U ime Promatračke Delegacije EP njen predsjednik Andrej Plenkovic dao je sljedeću izjavu:

“Drago nam je što smo ovdje na poziv ukrajinske Vrhovne rade. Misija je još jedna potvrda značaja kojeg Europski parlament pridaje Ukrajini, kao i važnosti ovih izbora za konsolidaciju ukrajinske demokracije i europskog puta zemlje”.

Izaslanstvo EP-a smatra da su lokalni izbori u Ukrajini provedeni pretežito u skladu s međunarodno priznatim standardima. Moramo imati na umu delikatan politički, ekonomski, društveni, humanitarni i sigurnosni kontekst u kojima su održani. On podrazumijeva protupravnu aneksiju Krima te privremenu okupaciju dijelova oblasti Donjecka i Luganska od strane ilegalnih oružanih skupina uz rusku potporu, gdje izbori nisu mogli biti održani što je onemogućilo glasovanje za preko 5 milijuna Ukrajinaca. Prognanicima treba omogućiti korištenje biračkog prava u mjestu njihovog uobičajenog prebivališta na predstojećim izborima u skladu s ukrajinskim zakonima i u sigurnom ozračju.

Nakon Majdanske revolucije te prijevremenih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u 2014., lokalni izbori u listopadu predstavljaju još jednu nacionalnu anketu u novom političkom okruženju te s još višim ulozima, posebno zbog aktualnih napora prema decentralizaciji.

Novi pravni okvir za lokalne izbore usvojen je tek u srpnju te je od strane vlasti bilo potrebno adekvatno objasniti biračima novi izborni sustav. Promatrači Europskog parlamenta ističu kako je u gradovima u kojima su bili prisutni glasovanje provedeno na korektan i miran način. Stalna promatračka misija ODIHR-a će detaljno analizirati provođenje izbora, uključujući i poteškoće u Mariopulju, Krasnoarmijsku i Stavoteu. Uvjereni smo da će svi relevantni akteri odlučno pristupiti popravljanju uočenih nedostataka u izbornom procesu te provesti ključne preporuke sugerirane u završnom izvješću. Ujedno, moramo pohvaliti uložene napore ukrajinskih vlasti, predstavnika političkih stranaka, izbornih povjerenstva, predstavnika civilnog društva i međunarodnih organizacija s kojima smo se susreli tijekom naše misije.

Europski parlament čvrsto podržava Ukrajinu u realizaciji njenog ambicioznog plana reformi. Kroz rad Parlamentarnog odbora za pridruživanje EU-Ukrajina blisko ćemo nadgledati provedbu Sporazuma o pridruživanju kao i Sporazuma o slobodnoj trgovini.”

Príspevok Plenković: Lokalni izbori u Ukrajini uglavnom u skladu s međunarodnim standardima zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Ispitivanju javnog mnijenja prisustvovalo je 28 150 državljana članica EU, starijih od 15 godina, a ispitivanje se provodilo od 19. do 29. rujna, u periodu kad su dolasci migranata na granice EU i tragične smrti migranata bile visoko prisutne u medijskim izvještajima.

Nacionalne razlike očite u pitanjima migracije, no većina želi da EU odlučuje

U pitanjima problema izazvanih migracijom, europski prosjek od 66 posto ispitanih tvrdi kako bi se odluke trebale provoditi na razini EU, a ne kroz nacionalne vlade država članica. Tako su za provođenje više odluka na EU razini najviše građani Cipra, Njemačke, Španjolske, Luksemburga i Nizozemske s udjelom od 79 do 81 posto, dok je za takvu opciju najmanje građana Estonije, Poljske i Slovačke s podrškom od 40 posto.

Stav hrvatskih građana u ovom pitanju gotovo se slaže s europskim prosjekom, pa je tako 62 posto građana Hrvatske za to da se problemi izazvani migracijom i migracijskom krizom rješavaju na europskoj razini. Ovaj podatak slijedi i mišljenje od 61 posto hrvatskih građana, koji pozdravljaju odluku da se financijska sredstva alociraju prema članicama koje su najviše pogođene migracijskim valom, dok europski prosjek iznosi 62 posto.

Građani Europske unije dijele slične stavove po pitanjima prihvaćanja tražitelja azila. Europski prosjek iznosi 78 posto građana koji smatraju da tražitelji azila trebaju biti raspodjeljeni među EU članicama, a jednak je i postotak hrvatskih građana koji pozdravljaju tu odluku. Najviše se pak slažu Nijemci, njih 97 posto, a najmanje Slovaci i Česi s potporom od 31 posto.

Hrvati zagovaraju sustav kvota više od ostalih država članica

Od 78 posto ispitanika koji se slažu s raspodjelom tražitelja azila među EU članicama, njih 75 posto također zagovara da bi se tražitelji azila trebali raspodijeliti po kvotama koje predloži Europska unija.

Hrvatska je u ovom pitanju odmah nakon Cipra i Njemačke, pa tako čak 89 posto Hrvata podržava sustav kvota, što je za 14 posto više od prosjeka EU.

Zabrinutost oko imigracije i terorizma u porastu

Zabrinutost u pitanjima imigracije i terorizma, koja je i u prethodnim anketama bila viša, pokazuje najviši porast u odnosu na 2013. godinu. Za 47 posto ispitanih, pitanje imigracije najveći je izazov kojim se suočava EU i njene članice, dok je to pitanje najvećim izazovom u 2013. godini ocijenilo tek 14 posto ispitanih.

Terorizam je za 26 posto ispitanih najveća briga Europske unije, u odnosu na 2013. godinu, kada je svega 11 posto ispitanih to pitanje smatralo najvećim problemom.

Hrvati ne vide imigraciju kao najveći izazov za EU

Hrvatski građani pak smatraju da je najveći problem s kojim se EU suočava nezaposlenost, njih čak 61 posto, što je više od europskog prosjeka koji iznosi 49 posto.

U pitanjima imigracije hrvatski građani zajedno s francuskim i portugalskim građanima najmanje smatraju to jednim od problema EU. Svega 28 posto Hrvata vidi imigraciju kao najveći izazov s kojim se EU mora suočiti, dok europski prosjek iznosi 47 posto.

Za 40 posto Hrvata financijsko stanje kućanstva se pogoršalo

Što se tiče gospodarske krize, na pitanje oko financijske situacije kućanstva u posljednje dvije godine, 40 posto Hrvata izjasnilo se kako se “stanje mnogo pogoršalo”, što odgovara i europskom prosjeku. Tek 26 posto hrvatskih građana izjasnilo se kako im je stanje kućanstva “mnogo bolje”.

Eurobarometar anketa također opisuje i probleme legalne migracije te pitanje EU financiranja prema graničnim zemljama Unije te u drugom dijelu, ekonomskim odgovorima na gospodarsku krizu.

Príspevok Rezultati Eurobarometra iz rujna: Hrvati među najnaklonjenijima sustavu kvota za tražitelje azila u EU zobrazený najskôr europskenovine.eu.

„Enjoy, it’s from Europe”: novom politikom promocije koju je danas donijela Europska komisija želi se pomoći subjektima u sektoru poljoprivrede da se probiju na međunarodna tržišta ili konsolidiraju svoj položaj na tim tržištima te potaknuti svijest europskih potrošača o naporima koje poduzimaju europski poljoprivrednici. Kako bi se ostvario taj cilj, Komisija planira osigurati više sredstava, povećati stopu sufinanciranja i smanjiti birokraciju u postupku odobravanja projekata. Dio je to napora za postupno povećanje dostupnih sredstava EU-a za promociju sa 61 milijuna EUR, koliko su ta sredstva iznosila 2013. kada su predložena nova pravila, na 200 milijuna EUR u 2019.

U skladu s novim pravilima povećat će se i stope sufinanciranja EU-a i to sa 50 % na 70 – 80 % (sve do 85 % za Grčku i Cipar). U isto vrijeme nestaje nacionalno sufinanciranje čime se stvaraju jednaki uvjeti u svim državama članicama. Znatno će se smanjiti birokracija pri odabiru projekata kako bi se olakšao postupak prijave.

Program za 2016. usmjeren je na odabrane treće zemlje u kojima postoji najveći potencijal za rast (cjeloviti popis nalazi se u prilogu), osobito za sektore koji su suočeni s posebno teškim stanjem na tržištu kao što su sektor mlijeka i svinjskog mesa. Za paket potpore koji je povjerenik Hogan predstavio početkom rujna za potporu mjerama promocije u spomenuta dva sektora izdvojeno je ukupno 30 milijuna eura.

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan danas je izjavio: „Europski poljoprivredno-prehrambeni proizvodi na svjetskom su tržištu bez premca.Izvozno tržište EU-a vrijedno 110 milijardi eura izvor je radnih mjesta i rasta u ruralnim područjima diljem Europe. Takav izvoz želimo zadržati te mi je veliko zadovoljstvo što mogu predstaviti novi program promocije koji će sa 111 milijuna eura poljoprivredno-prehrambenim proizvodima EU-a omogućiti daljnje prilike na novim tržištima te pojačati našu prisutnost na postojećim tržištima. Posebno mi je zadovoljstvo što mogu najaviti da je u okviru nedavno najavljenog paketa za poljoprivredna tržišta u iznosu od 500 milijuna eura za sektore mlijekai svinjskog mesa koji su u krizi izdvojeno 30 milijuna eura. U narednim mjesecima pokrenut ću diplomatsku ofenzivu kako bi se preko trgovinskih delegacija proizvođačima iz EU-a otvorile nove mogućnosti diljem svijeta.”

Kontekst:

Glavni su elementi novih pravila o promociji sljedeći:

znatno povećanje potpore namijenjene kampanjama informiranja i promocije: europska potpora trebala bi se postupno povećati sa 61 milijuna eura koliko je iznosila u proračunu za 2013. na 200 milijuna eura u 2019. (111 milijuna eura u 2016.)
znatno više stope sufinanciranja EU-a u usporedbi s postojećim sustavom (stopa sufinanciranja EU-a od 70 % za programe koje predlažu organizacije iz jedne države članice, 80 % za programe u kojima sudjeluje više država članica i programe namijenjene trećim zemljama, 85 % za krizne programe, 75 – 85 % za zemlje koje primaju financijsku pomoći, tj. Cipar i Grčku) pri čemu nestaje nacionalno sufinanciranje te se stvaraju ravnopravni uvjeti.
uspostava europske strategije promocije kojom će se omogućiti bolja usmjerenost mjera promocije. Tom bi se strategijom trebalo postići:

o povećanje broja programa za treće zemlje i višedržavnih programa koje predlažu organizacije iz više država članica putem povećanja stope sufinanciranja za te dvije kategorije

o jačanje svijesti potrošača na unutarnjem tržištu o vrijednostima europskih poljoprivrednih proizvoda općenito te posebice proizvoda priznatih u okviru europskih sustava kvalitete

proširenje područja primjene mjera: proširenje mogućih korisnika na organizacije proizvođača; proširenje palete obuhvaćenih proizvoda, osobito na prerađene poljoprivredne proizvode kao što su primjerice kruh, tjestenina ili čokolada; omogućavanje navođenja, uz određena ograničenja, podrijetla i marke proizvoda
pojednostavnjenje administrativnih postupaka na način da se programi ubuduće ocjenjuju i odabiru u samo jednoj fazi u Komisiji umjesto u dvije faze kao što je to sada slučaj (najprije u državi članici, a zatim u Komisiji)
jednostavnije upravljanje višedržavnim programima koje su zajedno izradile organizacije iz više država članica, na jednom mjestu u Komisiji posredstvom izvršne agencije CHAFEA.

Radi cjelovite provedbe osnovnog akta Komisija je donijela delegirane i provedbene uredbe.

Relevantni pravni akti objavljeni su danas u Službenom listu.

Ključni element nove politike promocije uspostava je godišnjeg programa rada (Provedbena odluka Komisije) kojim se određuju strateški prioriteti za mjere promocije u smislu ciljanih proizvoda, programa i dodijeljenih sredstava. Cilj je dinamična i proaktivna politika koja se svake godine prilagođava novim tržišnim mogućnostima i potrebama sektora.

Príspevok „Enjoy, it’s from Europe”: preko 110 milijuna EUR za promicanje europske poljoprivrede u 2016. zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Uoči sastanka Europskog vijeća 15. listopada Komisija je danas predložila komunikaciju o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa. U toj se komunikaciji Europskom vijeću utvrđuje napredak u pogledu operativnih mjera, proračunskih obveza i mjera za provedbu prava EU-a koje je predložila Komisija, a šefovi država i vlada odobrili 23. rujna.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Kao europski čelnici okupili smo se prije tri tjedna kako bismo utvrdili konkretne korake koje moramo poduzeti, i to što prije. Komisija je ispunila sve svoje obveze. Namijenili smo više novca izbjegličkoj krizi, a naše proračunske izmjene već su prihvatila oba suzakonodavca. Poslali smo svoje stručnjake u Grčku i Italiju radi uspostave žarišnih točaka i sustava premještanja te izvršili pritisak na sve države članice da pravilno primjenjuju zajednička pravila EU-a o azilu. Svjedoci smo konkretnih rezultata, no države članice moraju učiniti još više. Velike riječi valja popratiti konkretnim mjerama na nacionalnoj razini.”

Kad je riječ o operativnim mjerama, pristup putem žarišnih točaka („hotspots”) koji je predložila Komisija počinje funkcionirati. Timovi za potporu upravljanju migracijama aktivno djeluju na Lampedusi u Italiji, a ovih se dana formiraju i u Grčkoj. Time su omogućena prva premještanja tražitelja azila, kao i niz letova za vraćanje nezakonitih migranata koji nemaju pravo boravka u EU-u. Komisija je surađivala i s državama članicama na operativnoj pripremi preseljenja osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita izravno iz trećih zemalja, a prve su sirijske izbjeglice već preseljene u Italiju, Češku i Lihtenštajn koji, kao pridružena šengenska država, sudjeluje u programu preseljenja. Kako bi se omogućilo učinkovito djelovanje tih programa, države članice moraju se brzo odazvati na poziv da stave na raspolaganje nacionalne stručnjake za potporu radu u žarišnim točkama, obavijeste Komisiju o svojim prihvatnim kapacitetima i odrede nacionalne kontaktne točke s kojih će se s Grčkom i Italijom koordinirati premještanja te aktivnosti u pogledu preseljenja na nacionalnoj razini.

Kad je riječ o proračunskoj potpori, Komisija je već predložila izmjene proračuna za 2015. i 2016. kojima bi se sredstva namijenjena izbjegličkoj krizi povećala za 1,7 milijardi eura. To znači da će Komisija 2015. i 2016. ukupno potrošiti 9,2 milijardi eura na upravljanje izbjegličkom krizom. Europski parlament i države članice u Vijeću ubrzanim su postupkom odobrili izmijenjeni proračun Komisije za 2015. Države članice sada moraju dati svoj doprinos u iznosu jednakom onome koji je osigurala Komisija, što su 23. rujna potvrdili šefovi država i vlada. Mnoge države članice još nisu u jednakom iznosu pridonijele sredstvima koje je EU dodijelio UNHCR-u, Svjetskom programu za hranu i drugim relevantnim organizacijama (500 milijuna eura), regionalnom fondu EU-a za Siriju (500 milijuna eura) i kriznom fondu za Afriku (1,8 milijardi eura).

Države članice moraju osigurati i pravilnu provedbu prava EU-a. Zajednički europski sustav azila namijenjen je pomaganju ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita i vraćanju migranata koji nemaju pravo boravka na području EU-a. Ta se pravila moraju ispravno primijeniti. Komisija još nije primila odgovore na 40 pismenih opomena koje je u rujnu poslala državama članicama, pored 34 slučaja mogućeg ili stvarnog kršenja zakonodavnih propisa EU-a u području azila koji 23. rujna još nisu bili riješeni.

Komisija intenzivno surađuje i s Grčkom: na terenu radi poseban tim pod vodstvom glavnog direktora Komisijine Službe za potporu strukturnim reformama kako bi se poboljšao prihvatni kapacitet Grčke te ispunili uvjeti da Europsko vijeće do kraja 2015. preporuči ponovno uvođenje premještaja u Grčku u okviru dublinskog postupka. Osim toga, Komisija trenutačno dovršava mišljenje o proporcionalnosti i nužnosti privremenog ponovnog uvođenja graničnih kontrola u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Komisija će nastaviti pomno pratiti situaciju i vjeruje da će potpuna provedba dogovorenih prioritetnih mjera omogućiti povratak na normalno funkcioniranje schengenskog sustava u nadolazećim mjesecima.

Vanjska dimenzija ključna je za rješavanje temeljnih uzroka trenutačnog priljeva migranata i izbjeglica u EU. Dio rješenja su dodatno financiranje i daljnje diplomatske inicijative. Diplomacija EU-a aktivno sudjeluje u traženju političkih rješenja kriza u Libiji i Siriji podupirući postupke koje predvodi UN. Osim toga, provodi se Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata i u tijeku su pripreme s afričkim partnerima za uspješan završetak sastanka na vrhu o migracijama koji će se održati u Valletti od 11. do 12. studenoga. Sporazumima o ponovnom prihvatu i poboljšanom provedbom postojećih sporazuma, poput onoga koji je sklopljen s Pakistanom, omogućava se učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata. Ključni su partneri Turska i zapadni Balkan. U detaljnom Akcijskom planu o migracijama, koji je predsjednik Juncker 5. listopada proslijedio predsjedniku Erdoğanu, utvrđen je niz konkretnih mjera za koje je potrebna suradnja. Komisija trenutačno raspravlja s turskim vlastima kako bi se taj akcijski plan dovršio. Osim toga, nedavno donesena deklaracija na konferenciji na visokoj razini o istočnosredozemnoj i zapadnobalkanskoj ruti otvara put boljoj suradnji s partnerima u našem neposrednom susjedstvu.

Kontekst

Europskim migracijskim programom koji je Komisija objavila u svibnju 2015. utvrđena je potreba za sveobuhvatnim pristupom upravljanju migracijama. Od tada je uveden niz mjera, uključujući donošenje dvaju kriznih programa za premještanje 160 000 ljudi kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz država članica s najvećim brojem izbjeglica u druge države članice EU-a te odobrenje Akcijskog plana Komisije o vraćanju.

Europska je komisija 23. rujna predstavila niz prioritetnih mjera za provedbu Europskog migracijskog programa koje treba poduzeti u sljedećih šest mjeseci. To je uključivalo i kratkoročne mjere za stabilizaciju trenutačnog stanja i dugoročne mjere za uspostavu dugotrajno održiva sustava.

U popisu prioritetnih mjera određene su ključne mjere koje je potrebno hitno provesti u smislu: i. operativnih mjera, ii. proračunske potpore i iii. provedbe prava EU-a. Popis je prihvaćen na neslužbenom sastanku šefova država i vlada 23. rujna 2015.

Príspevok Izbjeglička kriza: izvješće Europske komisije o napretku u provedbi prioritetnih mjera zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Novom inicijativom pečata izvrsnosti omogućit će se regijama da prepoznaju oznaku kvalitete dodijeljenu obećavajućim prijedlozima projekata podnesenima u okviru programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. i omoguće im lakši pristup drugim izvorima financiranja kao što su europski strukturni i investicijski fondovi te drugi nacionalni ili regionalni programa ulaganja.

Povjerenici Corina Cretu, nadležna za regionalnu politiku, i Carlos Moedas, nadležan za istraživanje, znanost i inovacije, pokrenuli su danas inicijativu na otvorenim danima u okviru Europskog tjedna regija i gradova:

Povjerenica Corina Cretu izjavila je: U razdoblju od 2014. do 2020. ulaganjima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u vrijednosti od 100 milijardi EUR potaknut će se istraživanje i inovacije, uključujući i više od 32 milijarde EUR namijenjene potporama za MSP-ove, novoosnovana poduzeća i poduzetnike, koji su glavni pokretači inovacija u Europi. Zahvaljujući pečatu izvrsnosti bit će lakše prepoznati i poduprijeti inovativne projekte i pridonijeti njihovu rastu i međunarodnoj konkurentnosti.

Povjerenik Carlos Moedas izjavio je: Regije EU-a već mnogo ulažu u kvalitetna istraživanja i inovacije u Europi. Pomoću pečata izvrsnosti one mogu imati koristi od vrhunskog sustava ocjene u okviru programa Obzor 2020. i lakše prepoznati najbolje projekte u svojim regijama te ih podržati svojim sredstvima.

Markku Markkula, predsjednik Europskog odbora regija izjavio je: Zahvaljujući pečatu izvrsnosti regije i gradovi mogu u svoje inovacijske i ulagačke planove uključiti vrhunske projekte MSP-ova koji su u skladu s njihovim ciljevima i prioritetima rasta. Zbog toga će Europski odbor regija i Komisija uspostaviti platformu za razmjenu znanja za lokalne i regionalne vlasti i time povećati sinergije između programa Obzor 2020. te europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Oznaka kvalitete „pečat izvrsnosti” dodjeljivat će se obećavajućim projektima podnesenima u okviru programa Obzor 2020. koji ne dobiju sredstva zbog proračunskih ograničenja premda su dobili visoke ocjene u zahtjevnom i neovisnom postupku ocjene. U pilot-fazi pečat izvrsnosti namijenjen je prijedlozima malih i srednjih poduzeća (MSP) podnesenima u okviru instrumenta za MSP-ove programa Obzor 2020.Aktivnost se kasnije može proširiti na više područja programa Obzor 2020.

Inicijativa „Pečat izvrsnosti” konkretan je primjer šire predanosti Komisije jačanju utjecaja ulaganja EU-a u istraživanja i inovacije kroz poboljšanje sinergija između programa Obzor 2020., europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih programa EU-a poput programa COSME i Erasmus+. To je najavio i predsjednik Juncker u svojem govoru o stanju Unije 9. rujna.

Kontekst

U okviru Obzora 2020., programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014.do 2020., predviđeno je gotovo 80 milijardi EUR ulaganja u istraživačke i inovacijske projekte za potporu gospodarskoj konkurentnosti Europe. Očekuje se da će se najmanje 20 %, odnosno gotovo 9 milijardi eura iz dvaju stupova programa „vodstvo u industrijskoj tehnologiji” i „društveni izazov” dodijeliti izravno MSP-ovima u obliku bespovratnih sredstava, uključujući iz instrumenta za MSP-ove.

Od 2013. novim pravilima kojima se uređuju ulaganja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova poziva se na više strategije i sinergija u uporabi različitih fondova EU-a za veći utjecaj na rast i zapošljavanje. S proračunom od 450 milijardi EUR za razdoblje od 2014. do 2020. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova ulažu se u ključna područja koja dovode do rasta poput inovacija, potpore MSP-ovima, osposobljavanja i obrazovanja, socijalne uključenosti i gospodarstva s niskom emisijom ugljika.

Domaćini su otvorenih dana u okviru Europskog tjedna regija i gradova Europska komisija i Odbor regija. Od 12. do 14. listopada 2015. 6 000 predstavnika europskih regija i gradova okuplja se u Bruxellesu po trinaesti put povodom godišnjih otvorenih dana za razmjenu mišljenja o tome kako u potpunosti iskoristiti potencijal kohezijske politike za rast i stvaranje radnih mjesta.

Príspevok Novi pečat izvrsnosti za povećanje kvalitete regionalnog financiranja istraživanja zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Pečat izvrsnosti oznaka je kvalitete koja se dodjeljuje prijedlozima za financiranje projekata podnesenima u okviru okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020.. Daje se projektima koji su zadovoljili sve stroge kriterije za odabir projekata i dodjelu sredstava prilikom ocjene u okviru programa Horizon 2020., no nisu mogli dobiti sredstva unutar dostupnog proračuna iz poziva na podnošenje prijedloga. Pečatom se označavaju obećavajući prijedlozi projekata koji su dovoljno dobri za financiranje iz alternativnih izvora (javnih ili privatnih) na nacionalnoj, regionalnoj, europskoj ili međunarodnoj razini.

Čemu služi pečat izvrsnosti?

U razdoblju ograničenih resursa treba se postići najveći mogući utjecaj naših ulaganja u istraživanje i inovacije na konkurentnost i rast: jedan od načina da se to postigne stvaranje je sinergija između programa Obzor 2020. i drugih izvora financiranja poput, među ostalim, europskih strukturnih i investicijskih fondova. To je bio i jasan zadatak predsjednika Junckera povjerenicima Moedas i Cretu.

Tko će imati koristi od pečata izvrsnosti?

Svake se godine tisuće organizacija u Europi prijavljuju za sudjelovanje u programu Obzor 2020. Europska komisija provodi jedan od najtemeljitijih postupaka ocjene na svijetu uz pomoć međunarodnih odbora neovisnih stručnjaka.

U postupku ocjene prijedlozi se procjenjuju na temelju tri jasno određena kriterija (izvrsnost, utjecaj te kvaliteta i učinkovitost provedbe) te se utvrđuje koji prijedlozi nisu dovoljno razrađeni za dobivanje sredstava (ispod praga kvalitete) a za koje se smatra da jesu (iznad praga). Samo dio prijedloga iznad praga kvalitete dobije sredstva ovisno o dostupnom proračunu programa Obzor 2020.

Pečat izvrsnosti dodjeljivat će se podnositeljima zahtjeva čiji prijedlozi zadovolje kriterije kvalitete, no ne dobiju sredstva. Nositelj te potvrde može se potom obratiti alternativnim izvorima financiranja i predstaviti tu potvrdu kao dokaz kvalitetnog projektnog prijedloga. Međutim, time se ne jamči dobivanje potpore za navedene prijedloge.

U početnoj pilot-fazi dodjele pečata razmatrat će se samo prijedlozi u okviru instrumenta za MSP-ove, a posebno oni prijedlozi u okviru instrumenta za MSP-ove koji su ocijenjeni iznad praga no nisu dobili sredstva u okviru programa Obzor 2020. Kasnije se projekt može proširiti na više područja programa Obzor 2020.

Prilika za regije / države članice i njihove dionike

Pečatom izvrsnosti stvara se jedinstvena prilika za regije i države članice da u cijelosti iskoriste visokokvalitetni postupak ocjene u okviru programa Obzor 2020: kako bi lakše prepoznale i eventualno podržale kvalitetne prijedloge inovativnih poduzeća s ambicijama za rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. Na taj će način uštedjeti vrijeme i novac, povećati učinkovitost istraživanja i inovacija te njihov lokalni utjecaj u svojim regijama.

Instrument za MSP-ove u okviru programa Obzor 2020. odabran je za uvođenje pečata izvrsnosti zbog svoje važnosti za regionalni i nacionalni razvoj te zato što su projektni prijedlozi u okviru njega najčešće istraživački i inovacijski projekti manjeg opsega, bliski tržištu i jasnog lokalnog utjecaja s obzirom na to da ih predlaže samo jedan MSP.

Regije / države članice zainteresirane za financiranje te vrste prijedloga mogu se koristiti resursima europskih strukturnih i investicijskih fondova (u skladu sa svojim strategijama za pametnu specijalizaciju, specifičnim ciljevima svojih programa i u skladu s nacionalnim pravilima i odgovarajućim pravilima EU-a, npr. onima o državnim potporama) za dodjelu bespovratnih sredstava bez dodatnih ocjena kvalitete prijedloga. Ta mogućnost nije ograničena isključivo na europske strukturne i investicijske fondove, već su dobrodošli i ostali izvori financiranja (javni ili privatni).

Instrument za MSP-ove i pečat izvrsnosti

Pozivi na podnošenje prijedloga za instrument za MSP-ove u okviru programa Obzor 2020. otvoreni su malim i srednjim poduzećima u svim državama članicama EU-a i zemljama pridruženima programu Obzor 2020 te se u okviru njih pruža potpora za aktivnosti procjene izvedivosti (prva faza) te aktivnosti razvoja i demonstracije inovacija (druga faza).

Zahvaljujući pečatu visokokvalitetni prijedlozi inovativnih malih i srednjih poduzeća imat će dodatne prilike za dobivanje financiranja. Na taj način vrijeme i napori koje su MSP-ovi uložili u razvoj prijedloga i ideje neće biti potrošeni uzalud.

Brojni MSP-ovi koji su podnijeli zahtjeve u okviru instrumenta za MSP-ove već imaju koristi od pristupa nalik dodjeli pečata izvrsnosti koje provode neke države članice i regije za vlastite nacionalne ili regionalne programe financiranja. One prepoznaju opravdanost uporabe rezultata ocjene u okviru programa Obzor 2020. kao temelja za osiguravanje alternativnih izvora financiranja za te MSP-ove na lokalnoj razini. I zemlje pridružene programu Obzor 2020. mogu upotrijebiti svoja nacionalna sredstva za financiranje takvih prijedloga (europski strukturni i investicijski fondovi pokrivaju samo države članice EU-a).

Pečat izvrsnosti u budućnosti

U bliskoj budućnosti pečat izvrsnosti primjenjivat će se na druga odabrana područja u okviru programa Obzor 2020., počevši primjerice od stipendija Marie Skłodowska-Curie, projekata provjere koncepta za korisnike sredstava Europskog istraživačkog vijeća i drugih dijelova programa Obzor 2020. uglavnom s jednim korisnikom, ovisno o ishodu pilot projekta i povratnim informacijama od upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova i/ili drugih tijela za financiranje i krajnjih korisnika.

Kako će se provesti inicijativa za pečat izvrsnosti?

MSP-ovi koji su dobili pečat izvrsnosti sami se moraju obratiti nacionalnim ili regionalnim javnim ili privatnim tijelima financiranja te zatražiti alternativna sredstva. Ne postoje obveza za mala i srednja poduzeća da to učine, automatski prijenos informacija o prijavi za sredstva iz programa Obzor 2020. ili automatsko pravo na financiranje iz alternativnih izvora.

Države članice ili regije koje žele MSP-ovima omogućiti takve alternativne izvore financiranja moraju osnovati programe financiranja koji su ili posebno namijenjeni tim vrstama prijedloga ili omogućuju dodjeljivanje sredstava projektima u okviru instrumenta za MSP-ove kao dio širih programa potpore, u skladu s nacionalnim pravilima i pravilima EU-a. One će obavljati ograničene dodatne provjere prijedloga s posebnim naglaskom na mjesto njihove provedbe, usklađenost s prioritetima pametne specijalizacije i drugim nacionalnim/regionalnim pravilima.

Mogle bi biti potrebne prilagodbe financijskog ustroja projekata. Sve veći broj država članica i regija već razmatra najbolje mogućnosti za provedbu.

Kako bi se omogućila razmjena znanja, Europska komisija uspostavila je zajednicu prakse u okviru koje se istražuju najbolji načini za provedbu programa financiranja za pružanje potpore visokokvalitetnim projektima s pečatom izvrsnosti kroz europske strukturne i investicijske fondove ili druge izvore. Zajednica prakse rezervirana je za nacionalna ili regionalna tijela koja imaju ovlasti za financiranje aktivnosti u području istraživanja i inovacija. Otvorena je i drugim financijskim agencijama za inovativna mala i srednja poduzeća (uključujući i privatne banke i ulagače).

Organizacije koje se žele uključiti u europsku zajednicu prakse mogu poslati iskaz interesa e-poštom na: RTD-seal-of-excellence@ec.europa.eu

Kako MSP može saznati postoje li programi u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova kojima se može pružiti potporu inovacijama MSP-ova i kome se obratiti?

Na gotovo cijelom području EU-a u okviru jednog ili više europskih strukturnih i investicijskih fondova postoji proračun za inovacije MSP-ova no uvjeti i iznos proračuna razlikuju se u skladu s tipom regije, njezinom strategijom pametne specijalizacije i posebnim ciljevima.

Podaci za kontakt s nadležnim upravljačkim tijelima koja mogu pružiti detaljnije podatke o lokalnim uvjetima financiranja i budućim pozivima lako se mogu pronaći na internetskoj stranici Inforegio (za Europski fond za regionalni razvoj – EFRR) i stranici Europske mreže za ruralni razvoj ( za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EPFRR). Informacije o odgovarajućoj strategiji pametne specijalizacije za određenu državu ili regiju mogu se naći na internetskoj stranici platforme S3. Na internetskoj stranici pečata izvrsnosti objavljivat će se i konkretni primjeri postojećih programa financiranja.

Hoće li MSP-ovi koji dobiju alternativna sredstva u okviru EFRR-a na temelju pečata izvrsnosti imati isti status u narednim fazama instrumenta za MSP-ove kao i oni MSP-ovi koji su potporu dobili izravno u okviru programa Obzor 2020.?

Bilo koji MSP može podnijeti zahtjev za drugu fazu instrumenta za MSP-ove. Pristup sredstvima iz druge faze ne ovisi o uspješnom prolasku prve faze koja se odnosi na izvedivost projekta. Usluge podrške iz treće faze uvest će se tek [2016.] za MSP-ove koji su dobili sredstva u okviru prve i druge faze instrumenta za MSP-ove. Komisija će u suradnji s regijama koje sudjeluju u inicijativi pečat izvrsnosti procijeniti potražnju za takvim uslugama podrške za MSP-ove koji su dobili pečat izvrsnosti i načine na koje bi se one mogle omogućiti.

Príspevok Pečat izvrsnosti oznaka je kvalitete koja se dodjeljuje prijedlozima za financiranje projekata podnesenima u okviru okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Príspevok ODRŽANA JAVNA DEBATA „MIGRACIJSKA KRIZA I BUDUĆNOST EUROPSKOG PROJEKTA“ zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici EP-a su se požalili na navodni nedostatak ambicije Europske komisije da se bavi najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata. Neki europarlamentarci su savjetovali uvođenje reformi dublinskih pravila (kako bi se odredilo koja je država članica odgovorna za upravljanje prijavama tražitelja azila), otvaranje legalnih migracijskih kanala i borbu s kriminalnim mrežama krijumčara. Ojačati vanjske granice EU te identificirati, registrirati i uzeti otiske prstiju migranata na tzv. “hotspots” su također bile neke od tema na raspravi.

S dolaskom zime, raste i humanitarna briga za izbjeglice

Humanitarno stanje izbjeglica unutar EU i susjednih država bilo je u središtu druge debate s prvim potpredsjednikom Europske komisije, Fransom Timmermansom i luksemburškim ministrom za odnose s Europskim parlamentom tijekom trajanja luksemburškog predsjednja Vijećem EU, Nicolasom Schmitom.

“Teško razdoblje upravo traje, a možemo očekivati povećanje priljeva izbjeglica i prije nego dođu zimski mjeseci. Ovo je također razdoblje kad moramo donijeti teške odluke kako bismo osigurali da su “hotspots” potpuno organizirani te da je proračun raspoloživ za sve odgovore EU na koje se Vijeće obvezalo”, kazao je predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Claude Moraes (S&D, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Tema migracije će također biti visoko postavljena na programu Vijeća za pravosuđe i uniutarnje poslove, 8. i 9. listopada i na sljedećem europskom summitu 15. i 16. listopada.

Možete pogledati snimku plenarne rasprave u videu na zahtjev (VOD).

Parlament i Vijeće zajedno odlučuju o pravilima migracija i azila

Prijedlozi Europske komisije u okviru postupka suodlučivanja, unutar kojega Parlament i Vijeće zakone donose ravnopravno su:
• mehanizam stalnog preseljenja za tražitelje azila unutar EU – izvjestitelj: Timothy Kirkhope (ECR, Velika Britanija),
• zajednička EU lista sigurnih zemalja porijekla – izvjestiteljica: Sylvie Guillaume (S&D, Fancuska),
• izmjene Dublinskih pravila za utvrđivanje koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu maloljetnika bez pratnje – izvjestiteljica: Cecilia Wikström (ALDE, Švedska),
• osvrt na Zakonik o vizama EU, uključujući i odredbe o humanitarnim vizama – izvjestitelj: Juan Fernando Lopez Aguilar (S&D, Španjolska),
• mjera legalne migracije na ulazu i životnih uvjeta za studente i istraživače s porijeklom izvan EU – izvjestiteljica: Cecilia Wikström (ALDE, Švedska), te
• paket “pametne granice”, uključujući i prijedlog za “ulaz-izlaz sustava” kako bi se spriječio prekomjerni boravak u EU, a time i nepravilne migracije – izvjestitelji: Agustín Díaz de Mera (EPP, Španjolska), za ulaz-izlaz sustav, i Tanja Fajon (S&D, Slovenija), za program registriranih putnika (Komisija očekuje predstaviti novi paket “pametnih granica” krajem 2015. / početkom 2016. godine).

Daljnji prijedlozi tijekom kraja 2015. i početkom 2016.

Daljnji prijedlozi bit će predstavljeni od strane Komisije u prosincu 2015./ ožujku 2016., prilikom čega bi Parlament također trebao imati moć odlučivanja, a uključivat će:
• jačanje granične agencije Frontex, proširujući njen mandat, te poduzimanje koraka prema uspostavi europske granične i obalne straže,
• trajni model preseljenja izbjeglica iz trećih zemalja diljem EU (predloženi mehanizam za preseljenje onih koji su već u EU zemljama diljem EU već je na stolu),
• reforma Dublinske regulacije i
• paket “legalne migracije”, uključujući reviziju Europske plave kartice

Odbor Europskog parlamenta odgovoran za migracije i azil je Odbor građanske slobode, pravosuđa i unutarnjih poslova. Proračunske mjere potpore rješavat će se s Odborom za proračun Europskog parlamenta.

Príspevok Izbjeglice: zastupnici EP-a traže humanitarnu reakciju i preispitivanje pravila o azilu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Posjet Françoisa Hollande i njemačke kancelarke Angela Merkel je “simbol njemačkog francuskog pomirenja i europskog jedinstva” rekao je EP predsjednik Martin Schulz.

“Kada ne funkcionira partnerstvo Njemačke i Francuske, onda pati čitava Europa. Ako u krizi oni postignu dobar kompromis, to je korisno za sve partnere i čitavu EU”, dodao je Schulz.

Predsjednik François Hollande

“Europa danas ima nove izazove, EU je u krizi, financijskoj krizi, gospodarskoj krizi, imamo socijalnu krizu i sad još humanitarnu krizu…Nakon svake krize dolazi do strahova, moramo živjeti sa strahovima, a ne se zatvarati u nacionalne države, ne smijemo dozvoliti da Europa postane defenzivna, Europa mora zaštiti svoje građane, i čuvati svoje vrijednosti, nema drugog rješenja osim čvrste Europe”. rekao je Hollande, zalažući se za solidarnu, odgovornu i čvrstu Europu.

“Suočeni s ovim izazovima, uvjeren sam, ako ne nastavimo s našom integracijom, mi ćemo stati ili skliznuti natrag, dodao je. Hollande predlaže “konsolidaciju eurozone”, promovirajući fiskalnu konvergenciju i harmonizaciju, te poreznu i socijalnu politiku.

“Moramo djelovati u hitnim situacijama, ne postoje žičane ograde koje nam prijete izvana, na nama je da stvorimo viziju, te nađemo rješenje, treba nam ujedinjena Europa”, zaključio je predsjednik Hollande.

Njemačka kancelarka Angela Merkel

“Veliki broj izbjeglica test je povijesnih razmjera. Europski i svjetski izazov je dozvoliti ovim ljudima dostojan život u njihovim zemljama, rekla je kancelarka Merkel. “Izolirane radnje u izbjegličkoj krizi nisu dobre, samo zajedno ćemo uspjeti bolje zaštiti izbjeglice”.

Ne možemo se vratiti u okvire odlučivanja samo u nacionalnim državama, sada nam treba više Europe! Njemačka i Francuska su spremne. Samo skupa se možemo boriti protiv globalnih izazova i uzroka kriza. Vanjske granice zaštiti ćemo samo ako se suočimo s krizama u našem susjedstvu, a Turska igra ključnu ulogu, dodala je.

EPP klub, predsjednik Manfred Weber

“Prije dvadeset i pet godina vaši prethodnici proglasili su ovdje, pred Europskim parlamentom, da vaša dva naroda stoje za demokratsku Europu. Danas ste obnovili ovu izjavu svojim prisustvom. To je izjava njemačko-francuskog prijateljstva, odgovornosti vaša dva naroda i izgledima za budućnost, izjava da će Francuska i Njemačka i dalje vidjeti svoju budućnost u demokratskoj Europi u desetljećima koja dolaze,” rekao je Weber.
“Ako su Turska, Libija i Jordan, te neke siromašne zemlje mogli dati utočište milijunima izbjeglica, onda i EU to može…”

“Moramo biti brzi jer svijet ne čeka, ima premalo Europe i premalo Unije, rekao je Juncker, računamo na vašu hrabrost da stvorite više Europe i Unije,” zaključio je Weber.

S&D klub, predsjednik Gianni Pitella (IT)

“Danas nam treba novi početak, nova vizija, novi politički projekt koji će dati smisao Uniji i koja će imati protagoniste u svim državama članicama”, rekao je Pitella.

“Moramo se boriti za više fiskalne pravde, porez mora biti plaćen tamo gdje se ostvari dobitak. Moramo jamčiti više socijalne pravde i stati na kraj socijalnom dumpingu, dodao je

ECR

Antoni Legutco (PL), okrivio je “francusko-njemački motor Europe” za “zbunjujuće vodstvo i dominaciju”. “Ne mislite li da je dio problema kada jedna ili dvije zemlje odlučuju za ostale?”, upitao je.

ALDE klub, predsjednik Guy Verhofstadt (BE)

“Idemo se suočiti s realnošću. Ova višestruka kriza stavlja samo postojanje europskog projekta u opasnost. Što ako sutra euro nestane? Ili ako se Schengen raspadne? Onda nam preostaje što? Ništa više od labave konfederacije nacionalnih država. Ekonomski slabi i beznačajni na svjetskoj sceni. Nemojmo biti naivni. Amerikanci i Kineze će onda diktirati naše ekonomske standarde. Assad i Putin, biti će ti koji odlučuju o miru i stabilnosti u Europi “, rekao je Verhofstadt.

GUE Gabriele Zimmer (DE)

“Vi predstavljate staru Europu, ona koja je zakazala, došlo je do podjele u EU. Politika rezanja i štednje koje idu na teret određenih grupa mora prestati…U vašim govorima nedostaje perspektive, više demokratske Unije, rekla je Zimmer.

EFDD Nigel Farage (UK)

“Kad su Kohl i Mitterrand došli ovdje, bilo je to partnerstvo ravnopravnih. Ali više ne. Francuska je sada manja. Sada imamo potpuno njemačku dominaciju u Europi “, rekao je Farage.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje:

http://www.europarl.europa.eu/news/en/news-room/content/20150929IPR94921/html/Debate-with-Fran%C3%A7ois-HOLLANDE-and-Angela-MERKEL-07102015

Príspevok Stanje Unije: Hollande-Merkel zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Srednjoročnom revizijom strategije EU-a za bioraznolikost ocjenjuje se je li EU na dobrom putu da zaustavi gubitak bioraznolikosti do 2020. Iz rezultata revizije vidljiv je napredak u mnogim područjima, ali i potreba za mnogo većim nastojanjem država članica da ispune obveze provedbe strategije. Ugrožena je sposobnost prirode da pročišćava zrak i vodu, oprašuje usjeve i ograničava posljedice katastrofa kao što su poplave, što bi moglo imati nepredviđene posljedice na društvo i gospodarstvo. Iz rezultata ispitivanja javnog mnijenja na razini EU-a, objavljenih danas, vidljivo je da većinu Europljana brinu posljedice gubitka bioraznolikosti te da su svjesni negativnog učinka koji to može imati na zdravlje i dobrobit ljudi te, na koncu, na naš dugoročni gospodarski razvoj.

EU je donio strategiju za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti do 2020. Današnja ocjena, donesena na polovini provedbe strategije, pokazuje da je potrebno još mnogo toga učiniti na terenu da bi se politike EU-a sprovele u djelo. Prvo, države članice moraju bolje provoditi zakonodavstvo EU-a o prirodi. Više od tri četvrtine važnih prirodnih staništa u EU-u danas je u nepovoljnom stanju, a mnogim vrstama prijeti izumiranje. Zaustavljanje gubitka bioraznolikosti ovisit će i o tome koliko će se učinkovito briga za bioraznolikost uključiti u politike poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, regionalnog razvoja i trgovine. Reformirana zajednička poljoprivredna politika pruža mogućnosti za povećanu integraciju brige za bioraznolikost, ali uspjeh te politike ovisi o provedbi mjera na nacionalnoj razini u državama članicama. Naš prirodni kapital potrebno je prepoznati i cijeniti, ne samo u zaštićenim područjima, već i šire na kopnu i moru. Komisija trenutačno provodi provjeru prikladnosti direktiva EU-a o pticama i staništima kako bi procijenila postižu li se njihovi vrijedni ciljevi na najučinkovitiji način.

Europski povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella izjavio je: „Iz ovog se izvješća može izvući mnogo pouka – vidljiv je napredak i ima dobrih primjera koje treba slijediti, ali potrebno je još mnogo raditi na uklanjanju nedostataka i postizanju naših ciljeva za bioraznolikost do 2020. Nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu — gubitak bioraznolikosti znači gubitak sustava na kojem se temelji život. To si ne možemo priuštiti, a ne može ni naše gospodarstvo.”

Obnavljanje prirodnih staništa i izgradnja zelene infrastrukture i dalje predstavljaju izazov za Europu. Strategija EU-a za zelenu infrastrukturu – nakon što se provede – trebala bi donijeti brojne koristi u raznim sektorima, uključujući poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo. Invazivne strane vrste također su jedna od najbrže rastućih prijetnji bioraznolikosti u Europi jer nanose znatnu štetu poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, što EU stoji najmanje 12 milijardi EUR godišnje. Na snazi je nova Uredba EU-a za borbu protiv širenja invazivnih stranih vrsta, a radi se i na tome da se do početka 2016. sastavi popis invazivnih vrsta koje uzrokuju zabrinutost u EU-u.

EU na svjetskoj razini uvelike pridonosi zaustavljanju gubitka bioraznolikosti. Zajedno sa svojim državama članicama najveći je donator financijskih sredstava za očuvanje bioraznolikosti. EU je poduzeo početne korake za smanjenje neizravnih uzročnika gubitka bioraznolikosti, uključujući trgovinu divljim životinjama i nezakonito ribarstvo, te za uključivanje bioraznolikosti u svoje trgovinske sporazume. Novim globalnim planom za održivi razvoj do 2030. ponovno se naglašava potreba za ispunjenjem globalnih obveza u tom području.

Ova srednjoročna revizija objavljena je u isto vrijeme kao i anketa Eurobarometra koja pokazuje što Europljane brine s obzirom na trenutačno stanje bioraznolikosti. Najmanje tri četvrtine Europljana smatra da su životinje, biljke i ekosustavi ozbiljno ugroženi na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini, a više od polovine smatra da će ih gubitak biološke raznolikosti osobno pogoditi.

Kontekst

Ciljevi strategije EU-a za bioraznolikost do 2020. jesu zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i pogoršanja usluga ekosustava, njihovo obnavljanje u mjeri u kojoj je to moguće do 2020. te pomaganje u zaustavljanju gubitka bioraznolikosti na svjetskoj razini. Tom se strategijom postavljaju ciljevi u šest glavnih područja: potpunoj provedbi zakonodavstva EU-u o prirodi; održavanju i obnavljanju ekosustava i njihovih usluga; održivijoj poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu; strožem nadzoru nad invazivnim stranim vrstama te većem doprinosu EU-a sprečavanju gubitka bioraznolikosti na svjetskoj razini. Strategijom EU-a naglašava se potreba da se u potpunosti uzmu u obzir gospodarske i društvene koristi od doprinosa prirode te da se te koristi uključe u sustave za izvješćivanje i računovodstvo. Cilj je strategije i ispunjavanje obveza u području globalne bioraznolikosti na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti, a njome se pridonosi i novom globalnom planu za održivi razvoj do 2030.

Príspevok Zaštita prirode u Europi: potrebne su ambicioznije mjere da bi se do 2020. zaustavio gubitak bioraznolikosti zobrazený najskôr europskenovine.eu.