europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Zašto je Komisija danas predložila izmjenu sustava ETS EU-a?
Europska komisija predstavila je zakonodavni prijedlog izmjene sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s okvirom klimatske i energetske politike do 2030. koji su u listopadu 2014. dogovorili čelnici EU-a. Prijedlog je sastavni dio rada na ostvarenju čvrste energetske unije s klimatskom politikom usmjerenom na budućnost što je najveći politički prioritet Komisije čije je vodstvo u veljači 2015. preuzeo Jean-Claude Juncker.
Ovo je prvi korak u postizanju cilja EU-a da se u okviru njegova doprinosa novom globalnom klimatskom dogovoru koji se treba sklopiti u Parizu u prosincu ove godine emisije stakleničkih plinova unutar EU-a do 2030. smanje za najmanje 40 %. Ovim se prijedlogom međunarodnoj zajednici odašilje snažna poruka u presudnom trenutku kada i drugi glavni dionici poput G7 i Kine pokazuju čvrstu odlučnost.
ETS EU-a najveće je tržište ugljika u svijetu. Današnjim se prijedlogom nastoji osigurati da ETS EU-a kao stup klimatske politike EU-a ostane najučinkovitiji način za smanjenje emisija u sljedećem desetljeću. Kao takav može se izgrađivati na iskustvima poduzeća i javnih tijela iz prvog desetljeća njegove provedbe. ETS EU-a trebao bi nastaviti biti inspiracija drugim međunarodnim partnerima, među ostalim Kini, da je najisplativija komponenta određivanje cijena ugljika u svrhu postupne odnosno održive dekarbonizacije njihovih gospodarstava za buduće generacije.
Ambicioznim klimatskim politikama stvaraju se i poslovne prilike i otvaraju nova tržišta za niskougljične tehnologije. Današnjim prijedlogom potvrđuje se da su klimatska politika i konkurentnost neodvojivi čimbenici. Izmjenom sustava ETS EU-a dat će se jači poticaji za inovacije i pridonositi da europska industrija zadrži konkurentnost na međunarodnim tržištima. Dodatna sredstva iz sustava ETS EU-a osigurana su za niskougljične inovacije — prvi put i za energetski intenzivne industrije — i za modernizaciju energetskih sustava u siromašnijim državama članicama. Time će se dodatno potaknuti prihvaćanje obnovljivih izvora energije i drugih niskougljičnih i energetski učinkovitih tehnologija koje su, uz dekarbonizaciju, drugi ključni ciljevi energetske unije.
Naposljetku, izmijenjenim ETS-om EU-a koji se temelji na nedavno dogovorenoj pričuvi za stabilnost tržišta ojačat će se funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta i osigurati bolje dugoročne cjenovne signale za ulaganja. Današnjim će se prijedlogom ETS-a EU-a stoga pridonijeti boljem funkcioniranju tržišta električne energije na europskoj razini, što je najbolji način kako bi se osiguralo da se električna energija može isporučiti privatnim potrošačima i industriji na najisplativiji način.
2. Kakvu će korist od izmjene sustava imati građani, industrija i države članice EU-a?
Predloženom izmjenom pružaju se višestruke ekološke i gospodarske koristi. Ubrzanjem napora EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova pridonijet će se suzbijanju klimatskih promjena. Smanjenjem emisija smanjuje se i onečišćenje zraka, čime se pospješuje zdravlje stanovnika. Nadalje, tom se izmjenom smanjuje ovisnost Europe o uvozu fosilnih goriva.
Ovim se prijedlogom podržava jači ETS EU-a koji će bolje funkcionirati i s pomoću kojeg će se EU usmjeriti na niskougljično gospodarstvo. Tim će se sustavom poduzećima i industriji otvoriti brojne mogućnosti za razvoj novih tehnologija i tržišta i stjecanje koristi od tih tehnologija i tržišta, podupirati inovacije i pomoći stvoriti nove prilike za otvaranje radnih mjesta i rast. Prijedlogom se podupire i prelazak na niskougljično gospodarstvo osiguravanjem više sredstava za ispunjenje potreba za ulaganjem u siromašnijim državama članicama.
Istovremeno, Komisija priznaje da za neka poduzeća izložena međunarodnoj konkurenciji mogu postojati rizici sve dok se u drugim vodećim gospodarstvima ne poduzmu slični napori u zaštiti klime. Zato su prijedlogom obuhvaćene i zaštitne mjere za međunarodnu konkurentnost energetski intenzivnih industrija EU-a. Velika se pažnja pridaje smanjenju administrativnog opterećenja. Prema prijedlogu, države članice će iz ETS-a EU-a i dalje moći izuzimati male onečišćivače, uključujući mala i srednja poduzeća s niskom razinom emisija, sve dok ta poduzeća podliježu istovrsnim mjerama.
3. Kako se izmjenom ETS-a EU-a pridonosi međunarodnim naporima u zaštiti klime?
Smanjenjem emisija EU-a uvelike će se pridonijeti međunarodnim naporima u ograničenju porasta globalne prosječne temperature na manje od 2 C u usporedbi s predindustrijskim razinama.
Ciljem od „najmanje 40 %” za cjelokupno gospodarstvo potvrđuje se trajna predanost EU-a osiguravanju ambicioznog globalnog klimatskog dogovora uz pravno obvezujuće obveze svih stranaka, koji se treba sklopiti u Parizu u prosincu ove godine. Današnjim se prijedlogom, koji predstavlja prvi od glavnih koraka u postizanju tog ambicioznog cilja smanjenja emisija, ti napori nastavljaju.
Očekuje se da će se odlukama koje se trebaju donijeti u Parizu pokrenuti financiranje zaštite klime, prijenos tehnologija i izgradnju kapaciteta za stranke koje ispunjuju odgovarajuće uvjete, posebno one s najograničenijim mogućnostima. Pri mobilizaciji sredstava nakon 2020. važnu će ulogu i dalje imati financiranje zaštite klime sredstvima javnog sektora. U očekivanju tih odluka, današnjim se prijedlogom poziva države članice da iskoriste dio svojih prihoda od dražbi u okviru sustava ETS EU-a kako bi financirale mjere za zaštitu klime u zemljama izvan EU-a, uključujući mjere za prilagodbu utjecajima klimatskih promjena. Države članice bit će odgovorne za preusmjeravanje dijela tih prihoda iz sustava trgovanja emisija na potporu mjerama ublažavanja klimatskih promjena u trećim zemljama, uključujući zemlje u razvoju.
4. Kako će se izmjenom ETS-a utjecati na ukupan broj emisijskih jedinica?
Ukupni broj emisijskih jedinica će se počevši od 2021. svake godine smanjivati za 2,2 %.
Od 2013., glavna metoda raspodjele emisijskih jedinica ETS-a EU-a jest njihova prodaja na dražbama u državama članicama. Tijekom tekućeg razdoblja trgovanja (od 2013. do 2020.), na dražbama će se prodati 57 % od ukupnog broja emisijskih jedinica na dražbi, dok su preostale emisijske jedinice dostupne za besplatnu dodjelu. Nakon 2020. udio emisijskih jedinica koje će se prodavati na dražbama ostat će isti. Prihodima od dražbi državama članicama osiguravaju se sredstva koja se mogu upotrijebiti za različite aktivnosti poput programa u području obnovljive energije. Ta se sredstva uz podupiranje međunarodnih napora u području zaštite klime u trećim zemljama, uključujući zemlje u razvoju, može usmjeriti i na mjere socijalne politike kojima se podupire „pravedan i pošten prelazak” na niskougljično gospodarstvo za poduzeća, njihove radnike i potrošače.
5. Kako će se sustav besplatne dodjele unaprjeđivati nakon 2020.?
Budući da je ukupan broj emisijskih jedinica ograničen te se smanjuje, sustav besplatne dodjele treba izmijeniti kako bi se dostupne emisijske jedinice raspodijelile na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način. Cilj predloženih izmjena jest smanjiti potrebu za korekcijskim faktorom[1] na najmanju moguću mjeru i osigurati predvidivost za poduzeća.
Dodjela besplatnih emisijskih jedinica bit će usredotočena na sektore s najvećim rizikom od premještanja proizvodnje izvan EU-a.
Nakon 2020. osnovni ustroj ostat će isti, dok će se pojedinačne elemente unaprjeđivati u skladu s dogovorom koji su čelnici EU-a postigli u listopadu 2014.:
Referentne vrijednosti bit će ažurirane kako bi se pratio tehnološki napredak u različitim sektorima. Tekuće vrijednosti određuju se na temelju podataka iz razdoblja 2007. — 2008. te se u njima ne odražava stanje tehnologije nakon 2020.
Podaci o proizvodnji — sustav će biti fleksibilniji jer će se voditi više računa o povećanju ili smanjenju proizvodnje i u skladu s tim prilagođavati broj emisijskih jedinica koje se dodjeljuju besplatno. Određeni broj besplatnih emisijskih jedinica stavit će se na stranu za nova i rastuća postrojenja.
Istjecanje ugljika — kao i danas, i nakon 2020. smatrat će se da u svim glavnim industrijskim sektorima postoji rizik od istjecanja ugljika.
Neizravni troškovi ugljika[2] — Države članice potiče se na korištenje prihoda od dražbi za osiguravanje naknade u skladu s pravilima o državnim potporama.
6. Kako će se ETS-om EU-a podupirati niskougljične inovacije?
Uspostavit će se Fond za inovacije kojim će se podupirati inovativna ulaganja u obnovljivu energiju, hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) te niskougljične inovacije u energetski intenzivnoj industriji.
U tu svrhu će se od 2021. nadalje rezervirati oko 400 milijuna emisijskih jedinica, čija će vrijednost nakon prodaje iznositi do 10 milijardi eura. Osim toga, dodatnih 50 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica[3] iz razdoblja 2013. — 2020. bit će stavljeno na stranu kako bi se omogućilo pokretanje Fonda za inovacije prije 2021. te kako bi se obuhvatili projekti kojima se podupiru radikalne nove tehnologije u industriji.[4]
Inovacijski fond temelji se na uspjehu postojećeg programa financiranja za potporu niskougljičnim inovacijama te se koristi prihodima od 300 milijuna emisijskih jedinica iz razdoblja 2013. — 2020. (takozvani NER 300).
7. Koji su ciljevi Fonda za modernizaciju?
Cilj je Fonda za modernizaciju podupiranje siromašnijih država članica u ispunjenju velikih potreba za ulaganjem u području energetske učinkovitosti i modernizacije njihovih energetskih sustava.
Između 2021. i 2030., 2 % emisijskih jedinica, tj. ukupno oko 310 milijuna emisijskih jedinica, bit će stavljeno na stranu za uspostavu Fonda. Sve će države članice pridonijeti Fondu, od kojeg će imati korist 10 država članica čiji je BDP po stanovniku manji od 60 % od prosjeka EU-a (2013.). Sljedeće zemlje ispunjavaju uvjete za primanje potpore: Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.
Direktivom o ETS-u trebalo bi uspostaviti strukturu upravljanja Fondom za modernizaciju kojom će biti obuhvaćene države članice, Europska investicijska banka i Komisija.
8. Kako se izmjenom sustava ETS EU-a utječe na pričuvu za stabilnost tržišta?
Nedavnim dogovorom o pričuvi za stabilnost tržišta (MSR) omogućuje se prijenos nedodijeljenih emisijskih jedinica MSR-u 2020. Analitičari procjenjuju da će se prema tom pravilu 2020. godine u MSR moći prenijeti od 550 do 700 milijuna emisijskih jedinica. Nakon zahtjeva Parlamenta i Vijeća da se razmotri upotreba neraspoređenih emisijskih jedinica nakon 2020. Komisija predlaže da se 250 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica iz razdoblja 2013. — 2020. upotrijebi za stvaranje pričuve za nova i rastuća postrojenja.
9. Je li o ovom prijedlogu provedeno javno savjetovanje?
Države članice, predstavnici industrije, nevladine organizacije, istraživačke i akademske ustanove, sindikati i građani bili su uključeni u različitim fazama izrade ovog prijedloga. Godine 2014. održana su opsežna savjetovanja s dionicima o različitim tehničkim aspektima ETS-a EU-a. Komisija je zaprimila više od 500 priloga koji su uzeti u obzir pri izradi ovog prijedloga.
Nakon tih savjetovanja i analize ciljeva klimatske politike EU-a za 2030. Komisija je izvršila procjenu učinka izmjene ETS-a EU-a koja se također objavljuje danas, vidjeti (Dokumentaciju).
10. Koji su sljedeći koraci?
Zakonodavni prijedlog podnesen je Europskom parlamentu i Vijeću na donošenje te Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija na davanje mišljenja. Komisija će surađivati s tim institucijama kako bi se donio ovaj zakonodavni prijedlog. Građani i dionici tijekom sljedećih osam tjedana mogu iznijeti svoja stajališta o ovom prijedlogu. Ta će stajališta biti uvrštena u zakonodavnu raspravu i predstavljena Europskom parlamentu i Vijeću.
