Novo oblikovanje tržišta električne energije i novi uvjeti za potrošače

Što se misli pod „oblikovanjem tržišta električne energije”?
Oblikovanje tržišta niz je mehanizama kojima se određuje kako dionici na tržištu stvaraju električnu energiju trguju s njom, opskrbljuju potrošače i kako ju troše te koriste elektroenergetsku infrastrukturu.
Važno je da se tim mehanizmima, ili drugim riječima oblikovanjem, može preobraziti energetski sustav i omogućiti da operatori mreža, proizvođači i potrošači, kako kućanstva tako i industrijski potrošači, u potpunosti iskoriste prednosti nove tehnologije.
Veleprodajna i maloprodajna tržišta trebala bi pružiti osnovu za osdluke o ulaganju te potaknuti razvoj novih usluga inovativnih poduzeća. U umreženoj industriji kao što je električna industrija, učinkovitom oblikovanju tržišta potreban je učinkovit regulatorni nadzor, posebno operatori distribucijskih i prijenosnih sustava.
Cilj je Komisijine inicijative novog oblikovanja tržišta električne energije poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije radi omogućavanja slobodnog toka električne energije u smjeru u kojem je najpotrebnija, donošenja društvu najveće moguće koristi iz prekogranične konkurentnosti te osiguravanja pravih poruka i poticaja koji će dovesti do pravih ulaganja i istovremeno integrirati udjele obnovljivih energija u porastu.
Zašto nam je potrebno novo oblikovanje tržišta?
Europski sustav električne energije nalazi se usred razdoblja temeljitih promjena. Udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora narast će sa trenutačnih 25 % na 50 % u 2030. Ali kadsunce ne sija i vjetar ne pušeelektrična energija mora se i dalje proizvoditi u dostatnim količinama kako bi se potrošači opskrbili električnom energijom i kako bi elektroenergetska mreža bila stabilna. Tržište električne energije neprestano se mijenja, tako se današnje tržište znatno razlikuje od tržišta kakvo je bilo prije pet godina.
S obzirom da EU želi ustvoriti uvjete za pouzdanu i pristupačnu opskrbu energijom za sve građane i poduzeća diljem EU-a te učiniti Europsku uniju svjetskim predvodnikom u području obnovljive energije, promjene će se i dalje događati. Prvo, to znači da će se trgovanje električnom energijom obavljat sve više preko nacionalnih granica, a to zahtijeva učinkovitu suradnju svih dionika na tržištu. Kako udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora bude rastao, mreže će morati imati kapacitete za prekograničnu suradnju koja će odražavati sve veću promjenjivost proizvodnje.
Nove potporne tehnologije kao što su pametne mreže, pametno mjerenje, pametne kuće, vlastita proizvodnja i oprema za skladištenje omogućuju građanima da preuzmu vlasništvo nad energetskom tranzicijom, a korištenjem tih novih tehnologija smanjit će se njihovi troškovi te će im se omogućiti aktivno sudjelovanje na tržištu.
Kako tržišta mogu postati fleksibilnija?
Fleksibilna tržišta mogu se stvoriti:
– nuđenjem potrošačima mogućnosti aktivnog sudjelovanja na tržištu prilagođavanjem njihove potrošnje stvarnim cijenama;
– osiguravanjem da tržišta pruže prave signale za ulaganja u proizvodnju i učinkovitu upotrebu dostupnih resursa;
– izgradnjom elektroenergetske infrastrukture koje nedostaje te boljom upotrebom postojeće infrastrukture;
– osiguravanjem fleksibilne trgovine: za učinkovitu integraciju obnovljivih izvora energije u mrežu proizvođači, dobavljači i trgovci moraju biti u mogućnosti trgovati električnom energijom što je moguće bliže stvarnom vremenu jer će im to omogućiti da uzmu u obzir bolje prognoze u pogledu količine sunčeve energije i energije vjetra koju je potrebno proizvesti;
– ukidanjem reguliranih cijena s jedne strane i neučinkovitim programima potpore s druge strane. Ulagačima i potrošačima električne energije poslat će se pogrešne poruke ako cijene električne energije ne odražavaju stvarne troškove;
– uvođenjem usklađenijeg pristupa sustavima potpore obnovljive energije diljem država članica. Tržišta trebaju poticati ulaganja. Na tržištu koje dobro funkcionira, u vrijeme obilne ponude cijene su niske, a kada je proizvodnja oskudna cijene su više. Cijene su tako pokazatelji ulagačima kada je najpovoljnije vrijeme za ulaganje.
Proizvođači energije iz obnovljivih izvora moraju imati mogućnost ravnopravnog natjecanja s proizvođačima električne energije iz konvencionalnih izvora. Kada je još uvijek potrebna javna potpora kako bi se to osiguralo, znatno poboljšanje učinkovitosti moglo bi se postići usklađivanjem sustava potpore za obnovljivu energiju preko granica i to posebno pojačanom regionalnom suradnjom.
Treba li nam više elektroenergetskih mreža?
Znatan napredak učinjen je u pogledu učinkovite upotrebe mrežnih kapaciteta. Takozvano „povezivanje tržišta” (prodaja električne energije zajedno s interkonekcijskim kapacitetima umjesto njihovog odvajanja) u velikim područjima Europe i izračun kapaciteta temeljen na protoku (kojim se uzima više u obzir stvarni fizički protok električne energije u visoko međusobno povezanoj europskoj mreži) doveli su do znatnog porasta iskoristivih mrežnih kapaciteta. Unatoč tome, dodatne mreže unutar i izvan zemalja EU-a te među njima i dalje će biti potrebne. Kako bi se izbjegla prekomjerna ulaganja u mrežu, potrebno je koristiti druge fleksibilne mogućnosti kao što je omogućavanje potrošačima da prilagode svoju potražnju obrascima proizvodnje.
Što je potrebno učiniti za uspostavljanje ravnoteže među mrežama kada je proizvodnja sunčeve energije ili vjetra promjenjiva?
Prvo, poticanjem proizvodnje obnovljive energije diljem Europe s pomoću međusobno povezanih mreža područja visoke proizvodnje mogu nadoknaditi nedostatke područja s nižom proizvodnjom. Istovremeno tržište mora ponuditi jasne financijske poticaje za proizvođače obnovljive energije kako bi njihova proizvodnja postala što je više moguće predvidiva. Nadalje, u razdobljima niske proizvodnje i visokih cijena, potrošači mogu pomoći time što će smanjiti svoju potražnju, a tržište ih mora za tu ulogu na odgovarajući način nagraditi.
Prijelaz na učinkoviti energetski sustav s niskom razinom emisija ugljika događa se na veleprodajnim tržištima.

Zašto potrošači u maloprodaji još uvijek ne mogu iskoristiti te prednosti?
Danas većina potrošača EU-a nema pristup informacijama o troškovima i ekološkom utjecaju potrošnje električne energije, koji se mijenjaju u različitim dijelovima dana, tjedna ili godine. Ti troškovi stalno se mijenjaju, među ostalim, zbog vremena i naših svakodnevnih rutina.
Većina potrošača u maloprodaji, ponekad nesvjesno, plaćaju veću cijenu za stabilnost. Time električna energija postaje skuplja jer plaćamo za više elektrana i mreža kako bi se zadovoljila povremena razdoblja najveće potražnje te se uvozi i spaljuje više fosilnih goriva nego što je potrebno.
Međutim, neki potrošači odabiru ugovore kojima se iskorištava nestabilnost tržišta i tako štede novac. Na primjer, potrošači u Finskoj ili Švedskoj koji se odluče za ugovore o opskrbi električnom energijom s dinamičnim cijenama uštedili su od 15 % do 30 % troškova električne energije zahvaljujući dinamičnim ugovorima i pametnim mjerenjem.
Poteškoće pri uspoređivanju računa i oglašavanja različitih poduzeća koja se bave opskrbom električne energije još su jedna prepreka koja sprječava potrošače da u potpunosti iskoriste trenutačne promjene na tržištu električne energije. To je razlog zbog kojega se potrošači ne usude mijenjati svojeg trenutačnog opskrbljivača električnom energijom. Iako veleprodajna tržišta postaju transparentnija i konkurentnija, potrošači su u maloprodaji često i dalje zbunjeni u pogledu mogućnosti opskrbe koje su im na raspolaganju. Osim toga, čak i ako je potrošač u stanju pronaći bolje uvjete, ugovorne obveze i administrativne prepreke obeshrabrit će ga da se odluči na promjenu.
Kakvi će biti novi uvjeti za potrošače?
Nužna je temeljna promjena uloge koju potrošač ima na tržištu. Moramo potrošačima dati mogućnost da prilagode svoju potrošnju električne energije i iskoriste trenutačne promjene u ponudi i potražnji.
Potrošačima je potrebno omogućiti da budu istovremeno i kupci i prodavači. Inovativna poduzeća trebaju im ponuditi nove usluge koje se temelje na jasnijim pravilima obračunavanja i oglašavanja koje je moguće usporediti s drugim dobavljačima te kojima se potrošaču omogućuje promjena dobavljača. Također postoji potreba za vjerodostojnim i relevantnim alatima usporedbe cijena poticanjem njihove velike pregovaračke moći zajedničkim sustavima (npr. kolektivno prebacivanje, energetske zadruge). Potrošači moraju biti slobodni u proizvodnji i potrošnji vlastite električne energije uz ravnopravne uvjete kako bi uštedili novac, pomogli okolišu i osigurali sigurnost opskrbe.
Konačno, potrošači u osjetljivim situacijama ili u situacijama energetskog siromaštva i kućanstva koja imaju manje mogućnosti za promjenu svoje potražnje ili za to da postanu proizvođači-potrošači moraju biti učinkovito zaštićeni tijekom te tranzicije te im se treba ponuditi ciljana pomoć kako bi se poboljšala energetska učinkovitost njihovih kuća.
Kako ćemo osigurati zaštitu potrošača i njihovih podataka u tom novom okruženju?
Zakonodavstvo EU-a već daje potrošačima električne energije opsežna prava, a provedba tih prava ostaje prioritet. Osim toga, Komisija će razmotriti stvaranje novih posebnih zakona u pogledu električne energije u okviru Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača. Ona će uložiti sredstva u poboljšanje praćenja energetskog siromaštva diljem Unije i rasprostranjivanje najboljih praksa kako bi osigurala da građani iz svih područja života imaju koristi od te tranzicije.
Učinkovito korištenje sustava pametnog mjerenja zahtijeva obradu osobnih podataka. Stoga treba paziti na zaštitu osobnih podataka i jamčenje sigurnosti. Komisija predlaže pristup „integrirane zaštite sigurnosti i podataka”.
Što je vlastita potrošnja obnovljive energije?
Danas, zahvaljujući znatnom smanjenju troškova tehnologije, potrošači mogu izravno proizvoditi vlastitu električnu energiju iz obnovljivih izvora energije (npr. sunca ili vjetra) koju mogu potrošiti u cijelosti ili djelomično odmah ili odgoditi njezinu potrošnju pohranom u mala skladišta električne energije (npr. toplinska crpka ili baterija). Na taj način potrošači koji proizvode mogu uštedjeti novac proizvodnjom vlastite energije i vratiti nepotrošeni višak električne energije u mrežu.
Vlastita potrošnja može pomoći pri smanjivanju gubitaka na mreži jer se električna energija proizvodi i troši lokalno. Mogu se ujedno i smanjiti troškovi energetskog sustava, npr. sunčeva fotonaponska proizvodnja u sunčanim zemljama može pomoći pri smanjenju najveće razine potražnje za električnom energijom na mreži koju uzrokuju rashladni uređaji. Konačno, vlastita potrošnja može pomoći u mobiliziranju privatnih ulaganja radi financiranja energetske tranzicije.
Istovremeno, potrošnja vlastite energije može donijeti nove izazove i smanjiti prihode operaterima mreže. Za mrežu mogu trebati tehnološke prilagodbe radi održavanja sigurnosti i pouzdanosti. Komisija je utvrdila najbolje prakse radi podupiranja zemalja EU-a u promicanju vlastite potrošnje na troškovno učinkovit način.
Kakvu ulogu može imati skladištenje energije u novom oblikovanju tržišta?
Siguran rad mreže postao je veći izazov s brzim porastom promjenjivih obnovljivih izvora, a proizvođači i potrošači se moraju prilagoditi te ih se mora poticati kako bi mogli odgovoriti na te izazove. Integracijom skladištenja u tržište električne energije dodatno bi se povećala potrebna fleksibilnost: električnu energiju trebalo bi pohraniti kada postoji višak i kada su cijene niske; trebala bi se staviti na raspolaganje kada je proizvodnja slaba i cijene visoke ublažavanjem promjenjive proizvodnje energije.
Koji su sljedeći koraci?
Nakon javnog savjetovanja o oblikovanju tržišta električne energije Komisija će pripremiti konkretne zakonodavne prijedloge u drugoj polovici 2016. Postoji mogućnost izmjena u zakonodavstvu unutarnjeg tržišta, Direktivi o obnovljivim izvorima energije, Direktivi o energetskoj učinkovitosti i Uredbi o infrastrukturi.
Komisija će nastaviti surađivati s relevantnim dionicima u cilju stvaranja alata kojima će se omogućiti potrošačima da postanu aktivni sudionici na tržištu, kao što su alati za usporedbu kojima se utvrđuju minimalni standardi za ključne informacije o naplati računa i zaštita podataka.