Zastupnici su u utorak usvojili pravila koja će pojednostaviti poljoprivrednu politiku EU-a, ojačati pregovaračku snagu poljoprivrednika u odnosu na trgovačke lance, te ih bolje opremiti za suočavanje s rizicima.

Reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koja će stupiti na snagu 2018.,usvojena je s 503 glasa za, 87 protiv i 13 suzdržanih.

Jačanje poljoprivrednika u pravednijem opskrbnom lancu

Nova pravila trebala bi ojačati pregovaračku moć poljoprivrednika dopuštajući svim priznatim poljoprivrednim organizacijama da planiraju proizvodnju i pregovaraju o ugovorima za nabavu robe u ime svojih članova, a da pritom ne krše pravila EU-a o tržišnom natjecanju.

Kolektivni pregovori do sada su bili dopušteni samo u nekoliko sektora kao što su mliječni sektor, sektor za maslinovo ulje, govedinu i žitarice.

Bolje mjere za suočavanje s tržišnim krizama i rizicima proizvodnje

Poljoprivrednike će se također bolje zaštititi od volatilnosti tržišta i kriza kao što su loši vremenski uvjeti, biljni nametnici ili bolesti životinja. Europska komisija biti će ovlaštena brže reagirati na krize izvanrednim mjerama potpore poljoprivrednicima.

Aktivni i mladi poljoprivrednici: više fleksibilnosti

Zemlje članice imat će veću fleksibilnost u definiranju „aktivnog poljoprivrednika”, tj. osobe koja ima pravo na EU subvencioniranje poljoprivrednih gospodarstava. Također bi mogle značajno povećati dodatna financijska sredstva, s 25% na 50% njihovih osnovnih plaćanja za prvih 25-90 hektara, za mlade farmere, kako bi ih privukli u poljoprivredni sektor.

Citati

„Ovom reformom osnažuje se položaj naših poljoprivrednika u odnosu na trgovce te se potiče mlade na poljoprivredu. Sretna sam što će smanjenje administrativnog opterećenja i fleksibilnost koja će se omogućiti državama članicama u značajnoj mjeri hrvatskim poljoprivrednicima olakšati pristup financijskim sredstvima iz EU fondova“, izjavila je Dubravka Šuica.

„Uredbom Omnibus koja stupa na snagu početkom 2018. prilagodili smo ključne elemente u poljoprivrednoj politici u korist naših poljoprivrednika pružajući im veću fleksibilnost i sigurnost. Mladi poljoprivrednici će po stupanju na snagu Uredbe, a prema shemi potpora mladim poljoprivrednicima, imati pravo na punih pet godina uživanja statusa mladog poljoprivrednika“, naglasila je Marijana Petir.

Sljedeći korak

Prije nego što stupi na snagu 1. siječnja 2018., nova pravila i izmjene još uvijek treba usvojiti Europsko Vijeće.

Príspevok Jednostavnija i pravednija poljoprivredna politika EU-a zobrazený najskôr europskenovine.eu.

· Pomoć susjednih zemalja ako dođe do krize

· Prekogranična solidarnost: dijelite plin kada je to potrebno

· Transparentnost ugovora o opskrbi plinom

Potrebno je osigurati dovoljnu količinu plina za kućanstva, postrojenja za daljinsko grijanje i važne socijalne ustanove kao što su bolnice; to su prioriteti. Zemlja članica može aktivirati mehanizam solidarnosti i pozvati druge države članice da joj pomognu u borbi s krizom.

Nova pravila uspostavljaju četiri „rizične skupine” država članica koje će surađivati i poduzimati zajedničke procjene rizika i zajedničke preventivne i hitne mjere.

Postojat će tri razine kriznih situacija – rano upozorenje, upozorenje i hitan slučaj – koje države članice mogu proglasiti informiranjem Europske komisije i nadležnih tijela u svojoj rizičnoj skupini i susjednim državama članicama.

Europska komisija ima pravo tražiti pristup svim ugovorima o opskrbi plinom važnim za sigurnost opskrbe (što predstavlja 28% godišnje potrošnje plina u državi članici). Komisija također može zatražiti pojedinosti o drugim komercijalnim sporazumima koji su važni za uspostavu ugovora o opskrbi plinom, uključujući ugovore o plinskoj infrastrukturi.

Sljedeći korak
Nakon što Vijeće usvoji tekst, revidirana Uredba o sigurnosti plina objavit će se u Službenom listu Unije i stupa na snagu 20 dana nakon objavljivanja.

Citati
„Sigurnost opskrbe plinom ključan je element opće energetske sigurnosti Unije. U jeku političke napetosti između Rusije i Ukrajine, Europska unija mora osigurati energetsku neovisnost i ostvariti bolju konkurentnost. Također, potreban nam je stabilan regulatorni okvir kako bi se razvila proizvodnja plina iz domaćih izvora. Uvođenjem novih sigurnosnih mehanizama spriječit će se poremećaji u opskrbi plinom ali i potencijalne krize europskog gospodarstva,“ izjavila je Dubravka Šuica.

„Hrvatska, kao i cijela EU, ima potencijala za veću proizvodnju i uporabu energije iz obnovljivih izvora. To sigurno može doprinijeti smanjivanju potrebe za uvozom fosilnih goriva, pa i plina. Provedba projekata kojima se povećava ovisnost EU o uvozu ruskog plina ni na koji način ne doprinosi energetskoj neovisnosti Unije,“ rekla je Marijana Petir.

„Sigurnost opskrbe plinom ključan je element opće energetske sigurnosti Unije. Čak 6 zemalja članica ovisi o samo jednom izvoru plina, a kad dođe do prekida u opskrbi – to istodobno pogađa više zemalja, ne samo jednu. Potrebna je bolja koordinacija zemalja članica i susjednih zemalja u procesu eurointegracije, ali je nužno i da se izdvoje sredstva iz EU fondova, kako bi se državama članicama olakšala ulaganja u infrastrukturu za sigurnu opskrbu plinom. Na to sam i lani upozoravao u svojim govorima, kao i u amandmanima koji su usvojeni, a koje sam uložio kao izvjestitelj u sjeni u ime AFET-a,” naglasio je Tonino Picula.

„Realizira li se, na pametan način, projekt LNG terminala na Krku Hrvatska može odigrati pozitivnu ulogu u opskrbi plinom našeg dijela Europe. Nažalost, svi dosadašnji pokušaji su propali jer nisu bili postavljeni na realne osnove. Očekujem da će nadležne hrvatske institucije pokušati oživjeti prvobitni koncept suradnje energetskih tvrtki iz zemalja u našem susjedstvu. Premda dnevno politička situacija ne ide u prilog toj ideji vjerujem kako će svi zainteresirani shvatiti da je LNG na Krku višedesetljetni razvojni projekt, a ne dio svakodnevnih političkih podmetanja,“ izjavio je Ivan Jakovčić.

„Ova uredba je veliki napredak za postizanje solidarnosti i sigurnosti opskrbe EU, što je jedan od pet stupova Energetske unije. Osim što se njome postavljaju temelji za provedbu energetske tranzicije, principom regionalne suradnje se ostvaruje još jedan važan cilj energetske unije, a to su pristupačne cijene plina za EU gospodarstvo te njene građane,“ izjavio je Davor Škrlec.

„Krize u opskrbi plinom kojima smo svjedočili nekoliko puta u posljednjih 15-ak godina dale su naslutiti da će Europska unija, želi li energetsku sigurnost i dugoročnu stabilnost, morati promijeniti svoju energetsku politiku, ali i pravila ponašanja u krizi. Ovaj je prijedlog važan korak u pravom smjeru. Bilo koja vrsta krize u Uniji izaziva isti obrazac ponašanja kod država članica, a to je zatvaranje u sebe. Kod neke buduće energetske krize važno je osigurati da se prekogranična distribucija plina ne prekida i to je ovim prijedlogom kvalitetno riješeno,” rekla je Ruža Tomašić.

Brojke
400 milijardi kubičnih metara – trenutna godišnja potražnja EU za plinom.
Oko 65% plina EU uvozi – glavni dobavljači su Rusija, Norveška i Alžir.

Príspevok Opskrba plinom za sve diljem EU zobrazený najskôr europskenovine.eu.

To je uvelike zahvaljujući višim stopama darivanja. Stoga bismo trebali odati počast doprinosu brojnih svakodnevnih junaka u EU-u koji su pomogli produljiti i spasiti stotine tisuća života. Poboljšanja su ostvarena i zahvaljujući napretku u kirurgiji, boljoj koordinaciji kliničkih timova, poboljšanju prijevoza i standarda sigurnosti organa te povećanoj prekograničnoj razmjeni organa.

Tome je doprinijela i Europska unija. Imamo zakonodavstvo na razini EU-a o standardima kvalitete i sigurnosti organa za transplantaciju. Kako bismo skratili liste čekanja, razvili smo europski informatički alat s pomoću kojeg liječnici u jednoj državi članici mogu pronaći odgovarajuće darivatelje za svoje pacijente u drugoj državi članici. U samo dvije godine izvedeno je gotovo 90 transplantacija, uglavnom kod djece, koje inače ne bi bile moguće. Uskoro ćemo objaviti izvješće koje će jasno pokazati da se objedinjavanjem resursa i znanja u cijelom EU-u mogu znatno poboljšati klinički rezultati. Nijedna zemlja sama nema kapaciteta za liječenje svih rijetkih i složenih bolesti. Zbog toga smo početkom godine pokrenuli novu inicijativu za unapređenje razmjene znanja diljem Europe. S pomoću virtualnih Europskih referentnih mreža pružatelji zdravstvene skrbi u cijeloj Europi mogu razmjenjivati informacije o složenim ili rijetkim bolestima i stanjima koja zahtijevaju visokospecijalizirano liječenje i udruživanje resursa.

Unatoč tome, nažalost, u EU-u svakoga dana 16 pacijenata umre čekajući transplantaciju organa te su tisuće pacijenata i dalje na listama čekanja za transplantaciju. Kao liječnik dobro znam koliko smo mnogo postigli u medicinskom smislu. Kao europski povjerenik znam da je koordinacija na europskoj razini u području darivanja i transplantacije organa od ključne važnosti. Vjerujem da zajedno s našim državama članicama možemo učiniti više. Sve se može kad se hoće.

Príspevok Nova nada za pacijente na listama čekanja diljem Europe Izjava Vytenisa Andriukaitisa povodom Europskog dana darivanja i transplantacije organa zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Posebni odbor će razmotriti i procijeniti razmjer terorističke prijetnje na europskom tlu i utvrditi moguće greške i nepravilnosti zbog kojih je došlo do nedavnih terorističkih napada u različitim državama članicama.

Odbor je zadužen za:
· ocjenu provedbe postojećih mjera i instrumenata u području upravljanja vanjskim granicama

· utvrđivanje nedostataka u dijeljenju informacija iz područja pravosuđa, kaznenog progona i obavještajnih informacija među državama članicama

· ocjenu interoperabilnosti europskih baza podataka

· ocjenu učinka zakonodavstva EU-a u području borbe protiv terorizma i njegove provedbe na temeljna prava

· prikupljanje informacija i analizu procesa radikalizacije i učinkovitosti programa za deradikalizaciju uspostavljenih u ograničenom broju država članica

· borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma

· razmjenu najbolje prakse i suradnje između nadležnih nacionalnih tijela i mjerodavnih tijela EU-a u pogledu zaštite lakih meta, uključujući tranzitna područja kao što su zračne luke i željeznički kolodvori

Citati
„Za jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti Europske unije ključno je zajedništvo u borbi protiv terorizma. Terorizam predstavlja prijetnju za temeljne demokratske vrijednosti te prava i slobode europskih građana. Uspostavom odbora za terorizam Europski će se parlament uhvatiti u koštac sa prijetnjom terorizma te će se usmjeriti na pružanje najbolje moguće zaštite građanima Europske unije,“ rekla je Dubravka Šuica.

„U vrijeme stalnih terorističkih napada i sve veće sigurnosne prijetnje, iznimno je važno osigurati sigurnost naših građana. Institucije EU-a trebaju pružiti dodatnu pomoć zemljama kako bi mogle pravilno nadzirati i kontrolirati svoje morske i kopnene granice. Dodatna sredstva uvelike bi pomogla policiji i sigurnosnim službama,“ izjavila je Marijana Petir.

„Nedovoljna razmjena informacija među zemljama članicama jedan je od faktora koji najviše otežavaju borbu protiv terorizma. Sigurnost naših građana uvelike ovisi o kvaliteti i dostupnosti tih informacija, a rad ovog Odbora pomoći će postojećim institucijama da efikasnije rješavaju prijetnje sigurnosti unutar i izvan granica EU-a,„ rekao je Tonino Picula.

„Osnivanje Privremenog specijalnog odbora za terorizam u Europskom parlamentu samo potvrđuje da EU nema zajedničke mehanizme za borbu protiv terorizma niti za borbu protiv kriminala općenito. Odbor neće moći ispuniti zadaće koje mu se planiraju dati ali bi mogao osvijetliti probleme europske sigurnosne suradnje i ponuditi neka rješenja. Konačni cilj treba biti uspostava izvršnog tijela Europske unije za borbu protiv kriminala koja uključuje i borbu protiv terorizma,“ naglasio je Jozo Radoš.

Príspevok Osnivanje Posebnog odbora za borbu protiv terorizma zobrazený najskôr europskenovine.eu.

U raspravi o čimbenicima koji su utjecali na jačanje populističkih pokreta u Europi, te kako se othrvati valu populizma i dobiti jaču, učinkovitiju i demokratskiju Europu, Dubravka Šuica (EPP), zastupnica u EP-u i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove te Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom, izjavila je da populizam nije samo prisutan u Europskoj uniji, nego i u svijetu. „To je trend kada građani ne vjeruju eliti na vlasti, jer smatraju da su elite same sebi dovoljne. Bilo je propusta i u Europskoj uniji, pa su građani reagirali populizmom. Populizam se javlja na obje strane političkog spektra (poput lijevog populizma španjolske stranke Podemos i grčke Syrize), ali više na desnoj, što je slučaj danas u EU. Na nama je koji pripadamo mainstream političarima, a EPP u Europskom parlamentu je jedna takva stranka, da spriječimo populizam. Najbolji odgovor na populizam je da građani shvate da je izlazak na izbore i biranje mainstream stranaka i političara način da se odupre valu populizma, a taj val, vidljivo je, već slabi. Vidljivo je da slabi i po izborima u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj na kojima populisti nisu pobijedili”. Dodala je da je najjača borba protiv populizma borba za stvaranje radnih mjesta za mlade te, među ostalim, postizanje ekonomskog blagostanja.

Nj.E. Philippe Meunier, francuski veleposlanik u Republici Hrvatskoj osvrnuo se na nedavne francuske izbore koji su pokazali da, unatoč predviđanjima, populizam nije pobijedio. „Građani Hrvatske a, vjerujem, i mnogih drugih zemalja, doživjeli su rezultat francuskih izbora ne samo kao francusku nego i kao europsku pobjedu što je dokaz zajedništva među državama članicama EU“. Među ostalim je dodao „Građani možda smatraju da europske institucije nisu toliko važne ili da europski izbori nisu toliko važni ali jesu i tu treba izgraditi demokraciju i pokazati da smo protiv populizma. No, također, treba shvatiti da ne možemo protiv građana. Smatram da je populizam sve opasniji i vjerojatno povezan s valom koji nastaje i razvojem novih tehnologija. Možemo biti optimisti, ali moramo biti oprezni jer se populizam može vratiti u bilo kojem trenutku. Moramo uvjeriti građane da je Europska unija važna.“

Doc. dr. sc. Marko Mustapić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar izjavio je da je znanstvena zajednica složna u viđenju da je populizam vrlo skučena ideologija, u usporedbi s konzervativizmom i liberalizmom. „U ideološkom diskursu, sve se svodi na podjelu društva na usku skupinu koju zovu elitom i na pošteni narod koji je podjarmljen i koji treba uzeti stvari u svoje ruke i riješiti svoje probleme.“ Naglasio je kako je ključna odrednica populizma njegova kameleonska narav – da se može prilagoditi bilo kojem kontekstu i zato postoje različiti tipovi populizma, s obzirom na različite probleme i okolnosti u pojedinim zemljama. Dodao je da u sjevernoj i zapadnoj Europi zadnjih godina dominira antiimigrantski sentiment, dok je u istočnoj Europi primarno antieuropski sentiment.

Dr. sc. Max Brändle, direktor Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu viđenja je da populizam nije toliko ekonomsko pitanje ili svrstavanje u lijevu ili desnu opciju, nego da populisti imaju i moralni poriv da optužuju elite da su se otuđili od ljudi. „Migrantska kriza je donijela popularnost antieuropskoj stranci u Njemačkoj, što je pokazalo da populistima treba populistička tema i da osim toga ništa drugo i nemaju. S populistima koji glasno zagovaraju vraćanje njemačkoj marci umjesto eura, zatvaranje granica, koji ponavljaju da novac njemačkih poreznih obveznika ide u ruke drugih zemalja, npr. Grčkoj, nije moguć dijalog jer bi nas optužili da lažemo; nemoguće je s njima uspostaviti komunikaciju. Ne može se protiv populizma i nacionalizma boriti ekonomskim argumentima, građanima je potrebno pokazati smjer prema kojem trebaju ići.“

Skup je moderirala Nataša Božić (N1).

Príspevok Održana panel-rasprava pod nazivom Populizam u Europi: Kako mu se suprotstaviti? zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Europski parlament u četvrtak je usvojio prijedlog Komisije koji bi omogućio državama članicama smanjenje PDV-a na e-knjige i primjenu iste stope PDV-a na elektroničke publikacije (na primjer na e-knjige, e-novine i e-časopise) i tiskane publikacije.

Trenutno se na e-knjige plaća 15% poreza (EU standardna minimalna stopa), dok države članice mogu oporezivati tiskane publikacije po nižoj stopi (od najmanje 5%), dok je nekim državama članicama odobrena mogućnost oporezivanja po stopi manjoj od 5% ili čak primjena nulte stope poreza na određene publikacije.

„Živimo u digitalnom svijetu. Upravo tamo na dnevnoj bazi tražimo informacije, a i potražnja za elektroničkim publikacijama sve je veća. Stoga bi se snižena stopa PDV-a na knjige, novine i časopise trebala primjenjivati i na elektroničke publikacije što će ih učiniti dostupnijima, te potaknuti daljnje stvaralaštvo, a u konačnici utjecati i na rast gospodarstva,“ izjavila je Marijana Petir.

„Sve više mladih koristi elektronske uređaje i platforme za vlastito informiranje i učenje. Smatram da bi se državama članicama trebalo omogućiti primjenjivanje snižene, izrazito snižene ili čak nulte stope PDV-a na elektroničke publikacije kako bismo mladima omogućili olakšani pristup traženim online publikacijama i potaknuli inovacije i ulaganja u tehnološki napredak,“ istaknula je Dubravka Šuica.

“Postojeće rješenje oporezivanja publikacija je nelogično jer ne omogućuje povoljnije porezne stope i za elektroničke publikacije. Stvaranje povoljnih uvjeta za elektroničke publikacije potpuno je na tragu europske politike Digitalne unije i ambicija da Europska unija bude lider na digitalnom području. Moj stav je da bi trebalo ići i korak dalje te elektroničke publikacije oporezivati po nižoj poreznoj stopi naspram tiskanih publikacija,” naglasio je Jozo Radoš.

„Prema važećoj Direktivi o PDV-u, elektronske publikacije se oporezuju prema standardnoj stopi PDV-a od najmanje 15%, što nije slučaj kada govorimo o tiskanim publikacijama za koje države članice mogu primjenjivati sniženu, izrazito sniženu ili čak nultu stopu PDV-a. Pozdravljam prijedlog Komisije kako bi se u svim državama članicama na elektronske publikacije mogle primjenjivati snižene, izrazito snižene ili čak nulte stopa PDV-a koje su već dostupne za tiskane publikacije čime bi se izjednačio njihov položaj na tržištu,“ rekao je Davor Škrlec.

Príspevok Smanjenje PDV-a za e-knjige zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Ukidanje maloprodajnih dodatnih naknada 15. lipnja 2017. omogućit će potrošačima telefoniranje, slanje poruka i korištenje podatkovnog prometa po jednakim cijenama kao kod kuće dok putuju po Europi.

„Dok se borimo oko razlika proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu, stiže nam ukidanje roaminga kao primjer uklanjanja razlika među državama članicama i stvaranje osjećaja jednakosti u cijeloj Uniji. Ukidanje roaminga 15. lipnja bit će važan i velik korak ka povezivanju građana Europske unije, dostizanju jedinstvenog tržišta za elektroničke komunikacije i jačanju ujedinjene Europe. Ovo je velika pobjeda i za hrvatske građane koji će konačno dobiti jeftine impulse,“ izjavila je Dubravka Šuica.

„Ukidanje maloprodajnih dodatnih naknada za roaming važan je korak kojim se podupire uspostava i funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta u cijeloj Europskoj uniji. Građani Hrvatske imati će koristi od ovog prijedloga jer će moći razgovarati s rodbinom i prijateljima u drugim državama članicama EU bez naplate roaminga, a cijene poziva, sms-a i interneta biti će usporedive s onima u EU,“ rekla je Marijana Petir.

“Ukidanje roaminga koje stupa na snagu 15. lipnja briše granice i razlike među državama članica i omogućit će surfanje internetom i telefoniranje svima po jednakim cijenama, baš kao da smo kod kuće. Iako današnjim glasovanjem roaming odlazi u povijest, njegovo ukidanje ne smije biti opravdanje za povećanje cijena domaće telefonije! Jedino u Europi bez granica se možemo osjećati kao kod kuće,” izjavio je Tonino Picula.

“Ukidanje roaminga je veliki projekt kojim će potrošači ostvariti velike uštede. Komisija je procijenila da će se smanjenje profita koje će doživjeti teleoperateri zapravo kompenzirati činjenicom da će velik broj potrošača tek sada početi koristiti roaming. Zbog neugodnih iznenađenja koja su nas sve znala dočekati na računu po povratku s putovanja, većina nas se oslanjala na bežični internet u kafićima i hotelima. Izmjena je od velike važnosti za projekt zajedničkog digitalnog tržišta,” izjavila je Biljana Borzan.

„Nakon dvogodišnjih pregovora, 15. lipnja konačno se ukida roaming. Dolazi i do ograničavanja najviše cijene koju operateri mogu naplatiti i ona se sa 6 eura u 2018. smanjuje na 2.5 eura u 2022. godini. Uz sve pozitivne rezultate u području roaminga EP je uspio smanjiti iznose cijena koje je za razgovore i podatkovni promet predložila Europska komisija. Time je postignut jedan od važnijih ciljeva Kluba zastupnika europskih liberala koji se snažno zauzimao za jednakost u pravilima za poslovne subjekte i jednakost potrošača, kao i za lakšu komunikaciju građana,“ rekao je Jozo Radoš.

“Korištenje podatkovnog prometa sve je veće i u europskim i u globalnim okvirima. Jasno je da će se taj trend nastaviti, što je dobro za europsku ekonomiju jer se otvaraju nove mogućnosti u sektoru usluga. Globalna se ekonomija transformira zahvaljujući novih tehnologijama i taj je proces neizbježan. Za Europu on može biti vrlo koristan ako iskoristimo sve mogućnosti koje se pružaju i ne ograničimo vlastiti rast pretjeranim regulatornim teretom”, rekla je Ruža Tomašić.

EP je usvojio tekst, već neslužbeno dogovoren s Vijećem, s 549 glasa za, 27 protiv i 50 suzdržanih.

Príspevok Kraj roaminga zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Članovi su zaključili da Europska komisija i zemlje članice, iako su bile svjesne, prije deset godina, da su se kod dizelskih automobila emisije dušikovog oksida (NOx) u laboratorijskim testovima značajno razlikovale od onih izmjerenih na cestama, nisu uspjele djelovati na odgovarajući način u zaštititi kvalitete zraka i javnog zdravstva.

Nakon što je skandal izbio u rujnu 2015. godine, Komisija je očekivala od zemalja članica da pokrenu istragu i nije od njih zatražila dodatno djelovanje, ali su zemlje članice propustile kazniti proizvođače automobila ili zatražiti od njih da povuku s tržišta neispravne aute.

“Istraga mjerenja emisija u automobilskom sektoru je završena. Utvrđeno je kako su neki proizvođači automobila varali zbog profita iako su bile dostupne tehnologije kojima su se mogle zadovoljiti granične vrijednosti emisija za normu Euro 6 u stvarnim uvjetima vožnje. Potrošači moraju biti obeštećeni, a oni koji su varali moraju odgovarati,” rekla je zastupnica Marijana Petir.

“Skandal Volkswagen jedan je od najvećih industrijskih skandala koji je obmanuo građane i ugrozio njihovo zdravlje! Nedopustivo je da, za razliku od građana SAD-a, građani EU-a još uvijek čekaju na primjerenu kompenzaciju. Ovaj prijedlog je iznimno važan za vraćanje povjerenja u auto-industriju. Jedinstvena homologacija osigurati će jači nadzor, transparentniji sustav i visoku razinu zaštite okoliša, zdravlja građana i prava potrošača,” rekao je zastupnik Tonino Picula.

„Skandali poput Volkswagenovog pokazuju koliko je važno imati jasno uspostavljen sustav za kontrolu proizvodnje automobila. Taj skandal je pogodio oko 11 milijuna potrošača, većinom Europljana. Unatoč tome, odštete su zasad ispregovarane samo za američke građane, u iznosu 15,3 milijarde dolara. Europski potrošači nisu dobili ništa! Jako mi je žao što nije prošao prijedlog uspostave Europske agencije koja bi bolje kontrolirala proizvođače, ali isto tako osigurala da u slučaju propusta i naši potrošači budu zaštićeni“, izjavila je zastupnica Biljana Borzan.

„Zbog skandala o prijevari s emisijama države članice moraju početi primjenjivati strože mjere i provoditi nacionalne istrage o emisijama onečišćujućih tvari iz osobnih automobila kako bi se osigurala prikladna primjena europskog zakonodavstva. Isto tako, promjena strukture upravljanja na području emisija iz automobila te njeno usklađivanje s drugim prometnim sektorima nužno je za učinkovitu provedbu aktivnosti nadzora tržišta na razini cijele Unije“, izjavio je zastupnik Davor Škrlec.

Preporuke za bolje EU zakonodavstvo:
· Čitav rad na izradi zakonodavstva o kvaliteti zraka i emisijama mora biti unutar portfelja jednog povjerenika i jedne glavne uprave u Komisiji, kako bi se poboljšao nadzor.
· EU zakonodavstvo o pravim emisijama u pravim uvjetima vožnje potrebno je usvojiti brzo, s testovima koji pokrivaju široki spektar uvjeta vožnji.
· Proizvođači automobila bi trebali financijski obeštetiti kupce vozila pogođene skandalom. Komisija bi također trebala predložiti pravila usklađenog kolektivnog EU sustava za ispravak i nadoknadu, koji bi ojačao zaštitu potrošača.

U nacrtu preporuka traži se da propisi EU-a u ovom području budu razjašnjeni, stroži i da ih se bolje provodi. Zakone, koji će zamijeniti nerealna laboratorijska mjerenja s „pravim testovima“ emisija u vožnji, potrebno je usvojiti brzo, uz dodatni nadzor tržišta sustava za motorna vozila, uz jasno utvrđene odgovornosti.

Zastupnici reformiraju pravila kako bi spriječili daljnje skandale
Zastupnici su također usvojili nacrt zakona o tipovima odobrenja kojima se želi poboljšati rad centara za testiranje i nacionalnih tijela koja odobravaju vozila za prodaju. Testovi na vozilima koja su već puštena u vožnju moraju se ubrzati, a Komisija bi trebala imati bolji nadzor nad nacionalnim tijelima i kontrolirati da li ispravno obavljaju svoju dužnost, a u nekim slučajevima Komisija bi mogla i sama testirati vozila.

Svake godine zemlje članice trebale bi redovito kontrolirati najmanje 20 % modela vozila koje puste na tržište u svojoj zemlji u prethodnoj godini. Proizvođači automobila koji falsificiraju rezultate treba kazniti i do 30 000 eura po vozilu, stoji u tekstu. Prihodi od kazni koristili bi se za nadzor tržišta, u korist potrošača pogođenih ovakvim prijevarama ili u svrhu zaštite okoliša.

Sljedeći koraci
Vijeće prvo mora usvojiti svoje stajalište, nakon čega mogu započeti konzultacije Parlamenta, Vijeća i Komisije.

Príspevok Istraga o mjerenju emisija u automobilskom sektoru: zastupnici traže od Komisije i država članica da isprave grešku zobrazený najskôr europskenovine.eu.