trenutačna je kriza naš najveći zajednički izazov od osnutka Europske unije.

Počela je kao zdravstveni izazov.

No u međuvremenu je prerasla u dosad nezabilježeni gospodarski i socijalni izazov.

Krizu je teško obuzdati, koliko zbog jačine njezina udara na gospodarstvo, toliko i zbog toga što ne utječe jednako na sve zemlje i sektore.

Uzrokovala ju je pandemija, no mnogobrojni je čimbenici dodatno otežavaju, u prvom redu struktura i međuovisnost naših gospodarstava.

Gospodarstvo ne pati samo u zemljama koje su snažno pogođene virusom, primjerice u Italiji, Španjolskoj ili Francuskoj.

Ono pati i u zemljama koje ovise o turizmu, zemljama sa slabijim tržištima kapitala, ili onima čija industrija uvelike ovisi o europskim i međunarodnim vrijednosnim lancima.

I konačno, najviše su pogođene zemlje s otežanom situacijom na tržištu rada te određeni sektori, primjerice prometni, automobilski i tekstilni sektor.

Taj asimetrični učinak krize pojačan je neujednačenošću kapaciteta kojima države članice raspolažu za pružanje potpore svojim gospodarstvima.

Drugim riječima, ako ne budemo djelovali odlučno, ponovno pokretanje gospodarstava država članica bit će obilježeno snažnim nejednakostima, poremećajima na jedinstvenom tržištu i destabilizirajućim društvenim nejednakostima.

Europska unija to si ne može dopustiti.

Za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta u cijeloj Uniji potrebno je ponovno uspostaviti dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta i konvergenciju među državama članicama.

Zato je zajednički europski odgovor toliko presudan.

Sve to dovodi nas do prijedloga Komisije koji sam upravo predstavila Europskom parlamentu.

Ovaj odgovor namijenjen je rješavanju aktualne krize uz istovremenu pripremu za budućnost.

Budućnost u kojoj će Europska unija u cijelosti i svaka njezina država članica pojedinačno biti još snažnija.

Kriza kroz koju sada prolazimo istovremeno je i nova prilika.

Već znate koliko su zelena i digitalna tranzicija važne za moju Komisiju.

Te tranzicije još su važnije za našu budućnost.

Istovremeno moramo osigurati da u tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo nitko ne bude zapostavljen.

Stoga ćemo s pomoću instrumenta Next Generation EU višestruko povećati financijska sredstva namijenjena Fondu za pravednu tranziciju.

Kriza nam je pokazala i koliko je bitno da ojačamo svoju otpornost u svim dimenzijama: zdravstvenoj, socijalnoj i gospodarskoj.

Sve to možemo postići samo ako dosegnemo novu, još višu razinu, budemo odvažni i iznimno usmjereni na cilj, a to mora biti zajedničko ulaganje na dobrobit sviju nas.

Svoju odvažnost dokazat ćemo tako što ćemo na razini Unije prikupiti dosad nezabilježene iznose financiranja.

Usmjerenost na cilj pokazat ćemo koncentriranjem sredstava na nove prioritete na kojima ćemo izgraditi svoju budućnost.

Kako bismo to postigli, uspostavljamo instrument Next Generation EU u vrijednosti od 750 milijardi eura.

Zajedno s glavnim dijelom višegodišnjeg financijskog okvira, koji iznosi 1,1 bilijun eura, u današnjim prijedlozima riječ je o ukupno 1,85 bilijuna eura.

Većinu tih sredstava iskoristit ćemo kako bismo pomogli državama članicama da se oporave od krize i dugoročno ojačaju svoju otpornost.

Stoga će težište biti na ulaganjima i reformama, koji su i dio europskog semestra.

Težište je i na našim prioritetima: europskom zelenom planu i digitalizaciji.

Tome će pridonijeti poseban program sa sredstvima iz kohezijskih fondova kojima ćemo ublažiti izravne posljedice krize.

Naravno, prije svega u najpogođenijim državama članicama.

Na sličan ćemo način pomoći i zdravim poduzećima u cijeloj Europi da izađu iz krize.

Mnogima sada nedostaje likvidnost.

Sva poduzeća nemaju sreću da se za neophodnu dokapitalizaciju mogu osloniti na jako domaće tržište.

Ono što smo još naučili iz krize činjenica je da moramo ojačati svoje najvažnije industrijske vrijednosne lance,čemu će pridonijeti instrument Next Generation EU.

Isto tako, kriza je iznijela na vidjelo i činjenicu da u cijeloj Europi moramo poboljšati zdravstvene sustave,

i to ne samo njihove kapacitete, već i njihovu kvalitetu i otpornost na krize.

Pritom bi nam trebao pomoći novi program.

Tijekom krize smo shvatili i koliko je važno da Europa ima visokokvalitetne istraživačke ustanove s izvrsnim znanstvenicima i znanstvenicama.

Stoga želimo proširiti program Obzor Europa.

Kako bismo svladali ovu svjetsku krizu, moramo djelovati zajedno i na međunarodnoj razini.

Zato ćemo pojačati potporu svojim prijateljima na zapadnom Balkanu i susjedima u Africi te partnerima u ostatku svijeta.

U suočavanju sa sadašnjom krizom moramo biti iznimno odlučni kako bismo odgovorili na akutne i hitne potrebe naših građana.

No to moramo učiniti tako da se istodobno pripremimo za budućnost.

Zato će tijekom sljedećih sedam godina, zahvaljujući fokusu instrumenta Next Generation EU u kombinaciji s osnovnim zajedničkim financijskim okvirom, 60 % naših ulaganja biti namijenjeno „modernim politikama”.

Osim toga, u pripremi za budućnost moramo obratiti pozornost i na trenutačno teško stanje u kojem se nalaze financije i proračuni mnogih država članica.

Stoga ćemo novac osigurati na temelju zajmova, od kojih će mnogi imati vrlo dug rok dospijeća, a vratit ćemo ih zahvaljujući novim vlastitim sredstvima u budućim europskim proračunima.

Ta nova vlastita sredstva prikupljala bi se na temelju pristojbi iz sustava trgovanja emisijama, novog mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, od velikih poduzeća koja imaju najviše koristi od jedinstvenog tržišta, pristojbi na plastiku za jednokratnu upotrebu i novog digitalnog poreza koji se temelji na radu OECD-a.

Na taj način omogućili bismo da doprinosi država članica za sljedeće europske proračune ostanu na sadašnjim razinama.

Moram naglasiti da će instrument Next Generation EU u svakom slučaju biti strogo vremenski ograničen i izvanredan, kao što je izvanredna i aktualna kriza.

Prijedlog je sada pred vama.

On je rezultat intenzivnog rada Komisije i brojnih kontakata s kolegama u državama članicama i drugim europskim institucijama.

Dogovor između Europskog vijeća i Europskog parlamenta moramo postići što prije kako bismo imali vremena za potrebne ratifikacije u državama članicama.

Štoviše, neki nas pozivaju da počnemo s provedbom još ove godine.

Te pozive razumijem i podržavam.

Zato predlažemo i hitno pojačanje tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira i proračuna za 2020. kako bismo omogućili veće rashode za koheziju, potaknuli dokapitalizaciju i povećali sredstva za vanjsko djelovanje, posebno za zapadni Balkan.

Neću stati dok sa svojim kolegama u Europskom vijeću i Europskom parlamentu ne postignem što brži dogovor o svim ovim prijedlozima.

Ovo je prijelomni trenutak za Uniju.

No ja nemam nikakve dvojbe.

Proteklih tjedana pokazalo se da postoji sve veća svijest o potrebi da zajedno ulažemo u opću europsku dobrobit te da tako izgradimo temelje za bolju budućnost sljedeće europske generacije.

Sve što želimo, možemo i ostvariti.

Príspevok Izjava za medije predsjednice Ursule von der Leyen o VFO-u i instrumentu za oporavak zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Povjerenik za trgovinu Phil Hogan izjavio je: Iako je većina naših napora u zadnje vrijeme usmjerena na nošenje s krizom izazvanom koronavirusom, radimo i na postizanja napretka u našem programu slobodne i poštene trgovine, koji je i dalje vrlo važan. Otvorenost, partnerstva i suradnja bit će još važniji kad nakon ove pandemije ponovo pokrenemo svoja gospodarstva. Zato mi je vrlo drago da dijelimo slična stajališta s našim meksičkim partnerima i da je naš kontinuirani rad sada urodio plodom. Današnji sporazum jasan je dokaz obostranog angažmana na unapređenju našeg programa partnerstva i suradnje. Ovaj će sporazum, kad stupi na snagu, pomoći i Europskoj uniji i Meksiku da podupru svoja gospodarstva i potaknu zapošljavanje.

Prema novom sporazumu gotovo sva trgovina robom između EU-a i Meksika odvijat će se bez carina. Sporazum sada obuhvaća i napredna pravila o održivom razvoju, primjerice obvezu učinkovite provedbe Pariškog sporazuma. Nadalje, ovo je prvi put da se EU sporazumio s jednom latinoameričkom zemljom o pitanjima povezanima sa zaštitom ulaganja. Jednostavniji carinski postupci pridonijet će povećanju izvoza.

Trgovinski sporazum integralni je dio šireg, tzv. Globalnog sporazuma, koji obuhvaća i zaštitu ljudskih prava te poglavlja o političkoj i razvojnoj suradnji. To će biti prvi trgovinski sporazum EU-a koji uključuje odredbe koje se odnose na borbu protiv korupcije, s mjerama usmjerenima na sprečavanje mita i pranja novca.

Od latinoameričkih zemalja EU-ov najvažniji trgovinski partner je Meksiko, s bilateralnom trgovinom robom u vrijednosti od 66 milijardi eura i trgovinom uslugama u vrijednosti od daljnjih 19 milijardi eura (podaci za 2019. odnosno 2018.). Vrijednost izvoza robe iz EU-a u Meksiko premašuje 39 milijardi eura godišnje. Trgovina robom između EU-a i Meksika više se nego utrostručila od stupanja na snagu prvotnog sporazuma sklopljenog 2001. Modernizirani sporazum o trgovini pomoći će da se taj snažan povijesni rast još pojača.

Sljedeći koraci

Pravna revizija sporazuma upravo se dovršava. Po dovršenju tog procesa, tekst sporazuma bit će preveden na sve jezike EU-a. Nakon prevođenja, Komisijin prijedlog bit će proslijeđen Vijeću i Europskom parlamentu radi potpisivanja i sklapanja sporazuma.

Kontekst

Ovaj trgovinski sporazum dio je šireg Globalnog sporazuma, kojim se utvrđuje okvir za odnos EU-a i Meksika i koji obuhvaća pitanja od širih zajedničkih interesa koja se ne ograničavaju samo na trgovinu, a uključuju politička pitanja, klimatske promjene i ljudska prava. Meksiko je bio prva država u Latinskoj Americi koja je potpisala Globalni sporazum s EU-om (1997.). Europska unija i Meksiko započeli su pregovore o ovom novom moderniziranom sporazumu u svibnju 2016. Dvije godine kasnije, u travnju 2018., postignut je načelni dogovor, pa su predmet daljnjih pregovora bila još samo neka neriješena tehnička pitanja. O njima je sada postignut dogovor.

Príspevok EU i Meksiko zaključili pregovore o novom trgovinskom sporazumu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Nakon rasprave s potpredsjednicom Komisije za demokraciju i demografiju, Dubravkom Šuicom, te Nikolinom Brnjac, predstavnicom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, Parlament je rezoluciju o viziji o nadolazećoj Konferenciji o budućnosti Europe usvojio s 494 glasova za, 147 protiv te 49 suzdržanih.

Građani u središtu rasprave

Zastupnici u Europskom parlamentu žele da građani budu u središtu rasprava o rješavanju unutarnjih i vanjskih izazova koji nisu bili predviđeni u vrijeme potpisivanja Ugovora iz Lisabona. Ljudi različitog podrijetla, predstavnici civilnog društva i dionici na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini moraju biti uključeni u transparentne, uključive i uravnotežene rasprave „odozdo prema gore“ kako bi se utvrdili prioriteti EU-a usklađeni s problemima građana.

Parlament predlaže osnivanje nekoliko tematskih Građanskih foruma, koji će se birati prema kriterijima o ravnopravnoj zastupljenosti i proporcionalnosti, te najmanja dva Foruma mladih, a svaki od njih sastojao bi se od 200-300 građana s najmanje tri predstavnika iz svake države članice. Predstavnici građana raspravljat će o zaključcima foruma sa zastupnicima EP-a, predstavnicima nacionalnih parlamenata, ministrima u Vijeću, potpredsjednicima Europske komisije te predstavnicima drugih europskih institucija, tijela i socijalnim partnerima na posebnoj plenarnoj sjednici o Konferenciji.

Institucionalna obveza

Uz podršku na visokoj razini triju predsjednika glavnih Europskih institucija, Parlament je pozvao Vijeće i Komisiju da se obvežu na provođenje promjena ugovora. U usvojenom tekstu također se naglašava potreba razmatranja uvođenja stalnog mehanizma za sudjelovanje građana.

Predsjednik Parlamenta David Sassoli izjavio je na početku rasprave da „moramo preispitati sve mehanizme demokratskog upravljanja od europskih izbora. To treba učiniti u vezi s nacionalnim institucijama i s građanima Europe. Ulazimo u novo razdoblje reformi.“

Raspravu u Parlamentu možete pogledati ovdje:

Uvodne izjave predstavnice hrvatskog predsjedništva Nikoline Brnjac i potpredsjednice Komisije zadužene za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice

Izjava predsjednika Parlamenta Davida Sassolija i rasprava koja je uslijedila (prvi dio)

Rasprava (drugi dio)

Rasprava (treći dio)

Završne izjave Dubravke Šuice i Nikoline Brnjac

Idući koraci

Europski parlament prva je od tri glavne institucije EU-a koja je usvojila stajalište o organizaciji i opsegu nadolazeće Konferencije. Pregovori s Komisijom i Vijećem EU-a trebali bi biti okončani uoči početka Konferencije koja će započeti na Dan Europe 9. svibnja 2020. te će trajati do ljeta 2022.

Daljnje informacije

Stajalište Parlamenta odražava najnovije rezultate istraživanja javnog mišljenja. Prema rezultatima Parlametra iz rujna 2019., europski građani i dalje podupiru davanje važnije uloge Parlamenta, a podaci iz Standardnog Eurobarometra Komisije (studeni 2019., tablica 102) pokazuju da 83% ispitanika želi da se “glas građana EU-a više uzima u obzir pri donošenju odluka o budućnosti Europe”.

Príspevok Građani će biti ključni sudionici Konferencije o budućnosti Europe zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Povodom Svjetskog dana humanitarne pomoći 2019. godine, visoka predstavnica Federica Mogherini i Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama, dali su sljedeću izjavu: „Kršenja međunarodnog humanitarnog zakona i dalje su jedan od najvažnijih izazova za zaštitu civila, kao i zaštitu humanitarnih i medicinskih radnika.Nasilje nad humanitarnim radnicima utječe na civile i sprječava milione ljudi da dobiju pomoć za spašavanje života. Spašavanje života ne bi trebalo koštati života.Oko 400 humanitarnih radnika žrtve su velikih napada u 2018. godini, što je čini drugu najgoru godinu u povijesti. Preko jedne trećine ih je ubijeno, a druga trećina je oteta. Svjetski humanitarni dan prilika je za počast ovim posvećenim humanitarcima i zalaganje za njihovu sigurnost. Ljudskost, neovisnost, neutralnost i nepristrasnost principi su na kojima se temelji humanitarna pomoć. Oni bi trebali zaštititi humanitarne radnike, omogućiti im da slobodno rade.EU i njezine države članice svjetski su predvodnici u humanitarnoj pomoći. Promicanje načelne humanitarne pomoći i poštivanje međunarodnog humanitarnog zakona i dalje je temelj našeg međunarodnog angažmana.”

EU doprinosi globalnom poštivanju i poštivanju međunarodnog humanitarnog prava zagovaranjem i političkim mjerama poput dijaloga, izjava i inicijativa, kao i financiranjem partnerskih organizacija za osiguranje humanitarnog pristupa.U 2017. godini EU je mobilizirala više od 1,75 milijardi eura za operacije humanitarne pomoći u preko 80 zemalja svijeta.

Príspevok Svjetski dan humanitarnog osiguranja 2019 zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Prelazak zemlje na digitalno blagostanje usko je povezan s naporima koji se temelje na štednji kako bi se smanjila potrošnja na socijalnu skrb i druge bitne javne usluge, uz istodobno temeljno restrukturiranje sustava socijalne sigurnosti. U 2012. godini vlada je kreirala Universal Credit (univerzalno kreditiranje), koji je objedinio šest socijalnih naknada u jednu naknadu koja se isplaćuje mjesečno. Vladino službeno nadzorno i revizijsko tijelo postavilo je ozbiljna pitanja o tome da li taj sustav zapravo štedi novac, te da li je vlada pružila odgovarajuću potporu lokalnim vlastima pomažući ljudima da ostvare svoje koristi.

Želja za automatizacijom kritičnih aspekata univerzalnog kreditiranja povećala je rizik da bi se ljudima moglo pogrešno uskratiti bitne potrebe. Od ožujka 2018. samo je 38% podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb uspješno verificirano u okviru vladine inicijative za automatizaciju provjere identiteta putem usluga koje pruža privatni sektor. Ove usluge ovise o informacijama kao što su financijski i telefonski zapisi i imigracijski dokumenti. Grupe za javnu pomoć su otkrile da mnogi podnositelji zahtjeva nemaju takvu dokumentaciju ili se bore da je osiguraju putem interneta.

Velika Britanija nije sama u svojoj borbi s digitalnim blagostanjem. Sve veći broj zemalja propustio je slične napore. U Indiji su milijunima siromašnih obitelji uskraćeni obroci hrane jer nisu mogli zadovoljiti zahtjeve digitalne identifikacije. Kada su općinske vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi zamijenile radnike s automatiziranim sustavima za obradu zahtjeva za socijalnu skrb, nedovoljna isplata i uskraćivanje koristi su porasli. Tisuće podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb pogrešno je optuženo za prijevaru u koristima u Michiganu zbog nedostataka u dizajnu automatskog sustava za otkrivanje prijevara u državi. U Velikoj Britaniji, ovi neuspjesi povećavaju pritisak na podnositelje zahtjeva za socijalnu skrb, koji već trpe sankcije zbog nedostatka zahtjeva za radom i smanjenja njihovih naknada u posljednjem desetljeću.

Unatoč tim crvenim zastavama, vlada nastavlja s digitalnom transformacijom sustava socijalne skrbi. U izradi je i “potpuno automatiziran” sustav za otkrivanje prijevare. Ako vlada prvo ne riješi tekuće propuste s tehnologijama koje je već uvela, riskira njihovo ponavljanje. Bez reforme socijalne skrbi koja se bavi temeljnim uzrocima siromaštva, gladi i beskućništva, automatizacija i druge tehnologije mogu samo pogoršati njihove učinke.

Príspevok Katastrofalno uvođenje digitalnog sustava socijalne skrbi u Velikoj Britaniji zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Stipe Pletikosa, Gordan Kožulj, Boris Jokić, Velimir Grgić, Ivica Propadalo, Ivan Šarić, Đelo Hađiselimović, Ana Radišić  – samo su neki od onih koji su se pridružili predizbornoj poruci Europskog parlamenta: kad svi glasaju, svi pobjeđuju!

Važnost europskih izbora prepoznala je i Hrvatska udruga Nogometni sindikat(HUNS) koja će s Uredom Europskog parlamenta u Zagrebu potpisati izjavu o suradnji te i na taj način pokazati društvenu odgovornost igrača.

OVAJ PUT GLASAM

Europski parlament u lipnju je pokrenuo internetsku stranicu ovajputglasam.eukao središte svoje institucionalne kampanje uoči europskih izbora koji će se održati od 23. do 26. svibnja 2019. Nakon registracije na straniciovajputglasam.eu volonteri i aktivisti se mogu pribilježiti za:

• primanje informacija o temama koje sami odaberu, a o kojima se odlučuje na razini Europske unije (zaštita okoliša, mobilnost, kvaliteta hrane, Erasmus+ i sl.);
• sudjelovanje u lokalnim aktivnostima Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj vezanim uz institucionalnu kampanju;
• pokretanje mini-kampanje u svom okruženju pod geslom “Ovaj put glasam zbog…” oko tema koje su za njih prioriteti na europskim izborima, uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj;

Kampanji se već pridružilo više od 10.500 građana u Hrvatskoj.

Ljubazno Vas molimo da svoj dolazak potvrdite odgovorom na ovaj poziv.

Príspevok 100 DANA DO EUROPSKIH IZBORA zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Talijanski premijer Giuseppe Conte raspravljat će o budućnosti Europe s članovima Europskog parlamenta u utorak poslijepodne. To će biti sedamnaesta u nizu debata o budućnosti Europe između šefova država ili vlada EU-a i zastupnika u Europskom parlamentu.

Izravna strana ulaganja

Parlament će glasovati o uspostavi prvog alata na razini EU-a za praćenje izravnih stranih ulaganja na temelju sigurnosti, kako bi se zaštitili strateški sektori kao što su voda, promet ili komunikacije te tehnologije, uključujući poluvodiče, umjetnu inteligenciju i robotiku. Konferencija za novinare zakazana je za srijedu u 15.30. (Četvrtak)

Civilna zaštita

U utorak će se glasovati o nadogradnji mehanizma EU-a za civilnu obranu, koji se 2017. i 2018. suočio sa šumskim požarima, olujama i poplavama. Novi zakon pomoći će državama članicama da brže i učinkovitije reagiraju na katastrofe, dijeleći sredstva civilne zaštite na adekvatnije načine. (Utorak)

Upotreba kanabisa u medicinske svrhe

Zastupnici u Europskom parlamentu ispitivat će Komisiju o tome kako EU može poduprijeti kvalitetno istraživanje lijekova na bazi kanabisa i uspostaviti norme za nefarmaceutski medicinski kanabis radi sigurnosti potrošača.

Bosna i Hercegovina

Zastupnici su pozvali vlasti u Bosni i Hercegovini da nastave s ustavnim i političkim reformama radi napretka integracijskog procesa s EU-om.  U nacrtu rezolucije u kojoj se procjenjuje napredak Bosne i Hercegovine na putu prema mogućem pristupanju EU-u, zastupnici Europskog parlamenta uočili su da se od sredine 2017. proces reformi povezanih s EU-om značajno usporava unatoč tome što se zemlja obvezala provoditi plan reformi.

Ulaganje u regije EU-a

Parlament će glasovati o pravilima financiranja EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. kako bi se nastavilo ulagati u sve regije i time potaknulo ekonomsku i socijalnu koheziju. Vjerojatno će se suprotstaviti smanjenju financijskih sredstava namijenjenih regijama i odobriti nove ciljeve kao što su podrška inovacijama, digitalizaciji, energetskoj tranziciji, obrazovanju i pristupu zdravstvenoj skrbi.Konferencija za novinare zakazana je za 15 sati. (Srijeda)

Trgovinski sporazum EU-Singapur

Zastupnici će odlučiti hoće li odobriti sporazume o slobodnoj trgovini i zaštiti ulaganja između EU-a i Singapura, koji će ukinuti gotovo sve tarife između dviju strana u roku od pet godina i omogućiti slobodnu trgovinu uslugama, zaštititi jedinstvene europske proizvode i otvoriti singapursko tržište javnih nabava za tvrtke iz EU-a. Konferencija za tisak zakazana je za 14.30. (Srijeda)

Prekogranična plaćanja EU-a izvan Eurozone

Parlament će glasovati o novom zakonu kojim se ukida diskriminacija s kojom se korisnici platnih usluga u EU-u suočavaju izvan eurozone. Banke bi trebale jednako naplaćivati za prekogranična plaćanja u eurima i domaća plaćanja te učiniti troškove pretvorbe valuta transparentnijima. (Četvrtak)

Uvjeti prijevoza za životinje

Nakon izvješća o lošem postupanju s prevezenim životinjama, zastupnici u Europskom parlamentu razmotrit će načine za poboljšanje njihove dobrobiti te će pozvati države članice EU-a da bolje provedu postojeća pravila koja štite životinje u transportu, primjenjuju stroge kazne za počinitelje i poboljšavaju uvjete prijevoza. (Četvrtak)

Predsjednikov dnevnik

Predsjednik EP-a Antonio Tajani u ponedjeljak poslijepodne otvorit će EP-ov Radio Studio i otkriti spomen ploču Antoniju Megalizziju i Bartoszi Orent-Niedzielskom, dvojici novinara ubijenih tijekom napada u Strasbourgu u prosincu. U utorak poslijepodne održat će bilateralni sastanak s talijanskim premijerom Giuseppeom Conteom, a u srijedu poslijepodne otvorit će 6. samit predsjednika parlamenata s Euromediterana.

100 dana do europskih izbora

Služba za medije EP-a organizirat će brifing za novinare koji će obilježiti 100 dana do izbora novog Europskog parlamenta, koji će se fokusirati na predstojeće ključne datume, debate vodećih kandidata, medijske alate i praktične detalje o uslugama dostupnim na sam dan izbora, kao i u kampanji. (Srijeda)

Príspevok PLENARNA SJEDNICA U STRASBOURGU, 11. – 14. VELJAČE – IZDVOJENO zobrazený najskôr europskenovine.eu.

U nacrtu rezolucije u kojoj se procjenjuje napredak Bosne i Hercegovine na putu prema mogućem pristupanju EU-u, zastupnici Europskog parlamenta uočili su da se od sredine 2017. proces reformi povezanih s EU-om značajno usporava unatoč tome što se zemlja obvezala provoditi plan reformi.

Isto tako izrazili su žaljenje jer nema napretka u području slobode izražavanja i neovisnosti medija te istaknuli da bi proizvodnja i emitiranje televizijskih i radijskih sadržaja na svim službenim jezicima BiH doprinijeli zaštiti kulturne raznolikosti u zemlji.

O tekstu će se glasovati na plenarnoj sjednici u srijedu.

Kontekst

Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za pristupanje EU-u 15. veljače 2016., ali još uvijek nije dobila status zemlje kandidatkinje..

Príspevok Bosna i Hercegovina: Europski zastupnici zabrinuti zbog sporog napretka reformi povezanih s EU-om zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Na početku zasjedanja u srijedu, Parlament će raspravljati o stanju u vezi s povlačenjem Velike Britanije iz EU-a, dan nakon glasovanja u Donjem domu britanskog parlamenta 29. siječnja.

U raspravi s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i glavnim pregovaračem EU-a oko Brexita Michelom Barnierom govorit će po jedan govornik iz svake političke grupacije.

U glasovanju 15. siječnja, Donji dom britanskog parlamenta odbio je sporazum o povlačenju i političku deklaraciju o kojoj su pregovarali EU i vlada Velike Britanije.

Eurozastupnici obilježavaju Međunarodni dan sjećanja na holokaust

Europski parlament održat će svečanu sjednicu povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust u srijedu u 15.00 sati.

Predsjednik EP-a Antonio Tajani otvorit će sjednicu u plenarnoj dvorani u Bruxellesu, gdje će govor također održati i Charlotte Knobloch, bivša predsjednica Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj.

Međunarodni dan sjećanja na holokaust je međunarodni dan sjećanja koji se obilježava 27. siječnja; to je datum kada je 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau. Riječ je o danu sjećanja za  žrtve genocida koji su nacistički režim i njegovi suradnici izvršili tijekom Drugog svjetskog rata.

Procjenjuje se da je tijekom holokausta ubijeno oko 6 milijuna Židova.

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: srijeda, 30. siječnja

Postupak: Formalno zasjedanje

Poveznice

Besplatne fotografije, video i audio materijali

International Holocaust Remembrance Day

https://multimedia.europarl.europa.eu/en/holocaust-remembrance-day_3703_pk

Rasprava o budućnosti Europe s finskim premijerom Juha Sipilom

Članovi Europskog parlamenta razmijenit će mišljenja o budućnosti Europe s finskim premijerom Juha Sipilom u četvrtak u 10 sati.

To će biti šesnaesta u nizu rasprava između zastupnika Europskog parlamenta i šefova država ili vlada EU-a.

O prethodnim raspravama više saznajte ovdje.

Predsjednik Tajani i premijer Sipilä održat će zajedničku konferenciju za medije nakon rasprave oko 12 sati (PHS prizemlje, protokolarno područje).

Talijanski premijer Giuseppe Conte obratit će se europskim zastupnicima na plenarnoj sjednici u veljači u Strasbourgu.

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: četvrtak, 31. siječnja, u 10.00

Konferencija za medije: četvrtak, 31. siječnja, oko 12.00

Poveznice

Biografija premijera Sipile

https://valtioneuvosto.fi/en/sipila/prime-minister

Besplatne fotografije, video i audio materijal

https://multimedia.europarl.europa.eu/en/home

Borba protiv nasilja nad demokratski izabranim predstavnicima

Nakon nedavnih verbalnih i fizičkih napada izabrane predstavnike u različitim državama članicama EU-a, zastupnici Europskog parlamenta raspravljat će o ovoj temi u srijedu poslijepodne.

Nakon izjave Europske komisije o tome kako se “boriti protiv klime mržnje i fizičkog nasilja prema demokratski izabranim predstavnicima” slijedi intervencija jednog člana iz svake političke skupine.

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: srijeda, 30. siječnja

Zastupnici će raspravljati o stanju temeljnih prava u Mađarskoj

U srijedu popodne Parlament će ocijeniti vladavinu prava i razvoj temeljnih prava u Mađarskoj, nakon glasovanja o članka 7. u rujnu.

U rujnu prošle godine Parlament je aktivirao proces utvrđen člankom 7 (1) Ugovora o EU, zbog zabrinutosti o stanju glavnih europskih vrijednosti u Mađarskoj. Te vrijednosti, koje su sadržane u članku 2. Ugovora EU-a i koje se odražavaju u Povelji EU-a o temeljnim pravima, uključuju poštovanje demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. Ovo je prvi put da je Parlament pozvao Vijeće EU-a da utvrdi postoji li jasan rizik ozbiljnog kršenja tih vrijednosti u državi članici.

Zastupnici Europskog parlamenta sada će nakon rujna procijeniti stanje u Mađarskoj u raspravi s Europskom komisijom i rumunjskim predsjedništvom Vijeća. Najnoviji događaji (npr. takozvani “zakon o robovima” i vijesti oko Central European University) i dalje zabrinjavaju zastupnike Europskog parlamenta.

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: srijeda, 30. siječnja

Postupak: stajališta Komisije i Vijeća

Poveznice

Besplatne fotografije, video i audio materijal

https://multimedia.europarl.europa.eu/en/rule-of-law-in-hungary_5702_pk

Politička kriza u Venezueli na raspravi i glasovanju na plenarnoj sjednici

Zastupnici Europskog parlamenta trebali bi procijeniti najnovija zbivanja u Venezueli tijekom plenarnog zasjedanja, nakon čega će uslijediti glasovanje o rezoluciji u četvrtak.

Zastupnici će na otvaranju sjednice glasovati o prijedlogu za dodavanje rasprave o Venezueli u srijedu navečer i usvajanje hitne rezolucije u četvrtak oko 12.00 sati.

Juan Guaidó, predsjednik narodne skupštine pod kontrolom oporbe, 23. siječnja proglasio se privremenim predsjednikom Venezuele u pokušaju da smjeni predsjednika Nicolása Madura. Guaidó je odmah priznat kao legitimni predsjednik Venezuele od strane nekoliko zemalja, uključujući SAD, Kolumbiju, Argentinu, Brazil, Čile i Kanadu.

26. siječnja, šefica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini iznijela je punu potporu EU-anacionalnoj skupštini kao demokratski izabranoj instituciji, čije se ovlasti moraju obnoviti i poštovati, te je pozvala na hitno održavanje slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora u skladu s međunarodnim demokratskim standardima i ustavnim poretkom Venezuele.

Mogherini je upozorila kako će, “u izostanku najave o organizaciji novih izbora s potrebnim jamstvima tijekom sljedećih dana, EU poduzeti daljnje akcije, uključujući i pitanje priznavanja vodstva zemlje”.

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: Srijeda, 30. siječnja

Glasovanje: Četvrtak, 31. siječnja

Poveznice

Predsjednik Tajani: Maduro mora otići. Mirna tranzicija kroz slobodne i poštene izbore neophodna

http://www.europarl.europa.eu/the-president/en/newsroom/president-tajani-maduro-must-go-peaceful-transition-through-free-and-fair-elections-essential

Predsjednik AFET-a McAllister poziva na demokratsku tranziciju u Venezueli

http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20190124IPR24214/afet-chair-mcallister-calls-for-democratic-transition-in-venezuela

Rezolucija EP-a o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom (5. 7. 2018.)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2018-0313+0+DOC+XML+V0//EN

Rezolucija EP-a o izborima u Venezueli (3. 5. 2018.)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P8-TA-2018-0199&language=EN

Multimedijski materijal

https://multimedia.europarl.europa.eu/en/eu-venezuela_7402_pk

Napeti odnosi između Kine i Tajvana

Eurozastupnici će u srijedu raspravljati o najnovijim događajima u teškom odnosu između Kine i Tajvana.

Kineski predsjednik Xi Jinping početkom godine je održao govor, u kojem je kazao kako Tajvan “mora i bit će ujedinjen s Kinom” i nije isključio upotrebu sile kako bi to postigao.

Iako je Tajvan samoupravna država i de facto neovisna, nikada nije formalno proglasila svoju neovisnost od kontinentalne Kine. Peking smatra da je Tajvan separatistička pokrajina na kineskom teritoriju i dugo se zalagao za mirno ujedinjenje na temelju modela “jedne zemlje, dva sustava” (sličan sporazum kao onaj koji se trenutno primjenjuje za Hong Kong i Macao).

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: srijeda, 30. siječnja

Poveznice

Odbor za vanjske poslove EP-a

http://www.europarl.europa.eu/committees/en/afet/home.html

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2018. o stanju odnosa EU-Kina

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&language=EN&reference=P8-TA-2018-0343

EP Multimedia Center: besplatne fotografije, video i audio materijali

https://multimedia.europarl.europa.eu/en/home

EU-SAD trgovina: zastupnici o predloženom pregovaračkom stajalište EU-a

Parlament će u srijedu dati svoju početnu reakciju na predloženu poziciju Europske komisije o budućim trgovinskim pregovorima sa SAD-om.

Europska komisija predstavlja svoje prijedloge za pregovaračke smjernice za svoje trgovinske razgovore sa SAD-om o ocjeni usklađenosti i ukidanju tarifa za industrijsku robu. Prijedlog koji se temelji na Zajedničkoj izjavi dogovorenoj između predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa u srpnju 2018. godine, moraju odobriti države članice EU-a prije nego što Komisija može započeti razgovore.

SAD je objavile svoje pregovaračke ciljeve 11. siječnja.

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: srijeda, 30. siječnja

Postupak: Stajalište Komisije

Poveznice

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju odnosa EU-SAD (12.09.2018.)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2018-0342+0+DOC+XML+V0//EN&language=EN

Stalni izvjestitelj za trgovinske odnose između EU-a i SAD-a: Bernd Lange (S&D, DE)

http://www.europarl.europa.eu/meps/en/1909/BERND_LANGE/home

Datoteka postupka

https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=en&reference=2019/2530(RSP)

Priopćenje Komisije o prijedlogu pregovaračke direktive (18.01.2019)

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-502_en.htm

Zajednička izjava EU-a i SAD-a (25.07.2018.)

http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-18-4687_en.htm

Američki pregovarački ciljevi (11.01.2019.)

https://ustr.gov/sites/default/files/01.11.2019_Summary_of_U.S.-EU_Negotiating_Objectives.pdf

Stalni izvjestitelj za trgovinske odnose između EU-a i SAD-a: Bernd Lange (S&D, DE)

http://www.europarl.europa.eu/meps/en/1909/BERND_LANGE/home

Datoteka postupka

https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=en&reference=2019/2530(RSP)

Zastupnici će pozvati EU ministre da deblokiraju direktivu “Žene u upravnim odborima”

Zastupnici Europskog parlamenta pritisnut će ministre EU da krenu naprijed s Direktivom o ženama u upravnim odborima, koja je godinama bila u Vijeću.

Parlament je u studenom 2013. podržao prijedlog Komisije za Direktivu o rodnoj ravnopravnosti u upravama trgovačkih društava koja kotiraju na burzama (tzv. Direktiva o ženama u upravnim odborima). U nekoliko država članica o tome nije postignut sporazum i prijedlog je zbog toga bio blokiran u Vijeću. Tekst je nastojao riješiti nejednakost zahtijevajući da žene do 2020. godine u privatnom sektoru čine najmanje 40% upravnih odbora tvrtki, a do 2018. u javnom sektoru.

Zastupnici će vjerojatno pitati rumunjsko predsjedništvo što planira učiniti kako bi riješili tu situaciju. Tijekom saslušanja u Odboru za prava žena prošlog tjedna, rumunjski ministar za rad i socijalnu pravdu, Marius-Constantin Budai, izjavio je kako će učiniti sve što je u njegovoj moći da deblokira pregovore i da je spreman krenuti naprijed.

Kontekst

U 2017. godini, prema podacima Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), žene su činile samo četvrtinu svih članova upravnih odbora u najvećim tvrtkama registriranima u EU.

DODATNE INFORMACIJE

Rasprava: četvrtak, 31. siječnja

Poveznice

Prijedlog Direktive o rodnoj ravnopravnosti u upravnim odborima društava koja kotiraju na burzama

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=celex%3A52012PC0614

Rezolucija EP-a o prijedlogu Direktive o rodnoj ravnopravnosti u upravnim odborima društava koja kotiraju na burzama(20. studenog 2013.)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P7-TA-2013-0488&language=EN&ring=A7-2013-0340

EP Research Service – Gender balance on company boards (December 2015)

Istraživačka služba EP-a – Rodna ravnopravnost u upravnim odborima poduzeća (prosinac 2015.)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/ATAG/2015/572801/EPRS_ATA(2015)572801_EN.pdf

Parlament će obnoviti svoj pravilnik: korak prema većoj transparentnosti

Niz promjena u internim pravilima o funkcioniranju Europskog parlamenta bit će stavljen na glasovanje u četvrtak.

Glavne značajke reforme odnose se na standarde ponašanja članova (uključujući pravila transparentnosti i mjere za sprečavanje uznemiravanja), parlamentarna pitanja i interpelacije te postupak koji se odnosi na europske političke stranke i zaklade.

U izvješću koje je izradio Richard Corbett (S&D, UK), članovi Odbora za ustavna pitanja predložili su transparentnije sastavljanje i korištenje naknada.

Prema predloženim odredbama, ključni akteri uključeni u zakonodavni proces – izvjestitelji, izvjestitelji u sjeni i predsjednici odbora – trebali bi na internetu objaviti sve planirane sastanke s predstavnicima interesnih skupina koji su obuhvaćeni područjem registra transparentnosti. Ostali zastupnici u Europskom parlamentu također bi trebali objaviti sve planirane sastanke s predstavnicima interesnih skupina.

Príspevok Obavijest o plenarnoj sjednici, 30. i 31. siječnja, Bruxelles zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Dan sjećanja na holokaust

Parlament će u srijedu u 15.00 održati međunarodnu ceremoniju sjećanja na holokaust. Predsjednik EP-a Tajani otvorit će svečanu sjednicu, nakon čega slijedi govor Charlotte Knobloch, bivše predsjednice Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj te bivše potpredsjednice Europskog židovskog kongresa i Svjetskog židovskog kongresa.

Brexit

Parlament će raspravljati o stanju u vezi s Brexitom, nakon glasovanja u Donjem domu Ujedinjenog Kraljevstva 29. siječnja. O odluci o točnom vremenu odlučuje se na početku sjednice.

Venezuela

Zastupnici Europskog parlamenta trebali bi procijeniti najnovija zbivanja u Venezueli i usvojiti rezoluciju o toj temi. Konačna odluka bit će donesena na otvaranju sjednice u srijedu.

Budućnost Europe / Juha Sipilä

Finski premijer Juha Sipilä raspravljat će o budućnosti Europe s članovima Europskog parlamenta u četvrtak ujutro. To će biti šesnaesta u nizu debata o budućnosti Europe između šefova država ili vlada EU i zastupnika u Europskom parlamentu. Predsjednik EP-a Antonio Tajani i premijer Sipilä održat će konferenciju za medije nakon rasprave.

Agresivni napadi na demokratski izabrane predstavnike

Nakon nedavnih napada u različitim državama članicama EU-a, kako verbalnih tako i fizičkih, zastupnici Europskog parlamenta raspravljat će u srijedu poslijepodne o tome kako se boriti protiv mržnje i fizičkog nasilja prema demokratski izabranim nositeljima mandata.

Rasprava o vladavini prava u Mađarskoj

Europski parlament je u rujnu prošle godine zatražio od država članica da u skladu s člankom 7 Ugovora o EU  utvrde postoji li doista opasnost sustavnog kršenja temeljnih EU vrijednosti u Mađarskoj. Europski zastupnici istaknuli su kako su, unatoč spremnosti mađarskih vlasti na raspravu o zakonitosti određenih mjera, izostali konkretni potez te da još postoje brojna problematična područja.

Preoblikovanje pravilnika EP-a

Kako bi se povećala transparentnost, Parlament će glasovati o nizu izmjena svojih internih pravila, kao što su reforma standarda ponašanja članica (uključujući pravila transparentnosti i mjere za sprečavanje uznemiravanja) ili parlamentarna pitanja i interpelacije. Ključni akteri uključeni u zakonodavni proces morali bi na internetu objavljivati informacije o svim sastancima s predstavnicima interesnih skupina koji su obuhvaćeni područjem registra transparentnosti.

RAD U ODBORIMA

Vizno izuzeće za građane Velike Britanije

Odbor za građanske slobode glasat će u utorak o novom zakonu kojim se Velika Britanija dodaje na popis zemalja čiji državljani ne trebaju vizu za ulazak u EU. Primjenjivat će se nakon što Velika Britanija postane zemlja koja nije članica EU-a i ako se građani EU-a koji putuju u Veliku Britaniju također oslobode viznog režima.

Mario Draghi

Odbor za ekonomska i monetarna pitanja sastat će se u ponedjeljak s predsjednikom Europske središnje banke Mariom Draghijem na redovnom monetarnom dijalogu kako bi razgovarali o aktivnostima ECB-a i napretku koji će se postići na području bankarske unije. Očekuje se da će to biti posljednji službeni posjet gospodina Draghija Parlamentu prije nego što njegov mandat prestane.

Predsjednikov dnevnik

Predsjednik EP-a Antonio Tajani održat će bilateralni sastanak s premijerom Finske Juha Sipiläom u četvrtak ujutro prije nego što se on obrati europskim zastupnicima.

Press briefing

Medijska služba EP-a održat će konferenciju za novinare o aktivnostima tjedna u ponedjeljak u 11.00 sati u prostorijama EP-a za konferencije za medije “Anna Politkovskaya”.

NAJAVA DOGAĐAJA

Međunarodna konferencija „Što je Europska unija?“ – Hrvatska zajednica županija

Ponedjeljak 4. veljače 2019. godine, hotel International (Miramarska 24, Zagreb) s početkom u 10 sati

Međunarodna konferencija „Što je Europska unija?“ dio je europskog projekta CROSS OVER kojemu je cilj potaknuti mlade na promišljanje o političkoj odgovornosti, kroz povećanje participacije na nadolazećim izborima za Europski parlament. Jedan od glavnih ciljeva projekta je osmisliti i građane, a prije svega mlade, potaknuti na aktivnosti koje će učinkovito riješiti nedostatak interesa mladih za sudjelovanje na izborima za Europski parlament.

Sudionici panel diskusija na konferenciji su predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk, predstavnici Ureda Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, Državnog izbornog povjerenstva, Europske komisije, Centra za empirijska politološka istraživanja, Mreže mladih Hrvatske, inicijative Grada Varaždina za Europsku prijestolnicu mladih, Agencije za mobilnost i programe Europske unije te Mreže udruga Zagor.

Konferenciju u sklopu međunarodnog projekta CROSS OVER organizira Hrvatska zajednica županija.

Príspevok Tjedna najava od 28. siječnja do 3. veljače Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj zobrazený najskôr europskenovine.eu.