOM-a, pozvale su međunarodnu zajednicu da poveća potporu humanitarnim i razvojnim programima i raseljenom stanovništvu u regiji. Ta bi nastojanja trebala obuhvaćati potporu javnim službama, uključujući zdravstvene i obrazovne sustave u zemljama domaćinima. Organizirana je u skladu s obvezom koja je preuzeta na Konferenciji za solidarnost u Bruxellesu u listopadu 2019., kada je obećano da će se donatorska konferencija organizirati što je prije moguće.

Većina dodatnih financijskih sredstava EU-a uklapa se u financijski paket „Tima Europa”, u okviru kojeg su EU, njegove države članice i europske financijske institucije preusmjerili više od 20 milijardi eura za potporu zemljama partnerima EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa i njezinih posljedica, s naglaskom na najugroženije, uključujući migrante, izbjeglice i zemlje koje su ih primile.

Príspevok EU okuplja međunarodne donatore u cilju potpore izbjeglicama i migrantima iz Venezuele te zemljama regije zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Povodom Svjetskog dana humanitarne pomoći 2019. godine, visoka predstavnica Federica Mogherini i Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama, dali su sljedeću izjavu: „Kršenja međunarodnog humanitarnog zakona i dalje su jedan od najvažnijih izazova za zaštitu civila, kao i zaštitu humanitarnih i medicinskih radnika.Nasilje nad humanitarnim radnicima utječe na civile i sprječava milione ljudi da dobiju pomoć za spašavanje života. Spašavanje života ne bi trebalo koštati života.Oko 400 humanitarnih radnika žrtve su velikih napada u 2018. godini, što je čini drugu najgoru godinu u povijesti. Preko jedne trećine ih je ubijeno, a druga trećina je oteta. Svjetski humanitarni dan prilika je za počast ovim posvećenim humanitarcima i zalaganje za njihovu sigurnost. Ljudskost, neovisnost, neutralnost i nepristrasnost principi su na kojima se temelji humanitarna pomoć. Oni bi trebali zaštititi humanitarne radnike, omogućiti im da slobodno rade.EU i njezine države članice svjetski su predvodnici u humanitarnoj pomoći. Promicanje načelne humanitarne pomoći i poštivanje međunarodnog humanitarnog zakona i dalje je temelj našeg međunarodnog angažmana.”

EU doprinosi globalnom poštivanju i poštivanju međunarodnog humanitarnog prava zagovaranjem i političkim mjerama poput dijaloga, izjava i inicijativa, kao i financiranjem partnerskih organizacija za osiguranje humanitarnog pristupa.U 2017. godini EU je mobilizirala više od 1,75 milijardi eura za operacije humanitarne pomoći u preko 80 zemalja svijeta.

Príspevok Svjetski dan humanitarnog osiguranja 2019 zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Prelazak zemlje na digitalno blagostanje usko je povezan s naporima koji se temelje na štednji kako bi se smanjila potrošnja na socijalnu skrb i druge bitne javne usluge, uz istodobno temeljno restrukturiranje sustava socijalne sigurnosti. U 2012. godini vlada je kreirala Universal Credit (univerzalno kreditiranje), koji je objedinio šest socijalnih naknada u jednu naknadu koja se isplaćuje mjesečno. Vladino službeno nadzorno i revizijsko tijelo postavilo je ozbiljna pitanja o tome da li taj sustav zapravo štedi novac, te da li je vlada pružila odgovarajuću potporu lokalnim vlastima pomažući ljudima da ostvare svoje koristi.

Želja za automatizacijom kritičnih aspekata univerzalnog kreditiranja povećala je rizik da bi se ljudima moglo pogrešno uskratiti bitne potrebe. Od ožujka 2018. samo je 38% podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb uspješno verificirano u okviru vladine inicijative za automatizaciju provjere identiteta putem usluga koje pruža privatni sektor. Ove usluge ovise o informacijama kao što su financijski i telefonski zapisi i imigracijski dokumenti. Grupe za javnu pomoć su otkrile da mnogi podnositelji zahtjeva nemaju takvu dokumentaciju ili se bore da je osiguraju putem interneta.

Velika Britanija nije sama u svojoj borbi s digitalnim blagostanjem. Sve veći broj zemalja propustio je slične napore. U Indiji su milijunima siromašnih obitelji uskraćeni obroci hrane jer nisu mogli zadovoljiti zahtjeve digitalne identifikacije. Kada su općinske vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi zamijenile radnike s automatiziranim sustavima za obradu zahtjeva za socijalnu skrb, nedovoljna isplata i uskraćivanje koristi su porasli. Tisuće podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb pogrešno je optuženo za prijevaru u koristima u Michiganu zbog nedostataka u dizajnu automatskog sustava za otkrivanje prijevara u državi. U Velikoj Britaniji, ovi neuspjesi povećavaju pritisak na podnositelje zahtjeva za socijalnu skrb, koji već trpe sankcije zbog nedostatka zahtjeva za radom i smanjenja njihovih naknada u posljednjem desetljeću.

Unatoč tim crvenim zastavama, vlada nastavlja s digitalnom transformacijom sustava socijalne skrbi. U izradi je i “potpuno automatiziran” sustav za otkrivanje prijevare. Ako vlada prvo ne riješi tekuće propuste s tehnologijama koje je već uvela, riskira njihovo ponavljanje. Bez reforme socijalne skrbi koja se bavi temeljnim uzrocima siromaštva, gladi i beskućništva, automatizacija i druge tehnologije mogu samo pogoršati njihove učinke.

Príspevok Katastrofalno uvođenje digitalnog sustava socijalne skrbi u Velikoj Britaniji zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Oglašivači i izdavači vijesti bit će osnaženi za pregovore s internetskim divovima zahvaljujući sporazumu o autorskim pravima, koji također sadrži mjere zaštita za slobodu izražavanja.

Dogovor, postignut između pregovarača EP-a i Vijeća, ima za cilj osigurati da se prava i obveze zakona o autorskim pravima također primjenjuju na internet. YouTube, Facebook i Google News neka su od imena na koje će ovaj zakon najviše utjecati.

Zakonodavci su također nastojali osigurati da internet ostane prostor za slobodu izražavanja. Isječci iz vijesti mogu se i dalje dijeliti, kao i GIF-ovi i memeovi.

Tehnički divovi dijelit će prihod s umjetnicima i novinarima

Cilj sporazuma je povećati prilike nositelja prava, osobito glazbenika, izvođača, scenarista, kao i izdavača vijesti, da ispregovaraju bolje nagodbe za korištenje svojih djela na internetskim platformama.

Zaštita slobode izražavanja

Dijeljenje isječaka članaka s vijestima neće uključivati ​​prava medijske kuće koja je proizvela taj isti članak. Sporazum, međutim, također sadrži odredbe kojima se izbjegava zlouporaba ove mogućnosti. “Isječak” se stoga može nastaviti prikazivati​​primjerice u vijestima na usluzi Google News, ili kada se članak podijeli na Facebooku, pod uvjetom da je “vrlo kratak”.

Prijenos zaštićenih djela u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature ili parodije je zaštićen, osiguravajući da memeovi i GIF-ovi i dalje biti dostupni i dijelljivi na internetskim platformama.

To neće utjecati na mnoge mrežne platforme

U tekstu se također navodi da će prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao što je Wikipedia ili softverske platforme otvorenog koda, kao što je GitHub, automatski biti izuzete. Start-up platforme bit će podložnije lakšim obvezama od onih etabliranijih.

Snažnija pregovaračka prava za autore i izvođače

Autori i izvođači moći će zahtijevati dodatnu naknadu od distributera koji iskorištavaju njihova prava, kada je prvobitno dogovorena naknada nesrazmjerno niska u usporedbi s dobiti koju distributer ostvaruje.

Kako ova direktiva mijenja status quo

Internetske kompanije trenutno imaju malo poticaja da potpisuju poštene ugovore o licenciranju s nositeljima prava, jer se ne smatraju odgovornima za sadržaj koji njihovi korisnici prenose. Oni su samo dužni ukloniti sadržaje koji krše autorska prava, kada ih nositelj prava to zatraži. Međutim, to je nezgodno za nositelje prava i ne jamči im pravedne prihode. Podizanjem odgovornosti internetskih kompanija povećat će se šanse nositelja prava (osobito glazbenika, izvođača i scenarista, kao i izdavača vijesti i novinara) da osiguraju pravedne ugovore o licenciranju, čime će dobiti pravedniju naknadu za korištenje njihovih djela koja se digitalno koriste.

Sljedeći koraci

Sporazum sada moraju odobriti predstavnici u Vijeću, Odbor za pravna pitanja i plenarna sjednica EP-a.

Izjave

Izvjestitelj Axel Voss (EPP, Njemačka) izjavio je: „Ovaj sporazum važan je korak ka ispravljanju situacije koja je omogućila nekolicini tvrtki da zarade ogromne sume novca, a da pri tome ne plaćaju tisuće kreativaca i novinara o čijem radu ovise.”

Istovremeno, ovaj sporazum sadrži brojne odredbe koje će jamčiti da internet ostane prostor slobodnog izražavanja. Ove odredbe same po sebi nisu bile nužne jer direktiva neće stvarati nova prava za nositelje prava. Ipak, saslušali smo zabrinutost i odlučili smo dvostruko jamčiti slobodu izražavanja. ‘Memeovi’, ‘GIF-ovi’, i ‘isječci’ sada su više zaštićeni nego ikada prije.

Također mi je drago što je danas dogovoreni tekst posebnu pozornost posvetio start-upovima. Vodeće tvrtke budućnosti danas su start-up poduzeća, a raznolikost ovisi o dubokom bazenu inovativnih, dinamičnih i mladih tvrtki.

To je sporazum koji štiti kvalitetu života ljudi, štiti demokraciju braneći raznolik medijski prostor, jača slobodu izražavanja, potiče pokretanje poduzeća i tehnološki razvoj. On pomaže da internet bude spreman za budućnost i da to bude prostor koji koristi svima, a ne samo moćnima.”

Príspevok Postignut je sporazum o digitalnim autorskim pravima zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Andreja Metelko Zgombić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova, osvrnula se na mobilnost radne snage na zajedničkom tržištu. „Mobilnost je i nacionalni rizik i prednost, a na nama je da  brain drain pretvorimo u prednost. I druge članice su imale isti problem, a bitno je stvoriti uvjete da se mladi koji koriste mobilnost doista i žele vratiti u Hrvatsku.“ Državna tajnica napomenula je također kako će mobilnost mladih biti jedan od prioriteta tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, uz gospodsrski rast, razvitak, unutarnju i vanjsku sigurnost, te povezanost i proširenje.  “Predsjedanje će biti veliki ispit za Hrvatsku i našu administraciju, 800 službenika proći će posebnu naobrazbu, ali veselimo se i pripremamo za taj izazov.”
Ivana Maletić, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ-EPP) rekla je kako Hrvatska ne može biti konkurentna i poslovati na zajedničkom tržištu bez najnovijih znanja, vještina, te primjene visokih standarda kvalitete i produktivnog poslovanja. „Kombiniranje naprednih, digitalnih tehnologija sa specifičnim i raznolikim ljudskim vještinama i znanjima budućnost je poslovanja, zbog čega obrazovne sustave u Europi treba okrenuti praksi te mlade još tijekom srednjoškolskog obrazovanja, pa i ranije, učiti traženim digitalnim vještinama, upoznavati ih s poduzetništvom i poticati njihovu inovativnost. Samo tako će Europa i države članice moći držati korak s vremenom i osigurati dugoročan rast“, zaključila je Maletić.
Jozo Radoš, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu (GLAS- ALDE) rekao je kako se – prema podacima Komisije – mali i srednji poduzetnici suočavaju s regulatornim i administrativnim preprekama, posebno u prekograničnom poslovanju. „Stoga je potreban dodatni koordinirani pristup kako bi se izbjeglo gašenje novoosnovanih tvrtki. Jedna od ključnih mjera je olakšani pristup financiranju i nalaženju poslovnih partnera. Politike EU trebaju biti praćene i potpomognute odgovarajućim nacionalnim, regionalnim i lokalnim mjerama, u svima zemljama članicama uključujući i Hrvatsku“, poručio je Radoš.

Marina Grgić Eldić (ZICER – Plavi ured) istaknula je da je u programima edukacije i savjetovanja poduzetničkog centra Plavog ureda samo u prošloj godini sudjelovalo 4845 postojećih i budućih poduzetnika, od kojih je  gotovo 20% mladih. „To pokazuje da interes za poduzetništvo nikada nije bio veći, a ono što im je svima na početku potrebno su povoljno i kontinuirano financiranje. Trenutno su najpopularnije potpore za samozapošljavanje i kreditna sredstva koja su financirana EU novcem, a pri čijem korištenju im Plavi ured, jačanjem njihovih poduzetničkih kompetencija, već godinama pruža jedinstvenu podršku.“

Ivan Brezak Brkan, osnivač i glavni urednik portala Netokracija istaknuo je kako je digitalizacija novi predvodnik ekonomije, a na brojnim pozitivnim primjerima vidi se kako tvrtke iz Hrvatske imaju kapaciteta pratiti europske i globalne trendove.

Dodao je kako bi domaći poduzetnici trebali pratiti što se događa u našem susjedstvu i učiti jedni od drugih. “EU je pomogla svojim fondovima i institucionalni novac izravno je doprinio razvoju malih tvrtki u Hrvatskoj. Naši poduzetnici trebali bi posvijestiti činjenicu da je EU tržište naše tržište i da se na njemu mogu i moraju natjecati, no isto tako moraju biti svijesni da će uz brojne prilike naići i na brojne izazove.”

Tribina Europska unija i poslovanje“ održana je u sklopu ciklusa „Što Europa čini za mene?“ kojim je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj – uoči europskih izbora u svibnju – otvorio raspravu o ulozi i važnosti Unije u svakodnevnom životu građana. Nakon rasprave, održana je radionica s volonterima i aktivistima kampanje Ovaj put glasam.

Príspevok ŠTO EUROPA ČINI ZA MENE? EUROPSKA UNIJA I POSLOVANJE zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Ministrica Gabrijela Žalac istaknula je kako je važno kod građana osvijestiti činjenicu da bez obzira što je Hrvatska mala, upravo putem svojih predstavnika u europskim institucijama, uključujući Europski parlament, ima mogućnost utjecati na kreiranje europskih politika. „Aktivan zastupnik može jako puno toga naučiti i postići radeći u odborima Europskog parlamenta i stoga je važno izaći na izbore i izabrati one ljude koji će se doista zalagati za europski projekt“, istaknula je ministrica te podsjetila da se 80% svih javnih investicija u Hrvatskoj financira iz europskih sredstava.

Istarski župan Valter Flego istaknuo je da Europska unija izravno utječe na život svakog građanina. „Uz pomoć europskih fondova naša je Županija financirala čitav niz projekata vrijednih otprilike 1.6 milijardi kuna. Među ostalim, riječ je o povećanju bolničkih kapaciteta, infrastrukturi, energetskoj obnovi“, rekao je Flego te zaključio kako je jako važno koga se iduće godine bira u Europski parlament. „Ta će osoba predstavljati Hrvatsku i moći će pomoći i Istri i Hrvatskoj“, zaključio je župan Flego.

Gradonačelnik Pazina Renato Krulčić ocijenio je da je ulazak Hrvatske u EU najbolje što se za zemlju dogodilo nakon proglašenja samostalnosti i zbog europskih vrijednosti i zbog novih mogućnosti, te europskih fondova. „Kad je riječ konkretno o Pazinu, Grad je iskoristio europski novac za projekte zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, zaštite kulturne baštine, te jačanje gospodarstva kroz uređenje poduzetničkog inkubatora, ali i širenje širokopojasne mreže brzog Interneta“, istaknuo je Krulčić.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu Violeta Simeonova Staničić podsjetila je da je na prošlim europskim izborima Hrvatska bila među članicama s najlošijim odzivom u EU. „Tek 25% građana odlučilo je iskoristiti svoje biračko pravo. Izlaznost je bila posebno loša među mladima gdje je – u dobnoj skupini od 18 do 24 godina – na biralištima bilo njih samo 13%“, rekla je Simeonova Staničić. Kampanjom Ovaj put glasam Europski parlament želi promijeniti ove brojke, mobilizirati građane i osvijestiti važnost izbornog procesa.

Europski parlament pokrenuo je internetsku stranicu ovajputglasam.eu kao središte svoje nestranačke institucionalne kampanje uoči predstojećih europskih izbora. Time je građanima EU-a ponudio alat kojim svoju okolinu mogu potaknuti na izlazak na birališta, u svibnju 2019. godine. Kampanji se već pridružilo više od 93.000 ljudi u europskim članicama te više od 2.300 u Hrvatskoj.  Europski parlament također je pokrenuo novi višejezični portal Što Europa čini za menekoji sadrži brojne lako pregledne dokumente s primjerima pozitivnog učinka EU-a na živote građana. Dokumenti su organizirani u tri kategorije. „U mojoj regiji“ korisnicima pokazuje na koji je način EU aktivna na lokalnoj razini. „U mojem životu“ govori o aktivnostima i temama koje su važne građanima i društvenim skupinama. Rubrika „Pod povećalom“ nudi podrobnija objašnjenja EU politika.

Príspevok ŠTO EUROPA ČINI ZA MENE? zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Eurozastupnici su odobrili telekomunikacijski paket koji ograničava cijene poziva unutar EU-a, otvara mogućnost za uvođenje super brze 5G mreže do 2020. i stvara sustav alarmiranja u slučaju opasnosti.

Europski parlament u srijedu je potvrdio privremeni sporazum s Vijećem ministara o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (EECC), postignut u lipnju ove godine. Sporazum je potvrđen s 584 glasa za, 42 glasa protiv i 50 suzdržanih, dok ga je Tijelo europskih regulatora za elektroničku komunikaciju (BEREC) usvojilo sa 590 glasova za, 63 glasa protiv i u 23 suzdrža.

Nova pravila omogućit će građanima visoku brzinu veze, dok će pozive učiniti sigurnijima i pristupačnijima unutar EU-a, pružajući nužnu predvidljivost operatera za poticanje ulaganja u brzi internet.

Niže cijene, veća brzina i bolja sigurnost za korisnike pametnih telefona

Pravilo “Surfaj kao kod kuće” ukinulo je naknade za roaming 2017. Novi zakon ograničava cijenu poziva prema drugim državama članicama EU-a na 19 centi po minuti i SMS na 6 centi, počevši od svibnja 2019. godine, čime će komunikacija unutar EU-a postati cjenovno pristupačnija

Korisnici pametnih telefona također će postati zaštićeniji, a za servise poput Skyepa i WhatsAppa osnažit će se sigurnosni zahtjevi, uključujući i enkripciju. Uvodi se i pravo na zadržavanje telefonskog broja mjesec dana nakon otkazivanja ugovora, pravo na povrat neiskorištenih sredstava na računu uslijed otkazivanja ugovora te kompenzaciju u slučaju odgode ili zlouporabe prebacivanja.

Države članice morat će osigurati uvođenje 5G mreže do 2020. kako bi se postigao cilj “5G plana EU-a” da barem po jedan veliki grad u svakoj od država članica do 2020. ima uvedenu 5G mrežu.

“Obrnuti 112”

Ukoliko dođe do katastrofe i slučaja opasnosti pogođeni građani moraju biti obaviješteni putem SMS poruke ili mobilne aplikacije. Države članice imat će 42 mjeseca za uvođenje sustava nakon što uredba stupi na snagu.

Više predvidljivosti za operatere

Kako bi se dostigla potrebna razina ulaganja u infrastrukturu i 5G mreže i kako bi se postigla potreba za povezivanjem, novi zakon pruža poboljšanu predvidljivost za ulaganja te potiče rizik i razmjenu troškova među telekom operaterima.

Príspevok Ograničavaju se cijene poziva unutar EU-a i poboljšava sustav za alarmiranje zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Prema Eurobarometru – istraživanju stavova javnosti o EU – sve više građana smatra da je članstvo u europskom bloku dobro za njihovu državu (62%)  i kako joj omogućuje razne koristi (68%). Riječ je o najvećoj izmjerenoj potpori od 1983.

I u Hrvatskoj raste broj građana koji kažu kako zemlja ima koristi od EU članstva (66%). Kao glavne razloge navode da Europska unija otvara nove poslovne mogućnosti, doprinosi gospodarskom rastu, te održavanju mira i jačanju sigurnosti. U porastu je i broj ispitanika koji ocjenjuju kako je pripadnost EU dobra stvar: 44%,  što je 8 % više u odnosu  na istraživanje Eurobarometra iz travnja. Postotak građana koji se negativno očitovao o EU članstvu ostao je isti: 14%.

48% Europljana smatra da  je njihov glas u EU bitan, a u Hrvatskoj ta brojka ima trend stabilnog rasta u posljednjih godinu dana i doseže čak 61% (2 postotna boda više nego u istraživanju prošlog Eurobarometra provedenog u travnju). Sve više ispitanika u Hrvatskoj zna da će se izbori za Europski parlament održati u svibnju iduće godine, a kao prioritetne teme o kojima žele raspravljati u izbornoj kampanji ističu: gospodarstvo i rast, borbu protiv nezaposlenosti mladih, socijalnu politiku, zaštitu potrošača i sigurnost hrane, te borbu protiv terorizma.

Jesensko istraživanja Eurobarometra ukazuje i izazove. 79%ispitanika u Hrvatskoj nema povjerenje prema političkim strankama, a 64% posto nije zadovoljno funkcioniranjem demokracije u zemlji. Puno pozitivnije hrvatski građani ocjenjuju demokratske procese u EU: 51% kaže da su u zadovoljni, a 40% izražavaju nezadovoljstvo.

EU i Brexit

Prema gotovo svim pokazateljima, potpora ispitanika za europsko članstvo raste nakon referenduma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU 2016. I predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani istaknuo je kako Eurobarometar ukazuje na to da su teški pregovori o Brexitu zabrinuli građane i utjecali na porast svijesti o dobrobiti EU članstva.

„U razdoblju u kojem se finalizira dogovor o povlačenju Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, objavljene brojke govore o rastućom razumijevanju o koristima Europske unije diljem kontinenta. Zabrinutost i izazovi s kojima se suočavaju obični građani u europskim članicama zahtijevaju zajednički pristup, a on traži stalnu suradnju i solidarnost na EU razini“,poručio je predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani.

Glavni koordinator EP-a za Brexit Guy Verhofstadt: „Činjenica da se 51% ispitanika u Ujedinjenom Kraljevstvu izjasnilo za ostanak u EU, zorni je podsjetnik na duboke podjele koje se vezuju uz odluku o Brexitu; ali isto tako i na potrebu pronalaska održivog i bliskog dugoročnog partnerstva u budućnosti, u obliku širokog i čvrstog sporazuma o  pridruživanju. Iako moramo biti spremni na sve mogućnosti, čini se da niti u Ujedinjenom Kraljevstvu niti drugdje u EU nema želje za takozvanim tvrdim Brexitom, ili za skupi scenarij bez izlaska bez dogovora. Nadam se da će ishod pregovora u konačnici biti odraz te činjenice.“

Príspevok Rezultati Eurobarometra – novi rekordi u potpori Europskoj uniji; ponovno raste potpora i u Hrvatskoj zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Treće izdanje Europskog događaja za mlade (EYE2018) okupit će više od 8000sudionika u dobi između 16 i 30 godina iz cijele Europe kako bi raspravljali o pet glavnih tema tijekom dva dana u Strasbourgu. Više od 400 aktivnosti uključivat će rasprave, radionice, razmjene ideja i performanse. Rasprave su usmjerene na sljedeće teme: mladi i stari, bogati i siromašni, odvojeni i zajedno, sigurno i opasno, lokalno i globalno.

Prekogranične generacije i ideje

EYE je međunarodni događaj mladih za koji su većinu aktivnosti osmislile i pripremile različite europske organizacije mladih. 130 takvih organizacija sudjeluje u ovom događaju.

U EYE-u će aktivno sudjelovati predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, koji će otvoriti plenarnu sjednicu u petak u 10 sati, uz oko 50 zastupnika u Europskom parlamentu koji će sudjelovati u radionicama i debatama. Druge poznate političke osobe, kao što su bivši francuski predsjednik Valéry Giscard d’Estaing, europska povjerenica za socijalna pitanja Marianne Thyssen i bivši grčki ministar financija Janis Varoufakis, također će sudjelovati u raspravi s mladima. Nadalje, dobitnici nagrade Saharov dr. Denis Mukwege i Lamiya Aji Bashar održat će govore.

Na događaju će sudjelovati i mladi iz Hrvatske, njih stotinjak, iz sljedećih organizacija: Udruga Kompas iz Karlovca, II. gimnazija iz Zagreba, Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk, Skupina studenata Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,Europe as one i Youth for strong Croatia.

Príspevok Više od 8000 mladih raspravljat će o budućnosti Europe 1. i 2. lipnja zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Samo godinu dana do sljedećih europskih izbora, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izložit će rezultate najnovijeg istraživanja javnog mnijenja o Europskoj uniji. Istraživanje Eurobarometra provedeno u travnju 2018. godine na uzorku od 27 601 ispitanika iz 28 zemalja članica otkriva kako u prosjeku 60 % građana vjeruje da je članstvo u Uniji pozitivno za njihovu zemlju, a dvije trećine ispitanika smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u Europskoj uniji. To je najveći zabilježeni postotak potpore od 1983. godine.

Gotovo trećina ispitanika već zna datum sljedećih europskih izbora, a 50 % se zanima za izbore. Općenito, proces „Spitzenkandidaten” percipira se kao pozitivan razvoj za europsku demokraciju i gotovo polovica ispitanika izjašnjava se da ih taj isti proces uvelike motivira na glasanje. Gotovo tri četvrtine građana žele da taj proces odabira kandidata poprati stvarna debata o europskim temama i budućnosti Europske unije.

Upitani o specifičnim temama koje ih zaokupljaju, ispitanici u izbornoj kampanji najviše žele čuti o borbi protiv terorizma (49 %), a slijedi ju nezaposlenost mladih (48 %), imigracija (45 %) te gospodarstvo i rast (42 %). Otprilike trećina Europljana navodi borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu okoliša (35 %), dok su promicanje ljudskih prava i demokracije kao i socijalna zaštita europskih građana zastupljeni kod 32 % ispitanika.

Glavnina ispitanika i dalje je zadovoljna načinom na koji demokracija funkcionira u njihovoj zemlji (55 %) i u EU (46 %), a polovica ispitanika ne smatra pojavu novih stranaka ili političkih pokreta usmjerenih protiv establišmenta kao prijetnju demokraciji. Većina ispitanika (56 %) vjeruje da takve nove političke stranke mogu biti nositelji promjene – dok jasnih 70 % ispitanika upozorava nove stranke da „samo biti protiv nečega ne poboljšava ništa”.

Sveobuhvatno, istraživanje ukazuje na rastući interes za Europsku uniju, kao i rastuće uvjerenje da građani mogu kreirati budućnost ako glasaju na izborima sljedeće godine.

Rezultati za Hrvatsku

Gotovo polovica hrvatskih građana (49 %) neutralno misli o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, dok 36 % ispitanika smatra da da je to za zemlju dobra stvar (u odnosu na europski prosjek od 60 %). Smanjenje je to od 7 postotnih bodova u odnosu na istraživanje iz listopada prošle godine. Većina hrvatskih ispitanika (59 %) smatra da je njihov glas bitan u Europskoj uniji, no, istovremeno, njih 46 % smatra da se stvari u Uniji kreću u lošem smjeru.

Kao prioritete o kojima bi se trebalo raspravljati tijekom kampanje za nadolazeće europske izbore, građani Hrvatske izdvojili su borbu protiv nezaposlenosti mladih (68 %), gospodarstvo i rast (61 %), socijalnu zaštitu građana EU (48 %) te prava potrošača i sigurnost hrane (34 %).

Većina hrvatskih građana nove stranke i političke pokrete vidi kao nositelje stvarne promjene (72 %) i nositelje novih rješenja (68 %) te njih 58 % smatra da ti pokreti i stranke nisu opasnost za našu demokraciju.

Príspevok Rezultati Eurobarometra – istraživanje javnog mnijenja bilježi rekordnu potporu Europskoj uniji unatoč Brexitu zobrazený najskôr europskenovine.eu.