EU bi mogla nametnuti veće tarife na dampinški i subvencionirani uvoz iz trećih zemalja, kako bi se zaštitila radna mjesta prema novom zakonu koji su zastupnici danas usvojili.

EU ažurira svoju regulativu trgovinske obrane iz 1995. s obzirom na promijenjene potrebe europskih tvrtki, radnika i potrošača. Predložene mjere nadopunjuju nedavno odobrena pravila za suzbijanje dampinškog i subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije.

Príspevok Čvršća obrana od nepoštenog uvoza u svrhu zaštite radnih mjesta i industrije u EU zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Koliko europske tvrtke poštuju, a koliko doprinose kršenju ljudskih prava u stranim zemljama?

 Znamo od raznih nevladinih organizacija da su velike međunarodne korporacije iz Europe odgovorne za kršenja ljudskih prava u trećim zemljama. S obzirom na to da Europska unija uvijek tvrdi da se bori za ljudska prava, trebamo zakonodavstva koje osigurava da europske korporacije poštuju pravila, čime bi poslali izvrsnu poruku ostatku svijeta.

Koje mjere predlažete u svom izvješću kako bi se osiguralo da tvrtke poštuju ljudska prava?

Izvješće je zasnovano na UN-ovim smjernicama za poslovanje i ljudska prava, fokusirajući se na poštivanje ljudskih prava u lancu distribucije i eksploataciju prirodnih resursa, naročito u zemljama u razvoju. Također preporučamo stvaranje oznake proizvoda „certificiranog etičnog poslovanjaˮ na razini EU-a koje svjedočio da nije počinjeno kršenje prava ni u jednoj fazi lanca proizvodnje određenog dobra.

Ta oznaka bi bila dobrovoljna za tvrtke. Kako možemo osigurati da europske tvrtke ne doprinose kršenju ljudskih prava?

Idealno bi bilo imati obvezujući instrument, ali to ne možemo nametnuti na parlamentarnoj razini. Međutim, možemo pitati Europsku komisiju da radi na prijedlogu. Pododbor za ljudska prava nada se da ćemo imati obvezujući instrument čime bismo omogućili da naše tvrtke budu različite od ostalih te bi potrošači znali kako naše tvrtke moraju poštivati standarde koje ostali ne moraju. Ovo moramo napraviti, ne samo za bolju ekonomiju, već za bolji svijet. Počeo sam rad na izvješću idejom da se Europska unija treba otići dalje u promicanju ljudskih prava diljem svijeta. Izvješće je alat kojim se počinje novi način iskorištavanja svjetskih resursa

Príspevok Oznaka proizvoda za „certificirano etično poslovanje“ na razini EU-a za tvrtke koje rade u stranim zemljama poštujući ljudska prava zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Od arheoloških nalazišta do arhitekture, od srednjovjekovnih dvoraca do folklorne tradicije i umjetnosti, europska je kulturna baština u samom središtu kolektivnog sjećanja i identiteta europskih građana. Bogata nacionalna, regionalna i lokalna raznolikost Europe jedinstven je katalizator razmjena među svim dobnim skupinama, društvenim podrijetlima i kulturama. Na lokalnoj razini europska kulturna baština potiče socijalnu koheziju i integraciju oživljavanjem zapuštenih područja, otvaranjem lokalnih radnih mjesta i promicanjem kolektivnog osjećaja zajedništva. I na europskoj razini kulturna baština potiče socijalnu koheziju i integraciju među posjetiteljima iz Europe i izvan nje, a nekoliko primjera za to su opatija u Clunyju u Francuskoj, Arhiv aragonske krune u Španjolskoj ili povijesno brodogradilište u Gdanjsku u Poljskoj.
Zbog toga, a posebno zato što živimo u doba u kojemu su svjetska kulturna blaga ugrožena ili se namjerno uništavaju u područjima zahvaćenima sukobom, Komisija smatra da bi 2018. trebala biti europska godina kulturne baštine. Povjerenik EU-a za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: Naša je kulturna baština više od puke uspomene na našu prošlost; ona je ključ naše budućnosti. Europska godina kulturne baštine bit će prilika za podizanje svijesti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine te za unaprjeđenje europske izvrsnosti u tom području. Pozivam Europski parlament i Vijeće da podrže naš prijedlog i uključe sve dionike kako bismo tu godinu mogli učiniti uspješnom.
Osim toga, kulturna baština ima važnu gospodarsku ulogu. Više je od 300 000 osoba izravno je zaposleno u sektoru kulturne baštine u Europi, dok je 7,8 milijuna radnih mjesta u Europi neizravno povezano s kulturnom baštinom, na primjer u turizmu i graditeljstvu, a tu su i pomoćne usluge poput prijevoza, usmenog prevođenja, održavanja i zaštitarstva. U Francuskoj su samo 2011. godine prihodi od kulturne baštine (muzeja, povijesnih znamenitosti, građevina te zanimljivosti za posjetitelje, kao i knjižnica i arhiva) iznosili 8,1 milijardu EUR.
Godina 2018. kao godina kulturne baštine bit će prilika za isticanje važnosti europske kulture i onoga što EU može učiniti u pogledu očuvanja, digitalizacije, infrastrukture, istraživanja i razvoja vještina, a to su samo neka od područja koje EU financira iz svojih programa poput onoga pod nazivom Kreativna Europa. Diljem Europe organizirat će se događaji te kampanje za podizanje svijesti, obavješćivanje i obrazovanje. Ta će godina biti prilika da se pokušaju pronaći odgovori na izazove poput smanjenja javnih proračuna za kulturu, sve manjeg sudjelovanja u tradicionalnim kulturnim aktivnostima, utjecaja iz okoliša na lokacije s kulturnom baštinom, vrijednosnih lanaca koji se razvijaju i digitalne transformacije.

Príspevok Komisija predlaže da se 2018. proglasi europskom godinom kulturne baštine zobrazený najskôr europskenovine.eu.

EP Newshub je alat Europskog parlamenta koji omogućuje lakše praćenje aktivnosti zastupnika, predsjednika, klubova zastupnika i ostalih parlamentarnih službenih profila. Kako ga koristiti?

Na Twitteru možete pronaći vijesti iz Europskog parlamenta na 24 službena jezika Europske unije. Profili sadrže vijesti, priopćenja, fotografije i video zapise. Ako vam 140 znakova nije dovoljno, pridružite se raspravama na FB, je osim poveznica i informacija možete pronaći i prijenose uživo, razgovore i video zapise.

Vaše sudjelovanje potičemo i na Redditu gdje i vi dijelite izvore, informacije i mišljenja, LinkedIn-u, mjestu za povezivanje i rasprave te na Google+ gdje dnevno objavljujemo vijesti iz Bruxellesa. Storify je platforma na kojoj možete pratiti naše priče uživo, obično se radi o top temama plenarnog zasjedanja, praćenja rada izaslanstva i konferencija.

Naš Flickr profil izvrstan je izvor vrhunskih fotografija iz Parlamenta, dok na Instagramu možete pronaći još više fotografija iza scena Parlamenta.

Príspevok Pratite Europski parlament na društvenim mrežama zobrazený najskôr europskenovine.eu.

U srijedu, 6. srpnja, Europski parlament glasuje o prvoj direktivi o internetskoj sigurnosti – direktivi o “Sigurnosti mreža i informacija” (eng. Network and Information Security’, NIS) – koja ima za cilj harmonizaciju zakona o mrežnoj sigurnosti u cijeloj Europi te bolju suradnju država članica u rješavanju online prijetnji.

Direktiva ističe tvrtke koje omogućuju rad bitne infrastrukture (primjerice, iz sektora energetike, prijevoza, bankarstva) koje moraju biti sposobne obraniti se od računalnih napada te ih obvezuje da o ozbiljnim prijetnjama izvijeste nadležnu nacionalnu upravu. Velike internetske tvrtke poput Amazona i Google također moraju prijaviti napade. Pravila su također usmjerena na jačanje suradnje između država članica.

Prijevare putem interneta, krađe identiteta, lažne stranice, virusi i organizirani napadi… razne opasnosti na internetskim mrežama pogađaju pojedince, tvrtke i javne vlasti.

Ravnatelj Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) Udo Helmbrech kaže da napadi na informacijske sustave tvrtki i građana koštaju Europsku uniju 260-340 milijardi eura godišnje.

Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom 2015., građani EU-a zabrinuti su zbog svoje sigurnosti na internetu: 89 posto korisnika kaže da izbjegava otkrivati osobne informacije online, dok se 85 posto slaže da se povećava rizik od cyber-zločina. Trenutno više od 150 tisuća virusa i drugih zloćudnih kodova stanuje na internetu. Za više informacija, bacite oko na infografiku.

Príspevok Računalna sigurnost za Europu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Plenarna sjednica u Bruxellesu

Izvanredno plenarno zasjedanje održat će se ovog utorka, 28. lipnja, na kojem će jedina tema biti rezultat referenduma o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji. Zastupnici će glasati o rezoluciji u kojoj će ocijeniti referendum i posljedice koje bi mogao imati na ostale zemlje članice.

Financijske posljedice izbjegličke krize

Zastupnici će raspravljati o utjecaju krize na proračun na zajedničkom saslušanju odbora za proračun, građanske slobode, vanjske odnose i razvoj. Predstavnici Frontexa, UNHCR-a Otvorenog instituta te Komisije sudjelovat će u raspravi.

Príspevok Britanski referendum, utjecaj izbjegličke krize na proračun zobrazený najskôr europskenovine.eu.

”Tražimo od Komisije da osigura da europski i nacionalni ciljevi razvoja energije iz obnovljivih izvora ne ograničavaju jedni druge”, rekoa je izvjestitelj Markus Pieper (EPP, Njemačka).

”EU mora ostati predvodnik u razvoju energije iz obnovljivih izvora”, rekla je izvjestiteljica za napredak država po tom pitanju Paloma Lopez Bermejo (GUE/NGL, Španjolska).

Povećanje energije iz obnovljivih izvora nakon 2020.

Učinkovito korištenje svih postojećih programa potpore i pristup kapitalu od presudne je važnosti za postizanje cilja od 20% energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, rekli su zastupnici su u rezoluciji u četvrtak. U tekst se podsjeća na to da je Parlament pozvao na postavljanje obvezujućih ciljeva za udio obnovljive energije u potrošnji od barem 30 % do 2030. godine.

Provođenje zakonodavstva o energetskoj učinkovitosti

S druge strane cilj od 20 % poboljšanja učinkovitosti ugrožen je ako se postojeće zakonodavstvo EU-a u državama članicama ne provede u potpunosti, kaže se u ocjeni Parlamenta o napretku zemalja u postizanju tih ciljeva.

Zastupnici ponovno traže da se za 2030. postavi cilj energetske učinkovitosti od 40 % smatrajući da su ”obvezujući zahtjevi ključni za postizanje maksimalne razine ambicije i napora” država članica.

Zastupnici žele bolji dogovor za potrošače

Samostalno stvaranje i samostalna potrošnja su temeljna prava, a nadolazeća revizija direktive o energiji iz obnovljivih izvora trebala bi predvidjeti mjere za promicanje i poticanje ulaganja u ta područja, rekli su zastupnici. Naglasili su i da bi bolje integrirano tržište moglo poduprijeti daljnji razvoj obnovljivih izvora i smanjenje troškova za potrošače.

Zastupnici pozivaju EU da više ulažu u informacijske i potpore programima u zemljama članicama koje bi mogle pomoći u podizanju sudjelovanja u sadašnjim lokalnim programima energetske učinkovitosti, te promicati novi tehnički razvoj u područjima kao što su radne tvari, rasvjeta, izolacija itd.

Potrošači imaju ključnu ulogu te je njihovo sudjelovanje bitno za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti, na primjer: preuređenjem zgrada te programima centraliziranog grijanja i hlađenja i na individualnoj osnovi.

Rezolucija o energetskoj učinkovitosti prihvaćena je s 253 glasa za, 193 protiv i 4 suzdržana, a o obnovljivoj energiji s 444 glasa za, 103 protiv i 23 suzdržana. Preporuke će se ugraditi u nadolazeće zakonodavne prijedloge o energetskoj uniji EU.

Príspevok Energetski ciljevi za 2020. i poslije moraju biti ambiciozniji i okrenutiji potrošačima, kažu zastupnici zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Predsjednik Odbora za zaštitu okoliša, Giovanni La Via: “Cilj je da se zaštiti potrošač i da se vrati povjerenje nakon nedavnih skandala. Ovaj propis je jedan od najvažnijih komada sigurnosti hrane propisa ovog zakonodavnog tijela. Bio je to složen i zahtjevan proces.”
Nakon skandala konjskog mesa, potrošači su imali ozbiljna pitanja o sljedivosti hrane i integriteta opskrbnog lanca mesa. Europski parlament težio je ka rješavanju tih problema. Sporazum dogovaraju članovi Europskog parlamenta i nizozemsko Predsjedništvo Vijeća koje osigurava: sveobuhvatan opseg obuhvaćaju cijeli poljoprivredno-prehrambeni lanac: kontrola hrane, sredstava za zaštitu bilja, pesticidi, dobrobit životinja, zemljopisne oznake, organski uzgoj, najave, na temelju rizika kontrole u svim sektorima. Europska komisija kontrolira meso u zemljama članicama EU i trećim zemljama.

Príspevok Službena kontrola hrane od farme do tanjura zobrazený najskôr europskenovine.eu.

• pravo na brisanje (“pravo na zaborav”)
• “jasan i pozitivan pristanak” na obradu osobnih podataka od strane ispitane osobe
• pravo na prijenos podataka drugom voditelju obrade
• obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka
• osiguranje da su pravila o privatnosti objašnjena jasnim i razumljivim jezikom
• jača provedba i novčane kazne do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini tvrtkama  koje prekrše pravila

Príspevok Reforma zaštite podataka – EP odobrio nova pravila zobrazený najskôr europskenovine.eu.