Parlament je u srijedu usvojio stajalište o Europskom zelenom planu, koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavila na plenarnoj sjednici u prosincu. Zastupnici u Europskom parlamentu pozdravljaju Europski zeleni plan i podupiru ambiciozan plan održivog ulaganja kojim će se olakšati financijska opterećenja u tom procesu. Pozivaju i na primjereno financiran mehanizam za pravednu tranziciju.

Brže smanjenje emisija stakleničkih plinova

Parlament želi da budući zakon o klimatskim promjenama bude ambiciozniji u pogledu planova o smanjenju emisija do 2030. (55 % u 2030. u odnosu na 1990., umjesto „najmanje između 50 % i 55 %”, kao što je predložila Komisija). EU bi o tim planovima trebao odlučiti puno prije konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u studenome. Osim toga, zastupnici žele da se ustanovi privremeni cilj za 2040. kako bi se osiguralo da EU bude na pravom putu u ostvarivanju klimatske neutralnosti do 20250.

Kako bi se spriječilo „istjecanje ugljika“ uzrokovao razlikama u ambicijama u pogledu klimatske neutralnosti diljem svijeta, Parlament poziva na uspostavu mehanizma prilagodbe ograničenja emisija ugljika u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

Zastupnici su naglasili da će izmijeniti zakonodavne prijedloge za postizanje ciljeva „Zelenog plana”. Oni su upozorili i da je do lipnja 2021. potrebno utvrditi ambicioznije ciljeve u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljive energije, uključujući i obvezive nacionalne ciljeve za obnovljivu energiju, te provesti reviziju ostalog zakonodavstva EU-a u području klime i energetike.

Rezolucija je usvojena sa 482 glasova za, 136 protiv i 95 suzdržanih.

„Parlament je velikom većinom podržao prijedlog Komisije za Zeleni plan i pozdravlja činjenicu da će postojati dosljednost između politika Unije i ciljeva Zelenog plana. Na poljoprivredu, trgovinu i gospodarsko upravljanje te ostala područja politika morat će se sada gledati i analizirati imajući na umu Zeleni plan”, rekao je Pascal Canfin (RE, FR), predsjednik Odbora za okoliš.

Príspevok Parlament podržava Europski zeleni plan i zalaže se za još ambicioznije planove zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Nove mjere uključuju:

Osiguranje visokokvalitetne organske hrane

• Strože provjere duž opskrbnog lanca. Zahvaljujući inzistiranju Parlamenta, provjere će se provoditi na licu mjesta i za sve operatere, barem jednom godišnje ili jednom u dvije godine ako se u prethodne tri godine ne utvrdi prijevara.
• Uvoz u skladu s EU standardima.  Trenutna pravila „ekvivalentnosti“ koja zahtijevaju od zemalja izvan EU-a da se pridržavaju sličnih ali ne i identičnih standarda bit će ukinuta u roku od pet godina.

Poticanje proizvodnje organske hrane u EU-u

• Povećanje opskrbe organskim sjemenkama i životinjama kako bi se zadovoljile potrebe ekoloških proizvođača: odstupanja koja dopuštaju korištenje konvencionalnih sjemenki i životinja u ekološkoj proizvodnji trebala bi do 2035. godine prestati važiti.
• Mješovite farme, tj. one koje proizvode i konvencionalnu i organsku hranu, i dalje će moći raditi na taj način, pod uvjetom da su dvije poljoprivredne aktivnosti jasno i učinkovito razdvojene.
• Lakše certificiranje za male poljoprivrednike: omogućit će se grupno certificiranje malim proizvođačima kako bi uštedjeli vrijeme i novac prilikom prelaska na ekološku proizvodnju.

Izbjegavanje kontaminacije kemijskim pesticidima ili umjetnim gnojivima

• Mjere predostrožnosti: poljoprivrednici i drugi operateri u lancu opskrbe hranom dužni su primjenjivati ​​niz novih mjera u svrhu izbjegavanja kontaminacije: ako se sumnja u postojanje nedopuštenog pesticida ili gnojiva, konačni proizvod ne smije nositi organsku oznaku do daljnjeg ispitivanja; ako je kontaminacija namjerna ili ako operater nije primijenio mjere predostrožnosti, proizvod će izgubiti organski status.
• Države članice koje trenutno primjenjuju pragove za nedopuštene tvari u organskoj hrani, kao što su pesticidi, mogu nastaviti s tom praksom, ako dopuštaju drugim članicama EU-a  da organska hrana, koja udovoljava EU pravilima, dođe na njihovo tržište.

Sljedeći korak

Vijeće ministara EU-a mora formalno odobriti usuglašeni tekst prije nego što stupi na snagu. Zakon će se primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine.

Citati

„U skladu s aktualnim trendovima zdrave prehrane i življenja, potražnja za ekološkim proizvodima u Hrvatskoj raste, ali raste i broj proizvođača koji se tako registriraju. Stoga je važno regulirati označavanje eko proizvoda, ali i informirati potrošače, kako bi sami mogli procijeniti porijeklo i kvalitetu proizvoda koje koriste,“ naglasila Dubravka Šuica.

„Kompromis koji je postignut korak je naprijed jer bi bez donošenja Uredbe nastao pravni vakuum u kojem hrvatski proizvođači koji proizvode visoko kvalitetnu hranu i proizvode ne bi bili u mogućnosti iskoristiti u potpunosti svoje prednosti. Uredbom su poboljšana pravila za uvoz i izvoz te za certifikaciju i kontrolu ekoloških proizvoda,“ rekla je Marijana Petir.

„Mali zeleni list sa zvjezdicama na etiketi proizvodu značajno diže cijenu. Građani koji su spremni izdvojiti dvostruko više novaca za ekološku hranu moraju znati da im EU tom oznakom garantira kako je ona stvarno uzgojena organski. Neki kupuju „eko“ radi životnog stila, a neki radi zdravstvenog stanja. Varanje takvih ljudi je ravno trovanju i zato snažno podržavam nova EU pravila,“ poručila je Biljana Borzan.

„Podržavam ovu Uredbu koja bi trebala pridonijeti ponovnom povezivanju poljoprivrednika i potrošača u EU, s pomoću neposredne trgovine u kratkim prehrambenim lancima. Naši potrošači moraju znati što kupuju i konzumiraju, a ekološka je proizvodnja vjerodostojna jedino uz učinkovite provjere i kontrole. Hrvatska je postala jedinstvena upravo po svom GMO free statusu i primjer je mnogim drugim državama, zbog čega je naš interes da takav status zadržimo!” rekao je Tonino Picula.

„Danas, kada govorimo o 27 milijarda eura vrijednom tržištu bio proizvoda, svjesni smo da će ono i dalje rasti.  Naša je zadaća da bio proizvodnju, koja je budućnost europske poljoprivrede, pretvorimo u zajednički uspjeh. Smatram da upravo bio proizvodnja i zemljopisno podrijetlo proizvoda  trebaju biti jedan od stupova Zajedničke poljoprivredne politika EU-a. U proizvodnji bio proizvoda i proizvoda sa zaštićenim podrijetlom je najveća šansa EU poljoprivrede na svjetskom tržištu hrane.” rekao je Ivan Jakovčić.

Poveznice

Príspevok Ekološka proizvodnja i označavanje ekoloških proizvoda zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Bolje upravljanje otpadom nije na korist samo za okoliš, klimu i zdravlje ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.

Do 2025. godine najmanje 55 % komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, stoji u tekstu. Taj cilj će se povećati na 60 % do 2030. i 65 % do 2035. godine. 65 % ambalažnog materijala morat će se reciklirati do 2025. i 70 % do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu zaseban cilj recikliranja.

Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5 %, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže, 78,4 %, dok neke zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske i Belgije odlažu svega 1 % otpada.

Odlaganje otpada trebalo bi postati iznimka

Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10 % do 2035. godine.

U 2014. godini, Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalnog otpada na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada.

Tekstil i opasni otpad iz kućanstava morat će se odvojeno prikupljati do 2025. Do 2024. godine biorazgradivi otpad također će se prikupljati odvojeno ili reciklirati kod kuće kompostiranjem.

Smanjenje bacanja hrane za 50 %

U skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a, države članice trebale bi imati za cilj smanjenje bacanja hrane za 30 % do 2025. i za 50 % do 2030. godine. Kako bi se spriječilo bacanje hrane, države članice trebale bi poticati prikupljanje neprodanih prehrambenih proizvoda, te njihovu daljnju preraspodjelu. Također bi trebalo poboljšati svijest potrošača o značenju oznaka „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“ na proizvodima, smatraju zastupnici.

Sljedeći korak

Usvojeni tekst mora usvojiti Vijeće prije objave u Službenom listu Europske unije.

Što je kružno gospodarstvo?

Kružno gospodarstvo podrazumijeva smanjenje otpada na minimum, kao i ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda. Koraci prema kružnom gospodarstvu smanjit će pritisak na okoliš, povećati sigurnost opskrbe sirovinama, povećati konkurentnost, inovativnost i rast te stvoriti radna mjesta.

Citati

„I hrvatski građani će kvalitetnijim gospodarenjem otpadom u kružnom gospodarstvu i učinkovitijom uporabom resursa osjetiti korist, a poduzeća će ostvariti značajnu neto uštedu u svom poslovanju. Istodobno će se smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova što će imati pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša!“ izjavila je Dubravka Šuica.

„Ako Hrvatska želi biti uz bok razvijenih zemalja EU, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac. Posebno pozdravljam usvajanje cilja za 50%-no smanjenje bacanja hrane do 2030. te donošenje mjera koje će tome doprinijeti”, rekla je Biljana Borzan.

„Novi paket kružne ekonomije donosi ambiciozne ciljeve za države članice, iako je konačni rezultat daleko od inicijalnog stava Europskog parlamenta. Tijekom pregovora suočeni smo sa neugodnom stvarnošću nepoštivanja europskog okolišnog zakonodavstva koji je doveo do zaostajanja velikog broja država članica. Budućnost cirkularne ekonomije sada je u rukama vlada, regija i lokalnih vlasti koje trebaju prepoznati potencijal stvaranja zelenih poslova, pretvaranja otpada u vrijednost, a ne teret. Hrvatska je dobila dodatnih 5 godina za postizanje ciljeva, a krajnje je vrijeme da preispita trenutnu politiku centara gospodarenja otpadom posebnu imajući na umu odvojeno prikupljanje otpada i bio-otpada“, naglasio je Davor Škrlec.

Príspevok Kružno gospodarstvo: više recikliranja i manje odlaganja otpada zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Ciljevi EU-a trebaju postati i obvezujući nacionalni ciljevi za sektore koji nisu pokriveni EU sustavom trgovanja emisijama – poljoprivreda, transport, građevina i otpad, koji zajedno čine oko 60 % emisija stakleničkih plinova u EU-u.

Ovi rezovi će doprinijeti ispunjavanju ukupnog kolektivnog napora EU-a, pod Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, kako bi se postiglo smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 % u svim sektorima, u odnosu na razine iz 1990. godine

Šumarstvo kao sredstvo za suzbijanje klimatskih promjena

Parlament je također usvojio zasebni zakon koji ima za cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede i šumarstva i povećanje apsorpcije šuma kao načina rješavanja klimatskih promjena. Europske šume apsorbiraju godišnje gotovo 10 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.

Predloženi zakon uspostavlja pravila po kojima države članice EU-a moraju osigurati da je krčenje šuma u ravnoteži sa sadnjom novih stabala i potaknuti CO2 apsorpciju šuma, poljoprivrednih površina i travnjaka. Zastupnici su podržali ove odredbe dodajući kako bi od 2030. godine države članice trebale pojačati apsorpciju CO2 kako bi se prekoračile emisije, u skladu s dugoročnim ciljevima EU-a i Pariškim sporazumom.

Citati

„Ključno je da države članice ispunjavaju svoje klimatske obveze kako bi se ostvario cilj EU koji podrazumijeva dodatno smanjenje stakleničkih plinova i postigla stabilizacija njihove koncentracije u atmosferi. Zajedničkim djelovanjem i ambicioznom klimatskom politikom trebamo postići održivi razvoj na cijeloj planeti kako bi unaprijedili kvalitetu života budućih generacija“, izjavila je Dubravka Šuica.

„Usvojenom Uredbom uspostavili smo pravni okvir za nastavak provedbe postojeće energetsko klimatske politike EU-a u razdoblju nakon 2021. godine. Zahvaljujući djelovanju vlasnika šuma i poljoprivrednika u pogledu skladištenja ugljika u šumama i tlu doprinosi se ispunjavanju obveza EU-a u području klimatskih promjena i osigurava se provedba preuzetih obveza iz Pariškog sporazuma“, rekla je Marijana Petir.

„Snažno podržavam ambiciozne ciljeve EU u području smanjenja emisije stakleničkih plinova. Zalažem se za održivi pristup gospodarenju šumskim resursima te za održavanje ravnoteže između krčenja šuma i sadnje novih stabala. Nužno je promicati konkurentne i održive nacionalne šumske politike država članica u skladu s dugoročnim ciljevima EU i Pariškim sporazumom. Pred hrvatskom politikom gospodarenja šumskim zemljištem sada je još jedan zahtjev: jednakost emisija i apsorpcije emisija stakleničkih plinova”, naglasio je Jozo Radoš.

Príspevok Europski parlament podržao smanjenje emisija stakleničkih plinova i planove za šumarstvo kako bi se ispunili Pariški ciljevi zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Ovi dugoročni ciljevi za obnovu postojećih zgrada omogućit će investicijsku sigurnost i nove financijske alate za građane i poduzeća.

Nacionalne strategije osigurat će planove ka dekarbonizaciji nacionalnog stambenog fonda do 2050., sa specifičnim ključnim etapama za 2030. i 2040.

Infrastruktura za elektromobilnost

Prema novoj direktivi, u novim zgradama i onima koje očekuje značajno renoviranje uvest će se infrastruktura za elektromobilnost koja uključuje barem jednu stanicu za punjenje električnih vozila u zgradi s više od deset parkirnih mjesta.

Pametni alati za povećanje energetske učinkovitosti

Usvojenim tekstom uvodi se pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije – alat koji mjeri koliko su nove zgrade fleksibilne prilagoditi se potrebama stanara, kako bi se smanjila potrošnja energije

Nove i postojeće zgrade u kojima se zamjenjuju toplinski generatori moraju imati automatizirane uređaje za regulaciju razine temperature, dok su pravila o inspekciji sustava grijanja i klimatizacije pooštrena.

Sljedeći koraci

Direktivu još treba usvojiti Vijeće, nakon čega će biti objavljenja u Službenom listu EU-a, te stupa na snagu 20 dana od objave. Razdoblje transpozicije ovih novih pravila u nacionalno zakonodavstvo je 20 mjeseci.

Ažurirana direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada prvi je od osam zakonskih prijedloga paketa Clean Energy for All Europeans koji je pokrenut u studenom 2016.; usvojena je u EP-u u prvom čitanju.

Citati

„Hrvatski građani imali bi direktne koristi od usvajanja Direktive o energetskim svojstvima zgrada jer bi osim značajno smanjene emisije štetnih stakleničkih plinova iz postojećeg fonda stambenih zgrada, profitirali i od manjih troškova mjesečnih režija zbog znatno manje potrošnje energije,” rekla je Dubravka Šuica.

„Gotovo 50 % konačne potrošnje energije u Uniji koristi se za grijanje i hlađenje, od čega 80 % u zgradama što čini udio od 36 % svih emisija CO2 u Uniji. Svjesni toga, ovom Direktivom u potpunosti želimo primijeniti načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, smanjiti potrošnju energije te osigurati učinkovitu uporabu obnovljivih izvora energije,“ naglasila je Marijana Petir.

„EU je predana razvoju održivog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava do 2050. godine. Postojeći fond zgrada odgovoran je za oko 36% svih emisija CO2 u EU, zbog čega je ključno da u energetskom smislu bude visokoučinkovit, te postignuta gotovo nulta potrošnja energije do 2050. Podupirem da zemlje članice u obnovi zgrada uklone azbest i druge štetne tvari zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta!“ rekao je Tonino Picula.

„Udio potrošnje energije za grijanje i udio emisije ugljičnog dioksida je oko 40% ukupne potrošnje odnosno emisije. Zbog toga je jako važno povećati energetsku učinkovitost kuća i zgrada. Ambicioznu politiku koju je EU postavila treba maksimalno iskoristiti jer će se tako postići jeftinije grijanje i značajno doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova. Treba se također maksimalno angažirati na korištenju europskih fondova za energetsku učinkovitost, jer time se šalje jasna poruka investitorima,” izjavio je Jozo Radoš.

Príspevok Pametnije i energetski učinkovitije zgrade u EU-u do 2050. zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Bolje upravljanje otpadom nije na korist samo za okoliš, klimu i zdravlje ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.

Do 2025. godine najmanje 55 % komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, stoji u tekstu. Taj cilj će se povećati na 60 % do 2030. i 65 % do 2035. godine. 65 % ambalažnog materijala morat će se reciklirati do 2025. i 70 % do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu zaseban cilj recikliranja.

Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5 %, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže, 78,4 %, dok neke zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske i Belgije odlažu svega 1 % otpada.

Odlaganje otpada

Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže na najviše 10 % do 2035. godine

U 2014. godini, Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalnog otpada na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada.

Što je kružno gospodarstvo?

Kružno gospodarstvo podrazumijeva smanjenje otpada na minimum, kao i ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda. Koraci prema kružnom gospodarstvu smanjit će pritisak na okoliš, povećati sigurnost opskrbe sirovinama, povećati konkurentnost, inovativnost i rast te stvoriti radna mjesta.

Príspevok Kružno gospodarstvo: više recikliranja i manje odlaganja otpada zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Nacrt zakona, koji je već neslužbeno dogovoren s Vijećem, ubrzao bi povlačenje dozvoljenihemisijskih jedinica dostupne na tržištu sustava trgovine emisijama stakleničkih plinova, koji pokriva oko 40% emisija stakleničkih plinova iz EU.

Zašto je potrebna reforma?

Dozvole za emisijske jedinice trenutno su iznimno jeftine, jer je potražnja za njima pala uslijed gospodarske krize dok je ponuda ostala stabilna.

Suficit dozvola je u 2013. godini iznosio 2,1 milijardi, što je malo smanjeno u 2014. i onda još značajnije na 1,7 milijardi dozvola u 2015. te na 1,69 milijardi u 2016. Ta velika količina dozvola na tržištu po niskim cijenama ne potiče tvrtke na ulaganje u zelene tehnologije, što ide u potpunosti protiv cijele ideje da se pomoću sustava borimo protiv klimatskih promjena.

Reforma

Trenutna direktiva o ETS-u istječe 2020. godine. Cilj reforme je stvaranje i provođenje učinkovitog i stabilnog tržišta emisijama za razdoblje nakon 2020. s planovima za poboljšanje troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja u niske emisije ugljika u skladu s obvezama iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Kako bi se podigle cijene, prijedlog uključuje brže postupno povlačenje količine dozvola za emisije, za 2,2 posto od 2021. u usporedbi s postojećim smanjenjem od 1,74 posto.

Dva nova fonda za ulaganja u prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika

Za promicanje inovacija s niskom razinom emisija ugljika, zakon bi također uspostavio „fond za modernizaciju“ koji će pomoći osuvremenjivanju energetskog sektora u državama članicama EU s nižim prihodima i „inovacijskim fondom“ koji će pružati potporu inovacijama u području obnovljivih izvora usmjerenima na smanjenje emisija ugljika te projektima u području hvatanja i skladištenja ugljika.

Očuvanje industrije EU-a od rizika od istjecanja ugljika

Zakon također ima za cilj spriječiti “istjecanja ugljika”, tj. rizik da bi tvrtke mogle preseliti svoju proizvodnju izvan Europe zbog politika smanjenja emisija. Sektori s najvišim rizikom dobit će svojenaknade za emisijeske jedinice besplatno,dok će manje izloženi sektori dobiti 30%.

Citati

„Reformom europskog Sustava za trgovanje emisijskim jedinicama Hrvatska će moći koristiti Fond za modernizaciju kojim će se poticati modernizacija i povećanje raznolikosti našeg energetskog sektora. Također, osigurava se jačanje energetske industrije EU-a što će omogućiti ispunjavanje obveza iz Pariškog klimatskog sporazuma za sve države članice,” rekla je Dubravka Šuica.

„Sustav za trgovanje emisijskim jedinicama, najisplativiji je način za ispunjenje obveza zemalja članica u pogledu klimatskih promjena. Ključno je da se sustavom za trgovanje emisijskim jedinicama odražava Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Europske industrije moraju biti sposobne postići budućnost s niskim emisijama ugljika uz pomoć inovacija. S obzirom na to da će se ambicije u okviru sustava za trgovanje emisijskim jedinicama svakodnevno povećavati, a granice emisija stakleničkih plinova kontinuirano smanjivati, smatram ključnim uvođenje novih tehnologija zahvaljujući kojima će europske industrije ostati konkurentne i kojima će sačuvati postojeća radna mjesta,” izjavio je Jozo Radoš.

Sljedeći korak

Vijeće će morati I službeno usvojiti tekst, prije nego što se tekst objavi u Službenom listu EU-a.

Kontekst

Sustav EU-a za trgovanje emisijama postavlja ograničenje ukupne količine stakleničkih plinova koje mogu emitirati sektori obuhvaćeni sustavom. Unutar limita, tvrtke primaju ili kupuju emisijske kvote kojima mogu međusobno trgovati po potrebi.

Komisija je objavila prijedlog 15. srpnja 2015.

Reforma sustava trgovanja emisijama pomoći će EU-u da ispuni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030., štiteći industriju EU od rizika od istjecanja ugljika te će pomoći promicati inovacije i modernizaciju industrijskih i energetskih sektora EU-a od 2020.

Príspevok Klimatske promjene: smanjenje emisija CO2 i financiranje inovacija s niskom razinom emisija ugljika zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici su u utorak usvojili pravila koja će pojednostaviti poljoprivrednu politiku EU-a, ojačati pregovaračku snagu poljoprivrednika u odnosu na trgovačke lance, te ih bolje opremiti za suočavanje s rizicima.

Reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koja će stupiti na snagu 2018.,usvojena je s 503 glasa za, 87 protiv i 13 suzdržanih.

Jačanje poljoprivrednika u pravednijem opskrbnom lancu

Nova pravila trebala bi ojačati pregovaračku moć poljoprivrednika dopuštajući svim priznatim poljoprivrednim organizacijama da planiraju proizvodnju i pregovaraju o ugovorima za nabavu robe u ime svojih članova, a da pritom ne krše pravila EU-a o tržišnom natjecanju.

Kolektivni pregovori do sada su bili dopušteni samo u nekoliko sektora kao što su mliječni sektor, sektor za maslinovo ulje, govedinu i žitarice.

Bolje mjere za suočavanje s tržišnim krizama i rizicima proizvodnje

Poljoprivrednike će se također bolje zaštititi od volatilnosti tržišta i kriza kao što su loši vremenski uvjeti, biljni nametnici ili bolesti životinja. Europska komisija biti će ovlaštena brže reagirati na krize izvanrednim mjerama potpore poljoprivrednicima.

Aktivni i mladi poljoprivrednici: više fleksibilnosti

Zemlje članice imat će veću fleksibilnost u definiranju „aktivnog poljoprivrednika”, tj. osobe koja ima pravo na EU subvencioniranje poljoprivrednih gospodarstava. Također bi mogle značajno povećati dodatna financijska sredstva, s 25% na 50% njihovih osnovnih plaćanja za prvih 25-90 hektara, za mlade farmere, kako bi ih privukli u poljoprivredni sektor.

Citati

„Ovom reformom osnažuje se položaj naših poljoprivrednika u odnosu na trgovce te se potiče mlade na poljoprivredu. Sretna sam što će smanjenje administrativnog opterećenja i fleksibilnost koja će se omogućiti državama članicama u značajnoj mjeri hrvatskim poljoprivrednicima olakšati pristup financijskim sredstvima iz EU fondova“, izjavila je Dubravka Šuica.

„Uredbom Omnibus koja stupa na snagu početkom 2018. prilagodili smo ključne elemente u poljoprivrednoj politici u korist naših poljoprivrednika pružajući im veću fleksibilnost i sigurnost. Mladi poljoprivrednici će po stupanju na snagu Uredbe, a prema shemi potpora mladim poljoprivrednicima, imati pravo na punih pet godina uživanja statusa mladog poljoprivrednika“, naglasila je Marijana Petir.

Sljedeći korak

Prije nego što stupi na snagu 1. siječnja 2018., nova pravila i izmjene još uvijek treba usvojiti Europsko Vijeće.

Príspevok Jednostavnija i pravednija poljoprivredna politika EU-a zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Članovi su zaključili da Europska komisija i zemlje članice, iako su bile svjesne, prije deset godina, da su se kod dizelskih automobila emisije dušikovog oksida (NOx) u laboratorijskim testovima značajno razlikovale od onih izmjerenih na cestama, nisu uspjele djelovati na odgovarajući način u zaštititi kvalitete zraka i javnog zdravstva.

Nakon što je skandal izbio u rujnu 2015. godine, Komisija je očekivala od zemalja članica da pokrenu istragu i nije od njih zatražila dodatno djelovanje, ali su zemlje članice propustile kazniti proizvođače automobila ili zatražiti od njih da povuku s tržišta neispravne aute.

“Istraga mjerenja emisija u automobilskom sektoru je završena. Utvrđeno je kako su neki proizvođači automobila varali zbog profita iako su bile dostupne tehnologije kojima su se mogle zadovoljiti granične vrijednosti emisija za normu Euro 6 u stvarnim uvjetima vožnje. Potrošači moraju biti obeštećeni, a oni koji su varali moraju odgovarati,” rekla je zastupnica Marijana Petir.

“Skandal Volkswagen jedan je od najvećih industrijskih skandala koji je obmanuo građane i ugrozio njihovo zdravlje! Nedopustivo je da, za razliku od građana SAD-a, građani EU-a još uvijek čekaju na primjerenu kompenzaciju. Ovaj prijedlog je iznimno važan za vraćanje povjerenja u auto-industriju. Jedinstvena homologacija osigurati će jači nadzor, transparentniji sustav i visoku razinu zaštite okoliša, zdravlja građana i prava potrošača,” rekao je zastupnik Tonino Picula.

„Skandali poput Volkswagenovog pokazuju koliko je važno imati jasno uspostavljen sustav za kontrolu proizvodnje automobila. Taj skandal je pogodio oko 11 milijuna potrošača, većinom Europljana. Unatoč tome, odštete su zasad ispregovarane samo za američke građane, u iznosu 15,3 milijarde dolara. Europski potrošači nisu dobili ništa! Jako mi je žao što nije prošao prijedlog uspostave Europske agencije koja bi bolje kontrolirala proizvođače, ali isto tako osigurala da u slučaju propusta i naši potrošači budu zaštićeni“, izjavila je zastupnica Biljana Borzan.

„Zbog skandala o prijevari s emisijama države članice moraju početi primjenjivati strože mjere i provoditi nacionalne istrage o emisijama onečišćujućih tvari iz osobnih automobila kako bi se osigurala prikladna primjena europskog zakonodavstva. Isto tako, promjena strukture upravljanja na području emisija iz automobila te njeno usklađivanje s drugim prometnim sektorima nužno je za učinkovitu provedbu aktivnosti nadzora tržišta na razini cijele Unije“, izjavio je zastupnik Davor Škrlec.

Preporuke za bolje EU zakonodavstvo:
· Čitav rad na izradi zakonodavstva o kvaliteti zraka i emisijama mora biti unutar portfelja jednog povjerenika i jedne glavne uprave u Komisiji, kako bi se poboljšao nadzor.
· EU zakonodavstvo o pravim emisijama u pravim uvjetima vožnje potrebno je usvojiti brzo, s testovima koji pokrivaju široki spektar uvjeta vožnji.
· Proizvođači automobila bi trebali financijski obeštetiti kupce vozila pogođene skandalom. Komisija bi također trebala predložiti pravila usklađenog kolektivnog EU sustava za ispravak i nadoknadu, koji bi ojačao zaštitu potrošača.

U nacrtu preporuka traži se da propisi EU-a u ovom području budu razjašnjeni, stroži i da ih se bolje provodi. Zakone, koji će zamijeniti nerealna laboratorijska mjerenja s „pravim testovima“ emisija u vožnji, potrebno je usvojiti brzo, uz dodatni nadzor tržišta sustava za motorna vozila, uz jasno utvrđene odgovornosti.

Zastupnici reformiraju pravila kako bi spriječili daljnje skandale
Zastupnici su također usvojili nacrt zakona o tipovima odobrenja kojima se želi poboljšati rad centara za testiranje i nacionalnih tijela koja odobravaju vozila za prodaju. Testovi na vozilima koja su već puštena u vožnju moraju se ubrzati, a Komisija bi trebala imati bolji nadzor nad nacionalnim tijelima i kontrolirati da li ispravno obavljaju svoju dužnost, a u nekim slučajevima Komisija bi mogla i sama testirati vozila.

Svake godine zemlje članice trebale bi redovito kontrolirati najmanje 20 % modela vozila koje puste na tržište u svojoj zemlji u prethodnoj godini. Proizvođači automobila koji falsificiraju rezultate treba kazniti i do 30 000 eura po vozilu, stoji u tekstu. Prihodi od kazni koristili bi se za nadzor tržišta, u korist potrošača pogođenih ovakvim prijevarama ili u svrhu zaštite okoliša.

Sljedeći koraci
Vijeće prvo mora usvojiti svoje stajalište, nakon čega mogu započeti konzultacije Parlamenta, Vijeća i Komisije.

Príspevok Istraga o mjerenju emisija u automobilskom sektoru: zastupnici traže od Komisije i država članica da isprave grešku zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Komisija i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku donijeli su danas zajedničku komunikaciju u kojoj predlažu mjere za održivo upravljanje sigurnim i čistim oceanima. Kao utjecajan globalni akter, Europska unija pokreće program za bolje upravljanje oceanima na temelju međunarodnog međusektorskog pristupa utemeljenog na pravilima.
Federica Mogherini, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije, izjavila je: Ovom zajedničkom komunikacijom potvrđujemo svoju opredijeljenost za to da budemo na čelu provedbe programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., za korist građana EU-a i cijelog svijeta. Oceani su ugroženi kriminalom, piratstvom i oružanim pljačkama. Pokušaji prisvajanja teritorija ili morskih površina utječu na regionalnu stabilnost i svjetsko gospodarstvo. Trebamo iskoristiti sve instrumente koji su nam na raspolaganju kako bismo organizirali upravljanje oceanima i to u većoj mjeri uključili u vanjsko djelovanje Europske unije.

To je konkretan primjer toga kako se globalna strategija EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku primjenjuje u praksi.
Jyrki Katainen, potpredsjednik nadležan za radna mjesta, rast i ulaganja, rekao je: Oceani nude veliki potencijal za poticanje rasta, otvaranja radnih mjesta i inovacije, dok su istodobno u središtu nekih od najvećih globalnih izazova, primjerice klimatskih promjena, morskog otpada i rasta svjetskog stanovništva. Ovom komunikacijom nastavlja se razvijati snažna uloga koju EU ima kao šampion u održivom razvoju, globalni akter u okviru za upravljanje oceanima i korisnik oceanskih resursa.
Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, izjavio je: Oceani čine 70% planeta. Svijet je shvatio da je potrebna bolja briga za oceane. To se može postići samo snažnom međunarodnom suradnjom. EU preuzima vodstvo u stvaranju snažnijeg sustava upravljanja svjetskim oceanima. Najavljujemo program za poboljšanje u upravljanju oceanima, smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i ulaganje u znanost. Time će se osigurati održivo iskorištavanje morskih resursa, u korist zdravih morskih ekosustava i perspektivnog gospodarstva oceani.
Današnji prijedlog sadržava 14 paketa mjera u tri prioritetna područja:

1. poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima;

2. smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo;

3. intenzivnije međunarodno istraživanje i prikupljanje podataka o oceanima.

1. Poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima:
Potrebno je dodatno razraditi i bolje provoditi postojeće propise o oceanima, kako bi se primjerice obuhvatila područja izvan nacionalne nadležnosti i primijenili međunarodno dogovoreni ciljevi održivog razvoja, kao što je dostizanje cilja od 10 % zaštićenih morskih područja do 2020. EU će surađivati s međunarodnim partnerima kako bi se osigurala provedba te će u listopadu 2017. biti domaćin konferencije „Naši oceani”, što će poslužiti kao temelj za te obveze. Do 2018. Komisija će izraditi i smjernice za istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa u područjima pod nacionalnom nadležnošću.
Na temelju strategije sigurnosne zaštite u pomorstvu Europska unija surađivat će s partnerskim zemljama na smanjenju prijetnji i rizika u području pomorske sigurnosti, primjerice piratstva, trgovanja ljudima, oružjem i narkoticima, iskorišćujući pritom puni potencijal nove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA).

Svoju snažnu angažiranost EU osim toga potvrđuje misijama i operacijama koje u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike provodi na Sredozemlju i Indijskom oceanu. EUNAVFOR Atalanta usmjerena je na borbu protiv piratstva na moru ispred Somalije, a operacija EUNAVFOR Med Sophia na razbijanje krijumčarskih mreža koje je do danas pridonijelo spašavanju više od 28 000 života u južnom srednjem Mediteranu.

2. Smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo:
Zahvaljujući stupanju na snagu Pariškog sporazuma Komisija će se zalagati za jače djelovanje u području oceana kako bi se time ispunile nacionalne i međunarodne obveze, počevši od Dana oceana 12. studenoga 2016. na konferenciji COP22 u Marakešu. Oceani apsorbiraju 25 % proizvedenog ugljikova dioksida, što ih čini važnim regulatorima klime. Ako se ne poduzmu mjere za ograničavanje zagrijavanja i zakiseljavanja oceana, oni mogu izgubiti svoje svojstvo reguliranja klime.

Suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova prioritet je EU-a. Najmanje 15 % svjetskog ulova, godišnje vrijednosti između 8 i 19 milijardi €, nezakonitog je podrijetla. Kao predvodnik u borbi protiv tog ribolova EU će promicati višestrano djelovanje te jačanje uloge koju pri suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ima Interpol. Komisija će pokrenuti pilot-projekt za praćenje nezakonitog ribolova diljem svijeta s pomoću satelitske komunikacije.

Morski otpad još je jedna velika prijetnja oceanima. U okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo EU će do 2017. predložiti strategiju za plastiku, čime će pridonijeti smanjenju morskog otpada za 30 % do 2020.
Komisija će raditi na uspostavi međunarodnih smjernica o pomorskom prostornom planiranju do 2025. i pridonositi širenju zaštićenih morskih područja diljem svijeta s pomoću sredstava iz programa „Obzor 2020” i LIFE.

3. Intenzivnije međunarodno istraživanje i prikupljanje podataka o oceanima:
Oko 90 % oceanskog dna još nije kartirano. Manje od 3 % iskorištava se za gospodarsku aktivnost. Da bi se održivo upravljalo oceanskim resursima i smanjio pritisak zbog ljudskog djelovanja, nužno je bolje razumijevanje utemeljeno na pouzdanim znanstvenim činjenicama. Plava podatkovna mreža EU-a, europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru, na raspolaganje stavlja podatke koje prikuplja više od 100 istraživačkih ustanova koje proučavaju more, a dostupni su svima. Komisija će predložiti kako bi se ta baza mogla razviti u svjetsku mrežu podataka o moru.
O predloženim mjerama raspravljat će se s državama članicama EU-a u Vijeću i Europskom parlamentu.

Príspevok Međunarodno upravljanje oceanima: doprinos EU-a održivom upravljanju sigurnim i čistim oceanima zobrazený najskôr europskenovine.eu.