Povodom Svjetskog dana humanitarne pomoći 2019. godine, visoka predstavnica Federica Mogherini i Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama, dali su sljedeću izjavu: „Kršenja međunarodnog humanitarnog zakona i dalje su jedan od najvažnijih izazova za zaštitu civila, kao i zaštitu humanitarnih i medicinskih radnika.Nasilje nad humanitarnim radnicima utječe na civile i sprječava milione ljudi da dobiju pomoć za spašavanje života. Spašavanje života ne bi trebalo koštati života.Oko 400 humanitarnih radnika žrtve su velikih napada u 2018. godini, što je čini drugu najgoru godinu u povijesti. Preko jedne trećine ih je ubijeno, a druga trećina je oteta. Svjetski humanitarni dan prilika je za počast ovim posvećenim humanitarcima i zalaganje za njihovu sigurnost. Ljudskost, neovisnost, neutralnost i nepristrasnost principi su na kojima se temelji humanitarna pomoć. Oni bi trebali zaštititi humanitarne radnike, omogućiti im da slobodno rade.EU i njezine države članice svjetski su predvodnici u humanitarnoj pomoći. Promicanje načelne humanitarne pomoći i poštivanje međunarodnog humanitarnog zakona i dalje je temelj našeg međunarodnog angažmana.”

EU doprinosi globalnom poštivanju i poštivanju međunarodnog humanitarnog prava zagovaranjem i političkim mjerama poput dijaloga, izjava i inicijativa, kao i financiranjem partnerskih organizacija za osiguranje humanitarnog pristupa.U 2017. godini EU je mobilizirala više od 1,75 milijardi eura za operacije humanitarne pomoći u preko 80 zemalja svijeta.

Príspevok Svjetski dan humanitarnog osiguranja 2019 zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici u Europskom parlamentu dali su zeleno svijetlo za ambiciozne ciljeve u borbi za ekološki čišća vozila na europskim cestama. Prema prijedlogu prihvaćenom s 389 glasova za, 239 protiv, te 41 suzdržanih, do 2025. godine kod novih automobila emisije CO2 plinova trebala bi se smanjiti za 20 posto, a do 2030. godine za 40 posto. Slični ciljevi postavljeni su za i za laka gospodarska vozila.

Proizvođači čija prosječna emisija CO2 nadilazi te ciljeve plaćat će novčanu kaznu, a ta će se sredstva koristiti za dodatnu obuku radnika koji su pogođeni promjenama u automobilskom sektoru. Proizvođači automobila također će morati osigurati da vozila s nultim i niskim emisijama – ZLEVs – (električni automobili ili vozila koja ispuštaju manje od 50g CO2 po kilometru) imaju tržišni udio od  20 posto u prodaji do 2025. te 40 posto do 2030. godine.

Pravo testiranje emisija do 2023.

Europski parlament poziva Europsku komisiju da u roku od dvije godine napravi planove za pravo tesitranje emisija CO2 pomoću prijenosnog uređaja, poput nedavno uvedenog za NOx. Do tada, emisije CO2 moraju se mjeriti pomoću podataka o potrošnji goriva automobila. Eurozastupnici dodaju kako ispitivanje stvarnih emisija u vožnji mora zaživjeti od 2023. godine.

Društveni utjecaj dekarbonizacije

Zastupnici priznaju da društveno prihvatljiva i pravedna tranzicija prema mobilnosti bez štetnih emisija zahtijeva promjene u cijelom automobilskom lancu vrijednosti, uz moguće negativne društvene utjecaje. EU bi stoga trebala promicati razvoj vještina i preraspodjelu radnika u tom sektoru, posebice u regijama i zajednicama koje su najviše pogođene tranzicijom. Eurozastupnici također pozivaju na pružanje podrške europskoj proizvodnji baterija.

Označavanje i životni vijek emisija

Do kraja 2019. godine, Europska komisija  morat će predložiti zakonodavni okvir za pružanje točnih i usporedivih informacija o potrošnji goriva, emisiji CO2 i onečišćujućim tvarima novih automobila.

Životni ciklus emisija

Nakon 2025. godine proizvođači automobila morat će prijaviti životni ciklus emisija CO2 novih automobila stavljenih na tržište, koristeći zajedničku metodologiju.

Izjave

MIRIAM DALLI (S&D, Malta), izvjestiteljica, izjavila je: Ponosna sam na dobivanje potpore od strane Europskog parlamenta za smanjenje emisija CO2 od 40% do 2030. godine, kao i na uspješan rezultat. Jednako je važan i cilj od 20% koji se treba ostvariti do 2025. Ovaj zakonodavni prijedlog ne zadržava se samo na smanjenju štetnih emisija i zaštiti okoliša – to je zakon koji će proizvođačima nuditi prave poticaje, poticat će ulaganje u infrastrukturu i on predlaže pravednu tranziciju za radnike.

TONINO PICULA (S&D)

“Gospodarstvo temeljeno na niskim emisijama C02 Hrvatskoj će kao članici Europske unije donijeti poboljšanje kvalitete života kroz rast industrijske konkurentnosti te ograničavanje globalnog zagrijavanja. Tranzicija u novu ekonomiju niskih emisija CO2 omogućit će se ciljanim programima obrazovanja i prekvalifikacije radnika na razini Unije, država članica i regija, uz velike uštede u cijenama i potrošnji energije, zbog čega sam podržao izvješće kolegice Dalli.”

JOZO RADOŠ (ALDE)

“Ciljeve za smanjenje emisije CO2 često ne prate mjere koje bi omogućile njihovo ostvarivanje, a ova Uredba ne daje odgovore na pitanja o tome kakva je njezina pozicija u mreži zakona EU-a koji se tiču obnovljivih izvora energije i smanjenja emisije CO2 te kako će njezina provedba utjecati na konkurentnost europskog gospodarstva. Podržavam prijedloge mog Kluba zastupnika ALDE o smanjenju emisije CO2 za 40 % do 2030. i  povećanju udjela vozila s niskim i nultim emisijama CO2 na 35 %. No smatram da je prijedlog Komisije o 30 postotnom smanjenju emisije i 30 postotnom udjelu čišćih vozila također korak u dobrom smjeru.”

Idući koraci

Ministri država članica usvojit će zajednički stav 9. listopada, a pregovori s eurozastupnicima za sporazum o prvom čitanju započet će 10. listopada.

Kontekst

Promet je jedini glavni sektor u EU gdje emisije stakleničkih plinova i dalje rastu, kažu eurozastupnici. Da bi se ispunile obveze koje su dogovorene tijekom COP21 2015. godine, do sredine stoljeća.dekarbonizacija cijelog sektora prometa treba se ubrzati na putu prema nultoj emisiji

Istodobno, globalni automobilski sektor brzo se mijenja, posebno po pitanju elektrifikacije motora. Ukoliko se europski proizvođači automobila kasno uključe u potrebnu tranziciju energije, riskiraju gubitak vodeće uloge, dodaju eurozastupnici.

Príspevok Europski parlament želi ekološki čišća vozila do 2030 zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Europski parlament u četvrtak je usvojio prijedlog Komisije koji bi omogućio državama članicama smanjenje PDV-a na e-knjige i primjenu iste stope PDV-a na elektroničke publikacije (na primjer na e-knjige, e-novine i e-časopise) i tiskane publikacije.

Trenutno se na e-knjige plaća 15% poreza (EU standardna minimalna stopa), dok države članice mogu oporezivati tiskane publikacije po nižoj stopi (od najmanje 5%), dok je nekim državama članicama odobrena mogućnost oporezivanja po stopi manjoj od 5% ili čak primjena nulte stope poreza na određene publikacije.

„Živimo u digitalnom svijetu. Upravo tamo na dnevnoj bazi tražimo informacije, a i potražnja za elektroničkim publikacijama sve je veća. Stoga bi se snižena stopa PDV-a na knjige, novine i časopise trebala primjenjivati i na elektroničke publikacije što će ih učiniti dostupnijima, te potaknuti daljnje stvaralaštvo, a u konačnici utjecati i na rast gospodarstva,“ izjavila je Marijana Petir.

„Sve više mladih koristi elektronske uređaje i platforme za vlastito informiranje i učenje. Smatram da bi se državama članicama trebalo omogućiti primjenjivanje snižene, izrazito snižene ili čak nulte stope PDV-a na elektroničke publikacije kako bismo mladima omogućili olakšani pristup traženim online publikacijama i potaknuli inovacije i ulaganja u tehnološki napredak,“ istaknula je Dubravka Šuica.

“Postojeće rješenje oporezivanja publikacija je nelogično jer ne omogućuje povoljnije porezne stope i za elektroničke publikacije. Stvaranje povoljnih uvjeta za elektroničke publikacije potpuno je na tragu europske politike Digitalne unije i ambicija da Europska unija bude lider na digitalnom području. Moj stav je da bi trebalo ići i korak dalje te elektroničke publikacije oporezivati po nižoj poreznoj stopi naspram tiskanih publikacija,” naglasio je Jozo Radoš.

„Prema važećoj Direktivi o PDV-u, elektronske publikacije se oporezuju prema standardnoj stopi PDV-a od najmanje 15%, što nije slučaj kada govorimo o tiskanim publikacijama za koje države članice mogu primjenjivati sniženu, izrazito sniženu ili čak nultu stopu PDV-a. Pozdravljam prijedlog Komisije kako bi se u svim državama članicama na elektronske publikacije mogle primjenjivati snižene, izrazito snižene ili čak nulte stopa PDV-a koje su već dostupne za tiskane publikacije čime bi se izjednačio njihov položaj na tržištu,“ rekao je Davor Škrlec.

Príspevok Smanjenje PDV-a za e-knjige zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Gotovo četvrtina Europljana starijih od 15 godina volontira, većina u svojim lokalnim zajednicama i zemljama, dok se oko 7 posto uključi u aktivnosti u drugim zemljama članicama, a 11 posto u stranim zemljama diljem svijeta. Kako bi omogućila mladim ljudima da se intenzivnije uključe u volonterske projekte u drugim državama članicama, Europska je unija stvorila Europsku volontersku službu koja povezuje volonterske organizacije.

Mladi od 17 do 30 godina sudjeluju u projektima koji se bave kulturom, mladima, sportom, djecom, povijesnim naslijeđem, umjetnošću, dobrobiti životinja, zaštiti okoliša i razvoju. Projekti traju između dva tjedna i 12 mjeseci te na kraju službe volonteri dobiju certifikat koji se naziva „Youthpass“ kojim se potvrđuje njihovo sudjelovanje i opisuje tvoj projekt.

Príspevok Volontiranje zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Vijeće je formalno odobrilo tekst 28. studenoga, a Parlament ga je usvojio na plenarnoj sjednici u Bruxellesu 1. prosinca. Predsjednik EP-a ga je potpisao, čime ovaj tekst postaje zakonodavni akt.

Mladi, zapošljavanje i rast:

EP je osigurao da se Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeli dodatnih 500 milijuna eura radi pružanja djelotvornog odgovora na problem nezaposlenosti mladih. Dodatnih 200 milijuna eura namijenit će se za programe rasta i zapošljavanja kao što su COSME (konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva), Instrument za povezivanje Europe (CEF), Obzor 2020 i Erasmus +.

Izbjeglice i migracijska kriza:

Zastupnici su također osigurali 728 milijuna eura za fondove namijenjene migracijama, uključujući i 28 milijuna eura više za UNRWA podršku palestinskim izbjeglicama (ukupno € 310 milijuna) i 3 milijuna više kako bi se podržali mirovni pregovori na Cipru (ukupno € 34.8 milijuna).

Revizija u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO):

U raspravi s Vijećem o reviziji u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014.-2020. Ivan Korčok, u ime slovačkog Predsjedništva, obećao je reviziju paketa koji će omogućiti “mobiliziranje više od 6 milijardi eura za najznačajnije prioritete do kraja ove financijske perspektive “, te fleksibilniji proračun.

Izvjestitelji Parlamenta Jan Olbrycht (EPP, Poljska) i Isabelle Thomas (S&D,Francuska) suzdržano su pozdravili trud Vijeća, te podsjetili zastupnike da o ovom prijedlogu države članice još moraju dogovoriti zajedničko stajalište“. Još uvijek pregovaramo i još nismo postigli naše ciljeve, rekao je Jan Olbrycht.

Príspevok Usvojen EU proračun za 2017. godinu: bolja potpora mladima i inicijativama za rast zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Kontrole i sankcije

Dodjelom nagrade  Nadiji Murad i Lamiji Aji Bašar “mi pokazujemo da njihova borba nije bila uzaludna i da smo spremni pomoći im u njihovoj borbi protiv brutalnosti koje je počinila ova tzv. Islamska kojoj je još mnogo ljudi izloženo “,  rekao je Martin Schulz na plenarnoj sjednici. “One su bile u stanju pobjeći, stići u Europu i pronaći ovdje utočište “, dodao je.

Nadia MURAD i Lamija AJI BAŠAR

Nadia Murad Basee Taha i Lamija Aji Bašar preživjele su seksualno ropstvo koje su doživjele od tzv. Islamske države (IS) i postale glasnogovornice žena koje je IS seksualno zlostavljao. One javno podržavaju zajednicu jezida u Iraku, vjerske manjine nad kojom su militanti IS-a provodili genocidnu kampanju.

Dana 3. kolovoza IS je zaklao sve muškarce u selu Kočo, rodnom mjestu Aji Bašar i Muradove u Sinjaru u Iraku. Nakon pokolja žene i djeca su zarobljeni, a sve mlade žene, uključujući Aji Bašar, Murad i njihove sestre otete su, kupljene i prodane nekoliko puta te iskorištene kao seksualne ropkinje.

Murad je uspjela pobjeći u studenom 2014. uz pomoć susjedne obitelji koja ju je prokrijumčarila iz područja pod nadzorom IS-a te joj tako omogućila da dođe do izbjegličkog kampa u sjevernom Iraku, a onda do Njemačke. Godinu dana kasnije, u prosincu 2015. Murad je na Vijeću sigurnosti UN-a imala prvo obraćanje u povijesti o trgovini ljudima u kojem je vrlo potresno govorila o svojem iskustvu. U rujnu 2016. postala je prvom ambasadoricom dobre volje Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal za dostojanstvo žrtava koje su preživjele trgovinu ljudima te je sudjelovala u svjetskim i lokalnim inicijativama za potporu jačanju svijesti o teškoj situaciji nebrojenih žrtava trgovine ljudima.

Aji Bašar pokušala je pobjeći nekoliko puta prije no što je u travnju konačno pobjegla uz pomoć svoje obitelji koja je platila lokalne krijumčare. Na putu prema kurdskoj granici, dok je bježala od progona militanata IS-a prema teritoriju pod nadzorom iračke vlasti, eksplodirala je pješačka mina koja je ubila dvoje njenih poznanika, dok je nju ranila i gotovo oslijepila. Srećom je uspjela pobjeći i konačno joj je u Njemačkoj, gdje se ponovno našla s preživjelom braćom, pružena liječnička skrb. Nakon što se oporavila Aji Bašar aktivno zagovara o jačanju svijesti o teškom položaju zajednice jezida te pomaže ženama i djeci žrtvama ropstva i okrutnosti. Nadia Murad Basee i Lamiya Aji Bashar nominirane su od strane Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata i Saveza liberala.

Nagrada Saharov

Nagradu Saharov za slobodu misli svake godine dodjeljuje Europski parlament kako bi istaknuo iznimne pojedince i organizacije koji brane ljudska prava i temeljne slobode. Nagrada je osnovana 1988., a prošlogodišnji je dobitnik bio Raif Badawi. Uz nagradu se dobiva i novčana naknada od 50 000 eura. Kandidate za Nagradu Saharov mogu predlagati klubovi zastupnika ili skupine od najmanje 40 zastupnika EP-a. Odbor za vanjske poslove i Odbor za razvoj glasuju na temelju prijedloga kako bi se dobio uži izbor od triju finalista, a zatim Konferencija predsjednika odabire jednog laureata.

Príspevok Dobitnice Nagrade Saharov 2016. Europskog parlamenta zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Nesigurnosti i opasnosti koje prijete fizičkom i mentalnom integritetu žena izbjeglica i imigrantica značajnije su nego prijetnje za muškarce. One žive uz rizik da ih se seksualno iskorištava i da postanu žrtve trgovine ljudima, što se može dogoditi kad stignu u EU, uključujući u kampovima koji nemaju dovoljno sigurnosti i nadzora. Žene nemaju uvijek mogućnost zatvoriti se  u siguran prostor, nemaju odvojene kupaonice, a osoblje nam govori i o visokoj razini kućnog nasilja.

Većina živi u običnim izbjegličkim kampovima. Neki kampovi nastoje okupiti djecu te ih držati zajedno. Djevojčice su naročito ranjive i imaju mnoge fizičke probleme. Mladi ljudi ne žele tamo dugo ostati i ne razumiju zašto ne mogu biti bez nadzora te se često iskradaju iz kampova te se tako dovode u još veću opasnost. Grčka hitno treba druge zemlje da pokažu solidarnost, naročito primanjem većeg broja maloljetnika. Trenutno se ne nalaze u vrlo dobrim uvjetima.

Nismo se susreli sa žrtvama, već smo razgovarali s timom koji upravlja centrom. Rekli su nam da žene pokazuju iznimnu volju i energiju te da mogu same rješavati izazove s kojima se susreću kad imaju dobre savjete i potporu. Također imaju mnogo nade i volje za uključiti se u tržište rada.Nemamo statističke podatke jer je problem teško pratiti. Europska direktiva se ne uvodi točno u nacionalne zakone ili se ne primjenjuje pravilno, ako uopće.

Parlament je već nekoliko puta skretao pozornost na stanje, primjerice, usvajanjem prijedloga za konkretne mjere na Međunarodni dan žena. Trebamo stalno podsjećati države članice na njihovu obavezu vezano uz premještanje izbjeglica i da svatko mora podnijeti svoj dio tereta. Trebamo također pratiti kako se troše novci na terenu.

Príspevok Prihvat izbjeglica zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici su postavili ukupna sredstva za 2017., na 160,7 milijardi eura (+4.1 milijardi eura  u odnosu na nacrt proračuna) za obveze i 136.7 milijardi eura  (+ € 2,5 milijardi ) za plaćanja. Rezolucija o stajalištu Parlamenta o proračunu EU za 2017. donesena je s 446 glasa za, 184 protiv i 60 suzdržanih.

Mladi, rast i zapošljavanje

Na primjer, zastupnici žele dodati 1,5 milijardi eura izdvajanja za inicijativu zapošljavanja mladih, kako bi pomogli mladima koji traže posao. Također zastupnici predlažu da se doda 1,24 milijardi eura za Instrument za povezivanje Europe (CEF), koji financira infrastrukturne projekte i program Obzor 2020, koji podupire istraživačke projekte. Dodatna sredstva trebala bi se dobiti kroz reviziju dugoročnog EU proračuna, kroz Višegodišnji financijski okvir (VFO).

Izbjeglička i migracijska kriza

Sredstva potrebna za dogovor s Turskom i drugi ad hoc fondovi ili instrumenti ne bi trebala oštetiti postojeće vanjsko djelovanje Unije, uključujući razvojne politike, kažu zastupnici Europskog parlamenta. Pitaju se i jesu li su sredstva za projekte u trećim zemljama dovoljna, s obzirom na trenutnu izbjegličku i migracijsku krizu. Zastupnici su stoga odbili rezove na ovom području (poglavlje 4. „ Globalna Europa).

Poljoprivreda

Zastupnici su povećali izdvajanja za sektor poljoprivrede za 600 milijuna eura u odnosu na nacrt proračuna, kako bi se uhvatili u koštac s posljedicama krize u mljekarskom sektoru i ruskog embarga.

Kultura

Parlament traži veću potrošnju za kulturu, komunikacije i građanstvo povećanjem sredstava na primjer za MEDIA potprogram za 10.882.000 eura i Multimedia akcije za 13 milijuna eura.

Sljedeći koraci

Nakon plenarnog glasovanja započet će trotjedno „mirenje“ s Vijećem, u cilju postizanja dogovora između dviju institucija na vrijeme kako bi ga EP izglasao i predsjednik Schulz potpisao u prosincu. Ako Parlament i Vijeće ne postignu dogovor o proračunu do kraja postupka “mirenja”, Europska je komisija dužna predstaviti novi nacrt proračuna.

Príspevok Zastupnici traže više sredstava za zapošljavanje i mlade u 2017. kao što je EU i obećala zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Príspevok Izjava prvog potpredsjednika Timmermansa te povjerenica Thyssen i Jourove u povodu Europskog dana jednakih plaća zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Vijeće je donijelo Direktivu o pravnoj pomoći za osumnjičene i optužene osobe u kaznenim postupcima i postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga. Pravna pomoć financijska je ili sudska potpora koju prima osumnjičenik ili optuženik koji nema dovoljno sredstava za podmirenje sudskih troškova. Novim pravilima osigurat će se jedinstveno pružanje prava na pravnu pomoć i same pravne pomoći diljem EU-a. Osumnjičenicima ili optuženicima pravna bi se pomoć trebala pružati od početka kaznenog postupka i to u skladu s jasnim kriterijima definiranima u Direktivi.
Frans Timmermans, prvi potpredsjednik nadležan za vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima, izjavio je: Svatko tko podliježe kaznenom postupku ima pravo na pravnu zaštitu i odvjetnika kojeg si može priuštiti. U tome je bit vladavine prava. Danas smo donijeli pravila kojima će se to osigurati diljem Unije.
Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova, izjavila je: Pravna je pomoć ključna za jamčenje pristupa poštenom pravosudnom sustavu koji je dostupan svima, čak i najsiromašnijima. Ojačali smo postupovna prava tijekom posljednjih godina. Svakome tko u Europi bude osumnjičen ili optužen bit će zajamčeno pošteno suđenje. Međutim, nema svrhe da građani imaju pravo pristupa odvjetniku ako si ga ne mogu priuštiti. Stoga je današnja odluka ključna za europsko područje pravde i temeljnih prava.

Novom Direktivom predviđena su sljedeća jamstva:

Brza dodjela pravne pomoći:

Pravna pomoć dodjeljuje se najkasnije do ispitivanja, posebno policijskog, ili do određenih istražnih radnji ili radnji prikupljanja dokaza, kako je predviđeno Direktivom.

Jasni kriteriji za dodjelu pravne pomoći:

Države članice primjenjuju različite provjere kako bi odredile hoće li se pravna pomoć dodijeliti: provjeru imovinskog stanja (u vezi sa sredstvima kojima raspolaže predmetna osoba, uključujući prihod i imovinu), provjeru osnovanosti (u vezi s potrebom osiguranja djelotvornog pristupa pravdi s obzirom na okolnosti slučaja) ili obje.

Novim se pravilima utvrđuju jasni kriteriji za provođenje tih provjera:

– Ako država članica primijeni provjeru imovinskog stanja, treba uzeti u obzir sve relevantne i objektivne faktore kao što su prihod, kapital i obiteljska situacija predmetne osobe, troškovi pravne pomoći i standard života u odgovarajućoj državi članici. To će im pomoći utvrditi nedostaju li osumnjičenicima ili optuženicima sredstva kojima bi platili pravnu pomoć.

– Ako država članica primijeni provjeru osnovanosti, treba uzeti u obzir težinu kaznenog djela, složenost slučaja i težinu predviđene kazne, kako bi odredila je li dodjela pravne pomoći u interesu pravde.

Pravna pomoć u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga:

U postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga postojat će pravo na pravnu pomoć. To pravo primjenjivat će se u državi članici koja izvršava uhidbeni nalog i, u predmetima kaznenog progona, u državi članici u kojoj je nalog izdan.

Bolji postupak odlučivanja o pravnoj pomoći:

Direktivom se osigurava da se odluke o pravnoj pomoći donose s dužnom pažnjom i da se podnositelje zahtjeva u pisanom obliku obavješćuje o tome je li njihov zahtjev odbijen u cijelosti ili djelomično. Njome se utvrđuju pravila o kvaliteti pravne pomoći i o obuci osoblja uključenog u postupak odlučivanja, uključujući odvjetnike. U slučaju kršenja prava na temelju ove Direktive mora biti dostupan djelotvoran pravni lijek.

Príspevok Novim pravilima EU-a zajamčena pravna pomoć u kaznenom postupku zobrazený najskôr europskenovine.eu.