Uoči sastanka Europskog vijeća 15. listopada Komisija je danas predložila komunikaciju o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa. U toj se komunikaciji Europskom vijeću utvrđuje napredak u pogledu operativnih mjera, proračunskih obveza i mjera za provedbu prava EU-a koje je predložila Komisija, a šefovi država i vlada odobrili 23. rujna.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Kao europski čelnici okupili smo se prije tri tjedna kako bismo utvrdili konkretne korake koje moramo poduzeti, i to što prije. Komisija je ispunila sve svoje obveze. Namijenili smo više novca izbjegličkoj krizi, a naše proračunske izmjene već su prihvatila oba suzakonodavca. Poslali smo svoje stručnjake u Grčku i Italiju radi uspostave žarišnih točaka i sustava premještanja te izvršili pritisak na sve države članice da pravilno primjenjuju zajednička pravila EU-a o azilu. Svjedoci smo konkretnih rezultata, no države članice moraju učiniti još više. Velike riječi valja popratiti konkretnim mjerama na nacionalnoj razini.”

Kad je riječ o operativnim mjerama, pristup putem žarišnih točaka („hotspots”) koji je predložila Komisija počinje funkcionirati. Timovi za potporu upravljanju migracijama aktivno djeluju na Lampedusi u Italiji, a ovih se dana formiraju i u Grčkoj. Time su omogućena prva premještanja tražitelja azila, kao i niz letova za vraćanje nezakonitih migranata koji nemaju pravo boravka u EU-u. Komisija je surađivala i s državama članicama na operativnoj pripremi preseljenja osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita izravno iz trećih zemalja, a prve su sirijske izbjeglice već preseljene u Italiju, Češku i Lihtenštajn koji, kao pridružena šengenska država, sudjeluje u programu preseljenja. Kako bi se omogućilo učinkovito djelovanje tih programa, države članice moraju se brzo odazvati na poziv da stave na raspolaganje nacionalne stručnjake za potporu radu u žarišnim točkama, obavijeste Komisiju o svojim prihvatnim kapacitetima i odrede nacionalne kontaktne točke s kojih će se s Grčkom i Italijom koordinirati premještanja te aktivnosti u pogledu preseljenja na nacionalnoj razini.

Kad je riječ o proračunskoj potpori, Komisija je već predložila izmjene proračuna za 2015. i 2016. kojima bi se sredstva namijenjena izbjegličkoj krizi povećala za 1,7 milijardi eura. To znači da će Komisija 2015. i 2016. ukupno potrošiti 9,2 milijardi eura na upravljanje izbjegličkom krizom. Europski parlament i države članice u Vijeću ubrzanim su postupkom odobrili izmijenjeni proračun Komisije za 2015. Države članice sada moraju dati svoj doprinos u iznosu jednakom onome koji je osigurala Komisija, što su 23. rujna potvrdili šefovi država i vlada. Mnoge države članice još nisu u jednakom iznosu pridonijele sredstvima koje je EU dodijelio UNHCR-u, Svjetskom programu za hranu i drugim relevantnim organizacijama (500 milijuna eura), regionalnom fondu EU-a za Siriju (500 milijuna eura) i kriznom fondu za Afriku (1,8 milijardi eura).

Države članice moraju osigurati i pravilnu provedbu prava EU-a. Zajednički europski sustav azila namijenjen je pomaganju ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita i vraćanju migranata koji nemaju pravo boravka na području EU-a. Ta se pravila moraju ispravno primijeniti. Komisija još nije primila odgovore na 40 pismenih opomena koje je u rujnu poslala državama članicama, pored 34 slučaja mogućeg ili stvarnog kršenja zakonodavnih propisa EU-a u području azila koji 23. rujna još nisu bili riješeni.

Komisija intenzivno surađuje i s Grčkom: na terenu radi poseban tim pod vodstvom glavnog direktora Komisijine Službe za potporu strukturnim reformama kako bi se poboljšao prihvatni kapacitet Grčke te ispunili uvjeti da Europsko vijeće do kraja 2015. preporuči ponovno uvođenje premještaja u Grčku u okviru dublinskog postupka. Osim toga, Komisija trenutačno dovršava mišljenje o proporcionalnosti i nužnosti privremenog ponovnog uvođenja graničnih kontrola u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Komisija će nastaviti pomno pratiti situaciju i vjeruje da će potpuna provedba dogovorenih prioritetnih mjera omogućiti povratak na normalno funkcioniranje schengenskog sustava u nadolazećim mjesecima.

Vanjska dimenzija ključna je za rješavanje temeljnih uzroka trenutačnog priljeva migranata i izbjeglica u EU. Dio rješenja su dodatno financiranje i daljnje diplomatske inicijative. Diplomacija EU-a aktivno sudjeluje u traženju političkih rješenja kriza u Libiji i Siriji podupirući postupke koje predvodi UN. Osim toga, provodi se Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata i u tijeku su pripreme s afričkim partnerima za uspješan završetak sastanka na vrhu o migracijama koji će se održati u Valletti od 11. do 12. studenoga. Sporazumima o ponovnom prihvatu i poboljšanom provedbom postojećih sporazuma, poput onoga koji je sklopljen s Pakistanom, omogućava se učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata. Ključni su partneri Turska i zapadni Balkan. U detaljnom Akcijskom planu o migracijama, koji je predsjednik Juncker 5. listopada proslijedio predsjedniku Erdoğanu, utvrđen je niz konkretnih mjera za koje je potrebna suradnja. Komisija trenutačno raspravlja s turskim vlastima kako bi se taj akcijski plan dovršio. Osim toga, nedavno donesena deklaracija na konferenciji na visokoj razini o istočnosredozemnoj i zapadnobalkanskoj ruti otvara put boljoj suradnji s partnerima u našem neposrednom susjedstvu.

Kontekst

Europskim migracijskim programom koji je Komisija objavila u svibnju 2015. utvrđena je potreba za sveobuhvatnim pristupom upravljanju migracijama. Od tada je uveden niz mjera, uključujući donošenje dvaju kriznih programa za premještanje 160 000 ljudi kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz država članica s najvećim brojem izbjeglica u druge države članice EU-a te odobrenje Akcijskog plana Komisije o vraćanju.

Europska je komisija 23. rujna predstavila niz prioritetnih mjera za provedbu Europskog migracijskog programa koje treba poduzeti u sljedećih šest mjeseci. To je uključivalo i kratkoročne mjere za stabilizaciju trenutačnog stanja i dugoročne mjere za uspostavu dugotrajno održiva sustava.

U popisu prioritetnih mjera određene su ključne mjere koje je potrebno hitno provesti u smislu: i. operativnih mjera, ii. proračunske potpore i iii. provedbe prava EU-a. Popis je prihvaćen na neslužbenom sastanku šefova država i vlada 23. rujna 2015.

Príspevok Izbjeglička kriza: izvješće Europske komisije o napretku u provedbi prioritetnih mjera zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici EP-a su se požalili na navodni nedostatak ambicije Europske komisije da se bavi najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata. Neki europarlamentarci su savjetovali uvođenje reformi dublinskih pravila (kako bi se odredilo koja je država članica odgovorna za upravljanje prijavama tražitelja azila), otvaranje legalnih migracijskih kanala i borbu s kriminalnim mrežama krijumčara. Ojačati vanjske granice EU te identificirati, registrirati i uzeti otiske prstiju migranata na tzv. “hotspots” su također bile neke od tema na raspravi.

S dolaskom zime, raste i humanitarna briga za izbjeglice

Humanitarno stanje izbjeglica unutar EU i susjednih država bilo je u središtu druge debate s prvim potpredsjednikom Europske komisije, Fransom Timmermansom i luksemburškim ministrom za odnose s Europskim parlamentom tijekom trajanja luksemburškog predsjednja Vijećem EU, Nicolasom Schmitom.

“Teško razdoblje upravo traje, a možemo očekivati povećanje priljeva izbjeglica i prije nego dođu zimski mjeseci. Ovo je također razdoblje kad moramo donijeti teške odluke kako bismo osigurali da su “hotspots” potpuno organizirani te da je proračun raspoloživ za sve odgovore EU na koje se Vijeće obvezalo”, kazao je predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Claude Moraes (S&D, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Tema migracije će također biti visoko postavljena na programu Vijeća za pravosuđe i uniutarnje poslove, 8. i 9. listopada i na sljedećem europskom summitu 15. i 16. listopada.

Možete pogledati snimku plenarne rasprave u videu na zahtjev (VOD).

Parlament i Vijeće zajedno odlučuju o pravilima migracija i azila

Prijedlozi Europske komisije u okviru postupka suodlučivanja, unutar kojega Parlament i Vijeće zakone donose ravnopravno su:
• mehanizam stalnog preseljenja za tražitelje azila unutar EU – izvjestitelj: Timothy Kirkhope (ECR, Velika Britanija),
• zajednička EU lista sigurnih zemalja porijekla – izvjestiteljica: Sylvie Guillaume (S&D, Fancuska),
• izmjene Dublinskih pravila za utvrđivanje koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu maloljetnika bez pratnje – izvjestiteljica: Cecilia Wikström (ALDE, Švedska),
• osvrt na Zakonik o vizama EU, uključujući i odredbe o humanitarnim vizama – izvjestitelj: Juan Fernando Lopez Aguilar (S&D, Španjolska),
• mjera legalne migracije na ulazu i životnih uvjeta za studente i istraživače s porijeklom izvan EU – izvjestiteljica: Cecilia Wikström (ALDE, Švedska), te
• paket “pametne granice”, uključujući i prijedlog za “ulaz-izlaz sustava” kako bi se spriječio prekomjerni boravak u EU, a time i nepravilne migracije – izvjestitelji: Agustín Díaz de Mera (EPP, Španjolska), za ulaz-izlaz sustav, i Tanja Fajon (S&D, Slovenija), za program registriranih putnika (Komisija očekuje predstaviti novi paket “pametnih granica” krajem 2015. / početkom 2016. godine).

Daljnji prijedlozi tijekom kraja 2015. i početkom 2016.

Daljnji prijedlozi bit će predstavljeni od strane Komisije u prosincu 2015./ ožujku 2016., prilikom čega bi Parlament također trebao imati moć odlučivanja, a uključivat će:
• jačanje granične agencije Frontex, proširujući njen mandat, te poduzimanje koraka prema uspostavi europske granične i obalne straže,
• trajni model preseljenja izbjeglica iz trećih zemalja diljem EU (predloženi mehanizam za preseljenje onih koji su već u EU zemljama diljem EU već je na stolu),
• reforma Dublinske regulacije i
• paket “legalne migracije”, uključujući reviziju Europske plave kartice

Odbor Europskog parlamenta odgovoran za migracije i azil je Odbor građanske slobode, pravosuđa i unutarnjih poslova. Proračunske mjere potpore rješavat će se s Odborom za proračun Europskog parlamenta.

Príspevok Izbjeglice: zastupnici EP-a traže humanitarnu reakciju i preispitivanje pravila o azilu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici EP-a su se požalili na navodni nedostatak ambicije Europske komisije da se bavi najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata. Neki europarlamentarci su savjetovali uvođenje reformi dublinskih pravila (kako bi se odredilo koja je država članica odgovorna za upravljanje prijavama tražitelja azila), otvaranje legalnih migracijskih kanala i borbu s kriminalnim mrežama krijumčara. Ojačati vanjske granice EU te identificirati, registrirati i uzeti otiske prstiju migranata na tzv. “hotspots” su također bile neke od tema na raspravi.

S dolaskom zime, raste i humanitarna briga za izbjeglice

Humanitarno stanje izbjeglica unutar EU i susjednih država bilo je u središtu druge debate s prvim potpredsjednikom Europske komisije, Fransom Timmermansom i luksemburškim ministrom za odnose s Europskim parlamentom tijekom trajanja luksemburškog predsjednja Vijećem EU, Nicolasom Schmitom.

“Teško razdoblje upravo traje, a možemo očekivati povećanje priljeva izbjeglica i prije nego dođu zimski mjeseci. Ovo je također razdoblje kad moramo donijeti teške odluke kako bismo osigurali da su “hotspots” potpuno organizirani te da je proračun raspoloživ za sve odgovore EU na koje se Vijeće obvezalo”, kazao je predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Claude Moraes (S&D, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Tema migracije će također biti visoko postavljena na programu Vijeća za pravosuđe i uniutarnje poslove, 8. i 9. listopada i na sljedećem europskom summitu 15. i 16. listopada.

Parlament i Vijeće zajedno odlučuju o pravilima migracija i azila

Prijedlozi Europske komisije u okviru postupka suodlučivanja, unutar kojega Parlament i Vijeće zakone donose ravnopravno su:
• mehanizam stalnog preseljenja za tražitelje azila unutar EU – izvjestitelj: Timothy Kirkhope (ECR, Velika Britanija),
• zajednička EU lista sigurnih zemalja porijekla – izvjestiteljica: Sylvie Guillaume (S&D, Fancuska),
• izmjene Dublinskih pravila za utvrđivanje koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu maloljetnika bez pratnje – izvjestiteljica: Cecilia Wikström (ALDE, Švedska),
• osvrt na Zakonik o vizama EU, uključujući i odredbe o humanitarnim vizama – izvjestitelj: Juan Fernando Lopez Aguilar (S&D, Španjolska),
• mjera legalne migracije na ulazu i životnih uvjeta za studente i istraživače s porijeklom izvan EU – izvjestiteljica: Cecilia Wikström (ALDE, Švedska), te
• paket “pametne granice”, uključujući i prijedlog za “ulaz-izlaz sustava” kako bi se spriječio prekomjerni boravak u EU, a time i nepravilne migracije – izvjestitelji: Agustín Díaz de Mera (EPP, Španjolska), za ulaz-izlaz sustav, i Tanja Fajon (S&D, Slovenija), za program registriranih putnika (Komisija očekuje predstaviti novi paket “pametnih granica” krajem 2015. / početkom 2016. godine).

Daljnji prijedlozi tijekom kraja 2015. i početkom 2016.

Daljnji prijedlozi bit će predstavljeni od strane Komisije u prosincu 2015./ ožujku 2016., prilikom čega bi Parlament također trebao imati moć odlučivanja, a uključivat će:
• jačanje granične agencije Frontex, proširujući njen mandat, te poduzimanje koraka prema uspostavi europske granične i obalne straže,
• trajni model preseljenja izbjeglica iz trećih zemalja diljem EU (predloženi mehanizam za preseljenje onih koji su već u EU zemljama diljem EU već je na stolu),
• reforma Dublinske regulacije i
• paket “legalne migracije”, uključujući reviziju Europske plave kartice

Odbor Europskog parlamenta odgovoran za migracije i azil je Odbor građanske slobode, pravosuđa i unutarnjih poslova. Proračunske mjere potpore rješavat će se s Odborom za proračun Europskog parlamenta.

Príspevok Izbjeglice: zastupnici EP-a traže humanitarnu reakciju i preispitivanje pravila o azilu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Europska komisija danas, pridržavajući se Europskog migracijskog programa iz svibnja, predlaže sveobuhvatan paket prijedloga za pomoć u rješavanju izbjegličke krize s kojom se suočavaju države članice EU-a i susjedne zemlje, uključujući rješavanje temeljnih uzroka zbog kojih ljudi traže utočište u Europi. Novim paketom mjera, kojim se predlaže i premještanje 120 000 osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita u druge države članice EU-a, smanjit će se pritisak na najpogođenije države članice – prvenstveno Grčku, Italiju i Mađarsku. U taj broj nije uračunato 40 000 osoba čije je premještanje iz Grčke i Italije Komisija predložila u svibnju, za što se još čeka odluka Vijeća. Tim mjerama pomoći će se i državama članicama koje su suočene sa sve većim brojem zahtjeva za azil jer će im se omogućiti brža obrada zahtjeva s pomoću zajedničkog europskog popisa sigurnih zemalja porijekla. Komisija je danas predstavila i nacrt glavnih mjera za poboljšanje politike vraćanja te predložila uspostavljanje fonda od 1,8 milijardi eura za pomoć u rješavanju temeljnih uzroka migracije u Africi. Na kraju, Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje rješavaju i „vanjsku dimenziju” izbjegličke krize.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Mi Europljani trebali bismo znati i nikada ne bismo smjeli zaboraviti zašto je pružanje utočišta i poštovanje temeljnog prava na azil tako važno. Vrijeme je da počnemo postavljati temelje prave europske migracijske politike koju smo zatražili još u svibnju. Mjerama koje danas predlažemo omogućit će se brzo premještanje osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita – ne samo u okviru ove nego i svih budućih kriza. Izbjeglička kriza odličan je povod za dokazivanje europske solidarnosti. Vrijeme je da pokažemo kolektivnu hrabrost i odmah uputimo odgovor Europe.”
Europska komisija danas je predstavila sljedeće konkretne mjere kao odgovor na trenutačnu izbjegličku krizu i pripremu za buduće izazove:
prijedlog hitnog premještanja 120 000 izbjeglica iz Grčke, Mađarske i Italije: nakon velikog povećanja ilegalnih prelazaka granice na središnjem i istočnom Sredozemlju, ali i na ruti kroz zapadni Balkan, u zadnjih nekoliko mjeseci, potrebno je hitno djelovati. Komisija predlaže premještanje 120 000 osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita iz Italije (15 600), Grčke (50 400) i Mađarske (54 000). One bi bile premještene po obveznom ključu raspodjele s pomoću objektivnih i mjerljivih kriterija (40 % broj stanovnika, 40 % BDP, 10 % prosječan broj dosadašnjih zahtjeva za azil, 10 % stopa nezaposlenosti). To se primjenjuje na podnositelje zahtjeva s državljanstvima zemalja čija je prosječna stopa priznanja na razini EU-a najmanje 75 %[1]. Ovo se nadovezuje na Komisijin prijedlog iz svibnja za premještanje 40 000 osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke u druge države članice EU-a te ukupan predloženi broj raste na 160 000; Za države članice koje sudjeluju u premještanju predviđena je potpora od 780 milijuna eura iz proračuna EU-a uz stopu pretfinanciranja od 50 % kako bi se nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj upravi omogućilo vrlo brzo djelovanje.
odredba o privremenoj solidarnosti: ako iz opravdanih i objektivnih razloga, kao što je prirodna katastrofa, država članica privremeno ne može djelomično ili uopće sudjelovati u odluci o premještanju, morat će uplatiti financijski doprinos u proračun EU-a u iznosu od 0,002 % svojeg BDP-a. Europska komisija analizirat će razloge koje država navede i donijeti odluku je li opravdano nesudjelovanje te države u programu na najviše 12 mjeseci. U slučaju djelomičnog sudjelovanja u premještanju doprinos će biti razmjerno smanjen;
trajni mehanizam za premještanje za sve države članice: kao što je najavljeno u Europskome migracijskom programu, Komisija predlaže strukturirani mehanizam solidarnosti koji će moći aktivirati u svakom trenutku kako bi pomogla državi članici u kriznom stanju čiji je sustav azila pod iznimnim pritiskom zbog velikog i neproporcionalnog priljeva državljana trećih zemalja. Takve buduće hitne situacije Komisija bi odredila na temelju broja zahtjeva za azil podnesenih u zadnjih šest mjeseci u odnosu na broj stanovnika i broja ilegalnih prelazaka granice u zadnjih šest mjeseci. Primjenjivat će se isti objektivni i mjerljivi kriteriji raspodjele kao i u okviru prijedloga hitnog premještanja. Trajnim mehanizmom u obzir će se uzeti i potrebe tražitelja azila, njihova obiteljska situacija i vještine. Primjenjivat će se i odredba o privremenoj solidarnosti;
zajednički europski popis sigurnih zemalja porijekla: nadovezujući se na Europski migracijski program i zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. lipnja, Europska komisija predlaže Uredbu o utvrđivanju zajedničkog europskog popisa sigurnih zemalja porijekla. Tim europskim popisom omogućit će se brža obrada pojedinačnih zahtjeva za azil podnositelja koji dolaze iz zemalja koje se u cijelom EU-u smatraju sigurnima te brže vraćanje ako se na temelju pojedinačnih procjena zahtjeva potvrdi da podnositelj nema pravo na azil. Nakon rasprava s državama članicama i na temelju njihovih praksi, Komisija predlaže da se na europski popis sigurnih zemalja porijekla uvrste Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Turska.

Te zemlje ispunjavaju zajednička mjerila za zemlje koje se smatraju sigurnima iz Direktive o postupku azila 2013/32, potpisnice su važnih međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, a većinu njih Europsko vijeće proglasilo je zemljama kandidatkinjama koje ispunjavaju tzv. „kriterije iz Kopenhagena” (kojima se jamče demokracija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina). Poslije, nakon temeljite procjene Europske komisije, na popis se mogu uvrstiti i druge zemlje;
poboljšavanje politike vraćanja: za poboljšavanje politika vraćanja država članica Komisija je objavila zajednički Priručnik o vraćanju i Akcijski plan EU-a o vraćanju. Komisija je predstavila Akcijski plan EU-a o vraćanju kojim se utvrđuju hitne i srednjoročne mjere koje će države članice poduzeti kako bi povećale dobrovoljno vraćanje, ojačale provedbu Direktive o vraćanju, poboljšale razmjenu informacija, osnažile ulogu i ovlasti Frontexa u operacijama vraćanja te uspostavile integrirani sustav upravljanja vraćanjem. Usporedno s tim, Komisija je donijela Priručnik o vraćanju kojim se nadležnim nacionalnim tijelima pružaju praktične upute za vraćanje migranata koji nemaju pravo boraviti u Europskoj uniji. Priručnik će biti glavni alat za podučavanje stručnjaka koji primjenjuju Direktivu o vraćanju 2008/115 o standardima i postupcima.
komunikacija o pravilima javne nabave za mjere potpore izbjeglicama: države članice moraju brzo i na odgovarajući način ispuniti najhitnije potrebe tražitelja azila za smještajem, namirnicama i uslugama. Današnja Komunikacija sadržava smjernice za nacionalne, regionalne i lokalne vlasti kojima se osigurava usklađenost s pravilima EU-a za javnu nabavu kada se financiranje tih usluga može osigurati na jednostavan, brz i nebirokratski način;
rješavanje vanjske dimenzije izbjegličke krize: vanjska dimenzija ključna je sastavnica u nastojanju da se kriza riješi. Ponovno se ulažu napori u podupiranje diplomatskih inicijativa i traženje političkih rješenja za sukobe u Siriji, Iraku i Libiji. EU osigurava pomoć stanovništvu Sirije, posebno interno raseljenim osobama, te financijsku potporu susjednim zemljama koje su prihvatile najveći broj izbjeglica iz Sirije, kao što su Jordan Libanon i Turska. Dosad je mobilizirano 3,9 milijardi eura za tu svrhu. Drugi je prioritet borba protiv organiziranog kriminala u obliku krijumčarenja ljudi, posebice pokretanjem pomorske operacije EUNAVFOR MED. U okviru suradnje s trećim zemljama potpisano je otprilike 17 sporazuma o ponovnom prihvatu te 7 sporazuma o partnerstvu za mobilnost. EU će proširiti i trenutačne dijaloge o migraciji s ključnim partnerima na visokoj razini, kao što su Rabatski i Khartoumski proces s afričkim zemljama te Budimpeštanski proces s istočnom i središnjom Azijom, kao i konferencija početkom listopada te sastanak na vrhu u Valetti 11. i 12. studenoga;
fond za Afriku: Europska komisija danas je dodijelila 1,8 milijardi eura iz financijskih sredstava EU-a za osnivanje „Kriznog uzajamnog fonda za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije u Africi”. Cilj je poboljšati stabilnost i riješiti temeljne uzroke nezakonitih migracijskih tokova u regijama Sahela, jezera Čad, Roga Afrike i sjeverne Afrike. Iz fonda će se podupirati razvoj boljih socio-ekonomskih prilika i politika upravljanja migracijama u tim regijama. Europska komisija očekuje da će se države članice uključiti i jednako odgovoriti na naša nastojanja. Na primjer, Španjolska je već potvrdila da će sudjelovati.
Druga strana solidarnosti s najizloženijim državama članicama jest da svi moraju odgovorno primjenjivati zajednička pravila EU-a. U tu svrhu, Komisija će ovoga tjedna prema potrebi ubrzati postupke zbog povrede prava i provoditi pristup „Hotspot” u najizloženijim državama članicama kako bi im pomogla u primjeni zajedničkih pravila EU-a o azilu (vidi MEMO/15/5597).
Sljedeći koraci:
Izvanredno zasjedanje Vijeća za unutarnje poslove o migraciji 14. rujna sljedeća je prigoda da države članice razgovaraju o zakonodavnim prijedlozima Komisije i prihvate ih. Mehanizme za hitno premještanje koje je Komisija predstavila u svibnju i rujnu treba donijeti Vijeće (glasovanjem kvalificiranom većinom) u savjetovanju s Europskim parlamentom, dok trajni mehanizam solidarnosti i europski popis sigurnih zemalja porijekla Europski parlament i Vijeće moraju donijeti zajednički (u redovnom zakonodavnom postupku). Prijedlog o fondu poslan je državama članicama kako bi potrebni postupci bili provedeni na vrijeme za sastanak na vrhu u Valletti u studenome, gdje će se EU sastati s ključnim afričkim zemljama kako bi razgovarali o migraciji i izbjegličkoj krizi.
Kontekst
Europska Komisija dosljedno i neprekidno radi na koordiniranom europskom odgovoru na području izbjeglica i migracija.
Kao dio svoje kampanje na izborima za predsjednika Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je 23. travnja 2014. na Malti plan u pet točaka o migracijama u kojemu poziva na veću solidarnost u migracijskoj politici EU-a.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, nakon što je preuzeo dužnost, zadužio je povjerenika koji je posebno nadležan za migracije da u suradnji s prvim potpredsjednikom Timmermansom pripremi novu migracijsku politiku, jedan od deset prioriteta Političkih smjernica, političkog programa na temelju kojeg je Europski parlament izabrao Komisiju.
Na temelju prijedloga Europske komisije, izjavom Europskog vijeća od 23. travnja 2015. države članice obvezale su poduzeti hitne mjere radi spašavanja života i intenziviranja nastojanja EU-a u području migracija. Rezolucija Europskog parlamenta uslijedila je nakon nekoliko dana.
Komisija je 13. svibnja 2015. predstavila Europski migracijski program u kojem se utvrđuje sveobuhvatni pristup kojim će se poboljšati upravljanje svim aspektima migracija.
Dana 27. svibnja 2015. Europska komisija već je donijela prvi paket mjera za provedbu Europskog migracijskog programa, uključujući prijedloge za premještanje i preseljenje, i Akcijski plan EU-a za borbu protiv krijumčara migranata.
Europsko vijeće 25. i 26. lipnja odlučilo je djelovati na temelju prijedloga Europske komisije u okviru Europskog migracijskog programa čije je težište na premještanju i preseljenju, vraćanju te suradnji sa zemljama porijekla i tranzitnim zemljama.
Dana 20. srpnja Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove pristalo je provesti mjere predložene u Europskome migracijskom programu, odnosno premjestiti osobe kojima je doista potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke tijekom sljedeće dvije godine, počevši s 32 256 u prvoj fazi, te preseliti 22 504 raseljene osobe izvan EU-a kojima je doista potrebna međunarodna zaštita.

Príspevok Izbjeglička kriza: Europska komisija poduzima odlučne mjere zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Kontekst
Gospodarska kriza prouzročila je nagli pad ulaganja diljem Europe. Zbog toga su potrebni zajednički i usklađeni napori na europskoj razini kako bi se taj negativni trend promijenio i kako bi Europa počela bilježiti stabilan gospodarski oporavak. Komisija predstavlja pristup koji se temelji na tri stupa: strukturne reforme kojima će se u Europi pokrenuti novi rast, fiskalna odgovornost kako bi se ponovno uspostavila stabilnost javnih financija i učvrstila financijska stabilnost i ulaganja kako bi se rast pokrenuo i održao tijekom vremena. Plan ulaganja za Europu u središtu je ove strategije.
Samo četiri i pol mjeseca nakon što je Komisija 13. siječnja donijela zakonodavni prijedlog, zakonodavci EU-a postigli su 28. svibnja 2015. politički dogovor o Uredbi o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU). Države članice taj su prijedlog jednoglasno podržale 10. ožujka, a Europski parlament je izglasovao Uredbu na svom plenarnom zasjedanju održanom 24. lipnja, čime se omogućilo da EFSU počne s radom početkom jeseni kako je planirano.
U veljači je Njemačka objavila da će sudjelovati u Planu ulaganja s 8 milijardi eura posredstvom KfW-a. Istog mjeseca je Španjolska objavila sudjelovanje u iznosu od 1,5 milijarde eura posredstvom Instituto de Crédito Oficial (ICO). U ožujku je Francuska objavila sudjelovanje u iznosu od 8 milijardi eura posredstvom Caisse des Dépôts (CDC) i Bpifrance (BPI), a Italija je objavila da će sudjelovati u Planu ulaganja s 8 milijardi eura posredstvom Cassa Depositi e Prestiti (CDP). U travnju je Luksemburg objavio da će sudjelovati s iznosom od 80 milijuna eura posredstvom Société Nationale de Crédit et d’Investissement (SNCI), a Poljska je objavila sudjelovanje u iznosu od 8 milijardi eura posredstvom Bank Gospodarstwa Krajowego (BGK). U lipnju je Slovačka objavila da će sudjelovati s 400 milijuna eura posredstvom svojih razvojnih banaka Slovenský Investičný Holding i Slovenská Záručná a Rozvojová Banka, a Bugarska je objavila sudjelovanje u iznosu od 100 milijuna eura posredstvom Bugarske razvojne banke. Ujedinjena Kraljevina objavila je 16. srpnja svoje sudjelovanje u iznosu od 6 milijardi funti sterlinga (oko 8,5 milijardi eura) u projektima koji su podržani financiranjem iz EFSU-a.

Príspevok Plan ulaganja za Europu: Europski fond za strateška ulaganja spreman je za početak rada u jesen zobrazený najskôr europskenovine.eu.

8. Kako se izmjenom sustava ETS EU-a utječe na pričuvu za stabilnost tržišta?
Nedavnim dogovorom o pričuvi za stabilnost tržišta (MSR) omogućuje se prijenos nedodijeljenih emisijskih jedinica MSR-u 2020. Analitičari procjenjuju da će se prema tom pravilu 2020. godine u MSR moći prenijeti od 550 do 700 milijuna emisijskih jedinica. Nakon zahtjeva Parlamenta i Vijeća da se razmotri upotreba neraspoređenih emisijskih jedinica nakon 2020. Komisija predlaže da se 250 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica iz razdoblja 2013. — 2020. upotrijebi za stvaranje pričuve za nova i rastuća postrojenja.
9. Je li o ovom prijedlogu provedeno javno savjetovanje?
Države članice, predstavnici industrije, nevladine organizacije, istraživačke i akademske ustanove, sindikati i građani bili su uključeni u različitim fazama izrade ovog prijedloga. Godine 2014. održana su opsežna savjetovanja s dionicima o različitim tehničkim aspektima ETS-a EU-a. Komisija je zaprimila više od 500 priloga koji su uzeti u obzir pri izradi ovog prijedloga.
Nakon tih savjetovanja i analize ciljeva klimatske politike EU-a za 2030. Komisija je izvršila procjenu učinka izmjene ETS-a EU-a koja se također objavljuje danas, vidjeti (Dokumentaciju).
10. Koji su sljedeći koraci?
Zakonodavni prijedlog podnesen je Europskom parlamentu i Vijeću na donošenje te Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija na davanje mišljenja. Komisija će surađivati s tim institucijama kako bi se donio ovaj zakonodavni prijedlog. Građani i dionici tijekom sljedećih osam tjedana mogu iznijeti svoja stajališta o ovom prijedlogu. Ta će stajališta biti uvrštena u zakonodavnu raspravu i predstavljena Europskom parlamentu i Vijeću.

Príspevok Pitanja i odgovori o prijedlogu izmjene sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) zobrazený najskôr europskenovine.eu.