Povodom Svjetskog dana humanitarne pomoći 2019. godine, visoka predstavnica Federica Mogherini i Christos Stylianides, povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama, dali su sljedeću izjavu: „Kršenja međunarodnog humanitarnog zakona i dalje su jedan od najvažnijih izazova za zaštitu civila, kao i zaštitu humanitarnih i medicinskih radnika.Nasilje nad humanitarnim radnicima utječe na civile i sprječava milione ljudi da dobiju pomoć za spašavanje života. Spašavanje života ne bi trebalo koštati života.Oko 400 humanitarnih radnika žrtve su velikih napada u 2018. godini, što je čini drugu najgoru godinu u povijesti. Preko jedne trećine ih je ubijeno, a druga trećina je oteta. Svjetski humanitarni dan prilika je za počast ovim posvećenim humanitarcima i zalaganje za njihovu sigurnost. Ljudskost, neovisnost, neutralnost i nepristrasnost principi su na kojima se temelji humanitarna pomoć. Oni bi trebali zaštititi humanitarne radnike, omogućiti im da slobodno rade.EU i njezine države članice svjetski su predvodnici u humanitarnoj pomoći. Promicanje načelne humanitarne pomoći i poštivanje međunarodnog humanitarnog zakona i dalje je temelj našeg međunarodnog angažmana.”

EU doprinosi globalnom poštivanju i poštivanju međunarodnog humanitarnog prava zagovaranjem i političkim mjerama poput dijaloga, izjava i inicijativa, kao i financiranjem partnerskih organizacija za osiguranje humanitarnog pristupa.U 2017. godini EU je mobilizirala više od 1,75 milijardi eura za operacije humanitarne pomoći u preko 80 zemalja svijeta.

Príspevok Svjetski dan humanitarnog osiguranja 2019 zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Prelazak zemlje na digitalno blagostanje usko je povezan s naporima koji se temelje na štednji kako bi se smanjila potrošnja na socijalnu skrb i druge bitne javne usluge, uz istodobno temeljno restrukturiranje sustava socijalne sigurnosti. U 2012. godini vlada je kreirala Universal Credit (univerzalno kreditiranje), koji je objedinio šest socijalnih naknada u jednu naknadu koja se isplaćuje mjesečno. Vladino službeno nadzorno i revizijsko tijelo postavilo je ozbiljna pitanja o tome da li taj sustav zapravo štedi novac, te da li je vlada pružila odgovarajuću potporu lokalnim vlastima pomažući ljudima da ostvare svoje koristi.

Želja za automatizacijom kritičnih aspekata univerzalnog kreditiranja povećala je rizik da bi se ljudima moglo pogrešno uskratiti bitne potrebe. Od ožujka 2018. samo je 38% podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb uspješno verificirano u okviru vladine inicijative za automatizaciju provjere identiteta putem usluga koje pruža privatni sektor. Ove usluge ovise o informacijama kao što su financijski i telefonski zapisi i imigracijski dokumenti. Grupe za javnu pomoć su otkrile da mnogi podnositelji zahtjeva nemaju takvu dokumentaciju ili se bore da je osiguraju putem interneta.

Velika Britanija nije sama u svojoj borbi s digitalnim blagostanjem. Sve veći broj zemalja propustio je slične napore. U Indiji su milijunima siromašnih obitelji uskraćeni obroci hrane jer nisu mogli zadovoljiti zahtjeve digitalne identifikacije. Kada su općinske vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi zamijenile radnike s automatiziranim sustavima za obradu zahtjeva za socijalnu skrb, nedovoljna isplata i uskraćivanje koristi su porasli. Tisuće podnositelja zahtjeva za socijalnu skrb pogrešno je optuženo za prijevaru u koristima u Michiganu zbog nedostataka u dizajnu automatskog sustava za otkrivanje prijevara u državi. U Velikoj Britaniji, ovi neuspjesi povećavaju pritisak na podnositelje zahtjeva za socijalnu skrb, koji već trpe sankcije zbog nedostatka zahtjeva za radom i smanjenja njihovih naknada u posljednjem desetljeću.

Unatoč tim crvenim zastavama, vlada nastavlja s digitalnom transformacijom sustava socijalne skrbi. U izradi je i “potpuno automatiziran” sustav za otkrivanje prijevare. Ako vlada prvo ne riješi tekuće propuste s tehnologijama koje je već uvela, riskira njihovo ponavljanje. Bez reforme socijalne skrbi koja se bavi temeljnim uzrocima siromaštva, gladi i beskućništva, automatizacija i druge tehnologije mogu samo pogoršati njihove učinke.

Príspevok Katastrofalno uvođenje digitalnog sustava socijalne skrbi u Velikoj Britaniji zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Gotovo četvrtina Europljana starijih od 15 godina volontira, većina u svojim lokalnim zajednicama i zemljama, dok se oko 7 posto uključi u aktivnosti u drugim zemljama članicama, a 11 posto u stranim zemljama diljem svijeta. Kako bi omogućila mladim ljudima da se intenzivnije uključe u volonterske projekte u drugim državama članicama, Europska je unija stvorila Europsku volontersku službu koja povezuje volonterske organizacije.

Mladi od 17 do 30 godina sudjeluju u projektima koji se bave kulturom, mladima, sportom, djecom, povijesnim naslijeđem, umjetnošću, dobrobiti životinja, zaštiti okoliša i razvoju. Projekti traju između dva tjedna i 12 mjeseci te na kraju službe volonteri dobiju certifikat koji se naziva „Youthpass“ kojim se potvrđuje njihovo sudjelovanje i opisuje tvoj projekt.

Príspevok Volontiranje zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Kontrole i sankcije

Dodjelom nagrade  Nadiji Murad i Lamiji Aji Bašar “mi pokazujemo da njihova borba nije bila uzaludna i da smo spremni pomoći im u njihovoj borbi protiv brutalnosti koje je počinila ova tzv. Islamska kojoj je još mnogo ljudi izloženo “,  rekao je Martin Schulz na plenarnoj sjednici. “One su bile u stanju pobjeći, stići u Europu i pronaći ovdje utočište “, dodao je.

Nadia MURAD i Lamija AJI BAŠAR

Nadia Murad Basee Taha i Lamija Aji Bašar preživjele su seksualno ropstvo koje su doživjele od tzv. Islamske države (IS) i postale glasnogovornice žena koje je IS seksualno zlostavljao. One javno podržavaju zajednicu jezida u Iraku, vjerske manjine nad kojom su militanti IS-a provodili genocidnu kampanju.

Dana 3. kolovoza IS je zaklao sve muškarce u selu Kočo, rodnom mjestu Aji Bašar i Muradove u Sinjaru u Iraku. Nakon pokolja žene i djeca su zarobljeni, a sve mlade žene, uključujući Aji Bašar, Murad i njihove sestre otete su, kupljene i prodane nekoliko puta te iskorištene kao seksualne ropkinje.

Murad je uspjela pobjeći u studenom 2014. uz pomoć susjedne obitelji koja ju je prokrijumčarila iz područja pod nadzorom IS-a te joj tako omogućila da dođe do izbjegličkog kampa u sjevernom Iraku, a onda do Njemačke. Godinu dana kasnije, u prosincu 2015. Murad je na Vijeću sigurnosti UN-a imala prvo obraćanje u povijesti o trgovini ljudima u kojem je vrlo potresno govorila o svojem iskustvu. U rujnu 2016. postala je prvom ambasadoricom dobre volje Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal za dostojanstvo žrtava koje su preživjele trgovinu ljudima te je sudjelovala u svjetskim i lokalnim inicijativama za potporu jačanju svijesti o teškoj situaciji nebrojenih žrtava trgovine ljudima.

Aji Bašar pokušala je pobjeći nekoliko puta prije no što je u travnju konačno pobjegla uz pomoć svoje obitelji koja je platila lokalne krijumčare. Na putu prema kurdskoj granici, dok je bježala od progona militanata IS-a prema teritoriju pod nadzorom iračke vlasti, eksplodirala je pješačka mina koja je ubila dvoje njenih poznanika, dok je nju ranila i gotovo oslijepila. Srećom je uspjela pobjeći i konačno joj je u Njemačkoj, gdje se ponovno našla s preživjelom braćom, pružena liječnička skrb. Nakon što se oporavila Aji Bašar aktivno zagovara o jačanju svijesti o teškom položaju zajednice jezida te pomaže ženama i djeci žrtvama ropstva i okrutnosti. Nadia Murad Basee i Lamiya Aji Bashar nominirane su od strane Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata i Saveza liberala.

Nagrada Saharov

Nagradu Saharov za slobodu misli svake godine dodjeljuje Europski parlament kako bi istaknuo iznimne pojedince i organizacije koji brane ljudska prava i temeljne slobode. Nagrada je osnovana 1988., a prošlogodišnji je dobitnik bio Raif Badawi. Uz nagradu se dobiva i novčana naknada od 50 000 eura. Kandidate za Nagradu Saharov mogu predlagati klubovi zastupnika ili skupine od najmanje 40 zastupnika EP-a. Odbor za vanjske poslove i Odbor za razvoj glasuju na temelju prijedloga kako bi se dobio uži izbor od triju finalista, a zatim Konferencija predsjednika odabire jednog laureata.

Príspevok Dobitnice Nagrade Saharov 2016. Europskog parlamenta zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Postotak anketiranih koji vjeruju da je članstvo u EU dobra stvar za njihovu zemlju varira, od 74% u Republici Irskoj do samo 31% u Grčkoj. Istraživanje pokazuje da je taj indikator potpore EU ostao otprilike stabilan od 2009., kada je također iznosio 53%.

Kao i 2015. godine, 60% ukupno anketiranih te isti postotak Hrvata kaže da je njihova zemlja profitirala članstvom u Uniji. Taj postotak je također ostao stabilan u Parlametar istraživanju, od 56% 2009. godine, preko pada tijekom 2011. na 52%, do ponovnog rasta 60% tijekom posljednje dvije godine. Za Hrvate najvažniji su primjeri korisnosti članstva nove mogućnosti za rad te doprinos gospodarskom rastu i poboljšanju životnog standarda

Elementi europskog identiteta

Među elementima europskog identiteta, demokracija i sloboda ostali su ključne vrijednosti za 50% anketiranih (i u Hrvatskoj vodeći s 37%), dok je euro znatno pao na 33% podrške (pad za 6 bodova u odnosu na 2015.), pogotovo u eurozoni. Skoro svaki drugi Europljanin smatra da bi uravnotežen sustav socijalne zaštite (welfare) ojačao njihov osjećaj pripadnosti europskom identitetu (46%, +1).

Potrebno je više angažmana?

Europljani smatraju da se njihovi glasovi sve manje i manje čuju, pogotovo na nacionalnom nivou. Samo 53% anketiranih kaže da se njihov glas čuje u vlastitoj državi (-10 u usporedbi sa 2015.). Međutim, Hrvati su u ovoj kategoriji znatno iznad prosjeka EU, te čak 55% Hrvata vjeruje da se njihov glas čuje na razini Unije (EU prosjek je 37%).

Ljudi nemaju pozitivan pogled na budućnost, kako prema EU, gdje 54% ispitanih kaže da ‘’stvari idu u krivom smjeru’’ (+13 u usporedbi sa 2015., 48% u Hrvatskoj), tako i u njihovim zemljama (58%, +14 u usporedbi sa 2015., 66% u Hrvatskoj).

Europski parlament u medijima

Europski parlament ima neutralni imidž za 44% Europljana (-2 u usporedbi sa 2015.) i 49% Hrvata, dok 46% (45% u Hrvatskoj) želi da Parlament igra važniju ulogu (+2 u usporedbi sa 2015.). O Europskom parlamentu čulo je iz medija 60% ispitanih (57% u Hrvatskoj), a samo 32% smatra da su informirani o njegovim aktivnostima (35% u Hrvatskoj).

Príspevok Potpora EU stabilna, ali pogled u budućnost sumoran, otkriva Eurobarometar istraživanje zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Nesigurnosti i opasnosti koje prijete fizičkom i mentalnom integritetu žena izbjeglica i imigrantica značajnije su nego prijetnje za muškarce. One žive uz rizik da ih se seksualno iskorištava i da postanu žrtve trgovine ljudima, što se može dogoditi kad stignu u EU, uključujući u kampovima koji nemaju dovoljno sigurnosti i nadzora. Žene nemaju uvijek mogućnost zatvoriti se  u siguran prostor, nemaju odvojene kupaonice, a osoblje nam govori i o visokoj razini kućnog nasilja.

Većina živi u običnim izbjegličkim kampovima. Neki kampovi nastoje okupiti djecu te ih držati zajedno. Djevojčice su naročito ranjive i imaju mnoge fizičke probleme. Mladi ljudi ne žele tamo dugo ostati i ne razumiju zašto ne mogu biti bez nadzora te se često iskradaju iz kampova te se tako dovode u još veću opasnost. Grčka hitno treba druge zemlje da pokažu solidarnost, naročito primanjem većeg broja maloljetnika. Trenutno se ne nalaze u vrlo dobrim uvjetima.

Nismo se susreli sa žrtvama, već smo razgovarali s timom koji upravlja centrom. Rekli su nam da žene pokazuju iznimnu volju i energiju te da mogu same rješavati izazove s kojima se susreću kad imaju dobre savjete i potporu. Također imaju mnogo nade i volje za uključiti se u tržište rada.Nemamo statističke podatke jer je problem teško pratiti. Europska direktiva se ne uvodi točno u nacionalne zakone ili se ne primjenjuje pravilno, ako uopće.

Parlament je već nekoliko puta skretao pozornost na stanje, primjerice, usvajanjem prijedloga za konkretne mjere na Međunarodni dan žena. Trebamo stalno podsjećati države članice na njihovu obavezu vezano uz premještanje izbjeglica i da svatko mora podnijeti svoj dio tereta. Trebamo također pratiti kako se troše novci na terenu.

Príspevok Prihvat izbjeglica zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zastupnici su postavili ukupna sredstva za 2017., na 160,7 milijardi eura (+4.1 milijardi eura  u odnosu na nacrt proračuna) za obveze i 136.7 milijardi eura  (+ € 2,5 milijardi ) za plaćanja. Rezolucija o stajalištu Parlamenta o proračunu EU za 2017. donesena je s 446 glasa za, 184 protiv i 60 suzdržanih.

Mladi, rast i zapošljavanje

Na primjer, zastupnici žele dodati 1,5 milijardi eura izdvajanja za inicijativu zapošljavanja mladih, kako bi pomogli mladima koji traže posao. Također zastupnici predlažu da se doda 1,24 milijardi eura za Instrument za povezivanje Europe (CEF), koji financira infrastrukturne projekte i program Obzor 2020, koji podupire istraživačke projekte. Dodatna sredstva trebala bi se dobiti kroz reviziju dugoročnog EU proračuna, kroz Višegodišnji financijski okvir (VFO).

Izbjeglička i migracijska kriza

Sredstva potrebna za dogovor s Turskom i drugi ad hoc fondovi ili instrumenti ne bi trebala oštetiti postojeće vanjsko djelovanje Unije, uključujući razvojne politike, kažu zastupnici Europskog parlamenta. Pitaju se i jesu li su sredstva za projekte u trećim zemljama dovoljna, s obzirom na trenutnu izbjegličku i migracijsku krizu. Zastupnici su stoga odbili rezove na ovom području (poglavlje 4. „ Globalna Europa).

Poljoprivreda

Zastupnici su povećali izdvajanja za sektor poljoprivrede za 600 milijuna eura u odnosu na nacrt proračuna, kako bi se uhvatili u koštac s posljedicama krize u mljekarskom sektoru i ruskog embarga.

Kultura

Parlament traži veću potrošnju za kulturu, komunikacije i građanstvo povećanjem sredstava na primjer za MEDIA potprogram za 10.882.000 eura i Multimedia akcije za 13 milijuna eura.

Sljedeći koraci

Nakon plenarnog glasovanja započet će trotjedno „mirenje“ s Vijećem, u cilju postizanja dogovora između dviju institucija na vrijeme kako bi ga EP izglasao i predsjednik Schulz potpisao u prosincu. Ako Parlament i Vijeće ne postignu dogovor o proračunu do kraja postupka “mirenja”, Europska je komisija dužna predstaviti novi nacrt proračuna.

Príspevok Zastupnici traže više sredstava za zapošljavanje i mlade u 2017. kao što je EU i obećala zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Europski parlamentarci kažu da je činjenica da samo jedan od tri potrošača u EU zna za transmasne kiseline pokazuje da same mjere za označavanje nisu dovoljne. Europska komisija stoga treba predložiti zakonsko ograničenje na industrijske transmasne kiseline svih namirnica u najkraćem mogućem roku, a po mogućnosti u roku od dvije godine, kažu zastupnici Europskog parlamenta u rezoluciji.

U Danskoj postoji zakonodavstvo kojim je ograničen udio transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima, te postoje dokazi da je zakonom propisano uvođenje granične vrijednosti za industrijske transmasne kiseline 2003. u Danskoj, odnosno nacionalno ograničavanje udjela transmasnih kiselina u uljima i mastima na 2 %, bilo uspješno i da je njime znatno smanjen broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti. Transmasne kiseline koriste se u jeftinijim namirnicama, što znači da su ljudi s nižim primanjima najviše izloženi hrani s visokim sadržajem transmasnih kiselina. To pak povećava potencijal za širenje zdravstvene nejednakosti, rekli su zastupnici.

Napomena urednicima

Transmasne kiseline nezasićene su masti koje se nalaze u hrani dobivenoj od preživača, u određenim prehrambenim proizvodima biljnog podrijetla, te u industrijski proizvedenim, djelomično hidrogeniranim biljnim uljima. Konzumacija potonjih povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Visok unos transmasnih kiselina posebice je rizičan faktor za razvoj koronarne bolesti srca (više nego bilo koja druga hranjiva tvar gledano u odnosu na kalorijsku vrijednost), koja je prema opreznim procjenama uzrok otprilike 660 000 smrtnih slučajeva u EU-u godišnje, što čini oko 14 % ukupne stope smrtnosti.

Danska je bila prva država članica koja je ograničila udio transmasnih kiselina  zakonom u 2003. godini. Slična ograničenja postoje u Austriji (2009), Mađarskoj (2013) i Latviji (2015). Dobrovoljne mjere postoje u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, UK  i Grčkoj, a nacionalne preporuke o transmasnim kiselinama izdane su u Bugarskoj, Malti, Slovačkoj, UK i Finskoj. U lipnju 2015. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je rješenje u kojem je utvrdila da su djelomično hidrogenirana ulja, primarni dijetetski izvor industrijskih transmasti u procesuiranoj (industrijskoj) hrani, više nisu “općenito priznata kao sigurna” za uporabu u ljudskoj hrani i bit će zabranjena u lipnju 2018 . Hrana koja sadrži visoke razine trans masti:

• masti za prženje za industrijsku uporabu
• margarin koji se koristi u tijestu
• prethodno pakirani pekarski proizvodi, kolači, keksi i vafli
• mikrovalne kokice
• duboko pržena hrana
• juhe i umaci

Príspevok Zastupnici pozivaju na ograničenje industrijskih transmasnih kiselina u hrani zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Koliko europske tvrtke poštuju, a koliko doprinose kršenju ljudskih prava u stranim zemljama?

 Znamo od raznih nevladinih organizacija da su velike međunarodne korporacije iz Europe odgovorne za kršenja ljudskih prava u trećim zemljama. S obzirom na to da Europska unija uvijek tvrdi da se bori za ljudska prava, trebamo zakonodavstva koje osigurava da europske korporacije poštuju pravila, čime bi poslali izvrsnu poruku ostatku svijeta.

Koje mjere predlažete u svom izvješću kako bi se osiguralo da tvrtke poštuju ljudska prava?

Izvješće je zasnovano na UN-ovim smjernicama za poslovanje i ljudska prava, fokusirajući se na poštivanje ljudskih prava u lancu distribucije i eksploataciju prirodnih resursa, naročito u zemljama u razvoju. Također preporučamo stvaranje oznake proizvoda „certificiranog etičnog poslovanjaˮ na razini EU-a koje svjedočio da nije počinjeno kršenje prava ni u jednoj fazi lanca proizvodnje određenog dobra.

Ta oznaka bi bila dobrovoljna za tvrtke. Kako možemo osigurati da europske tvrtke ne doprinose kršenju ljudskih prava?

Idealno bi bilo imati obvezujući instrument, ali to ne možemo nametnuti na parlamentarnoj razini. Međutim, možemo pitati Europsku komisiju da radi na prijedlogu. Pododbor za ljudska prava nada se da ćemo imati obvezujući instrument čime bismo omogućili da naše tvrtke budu različite od ostalih te bi potrošači znali kako naše tvrtke moraju poštivati standarde koje ostali ne moraju. Ovo moramo napraviti, ne samo za bolju ekonomiju, već za bolji svijet. Počeo sam rad na izvješću idejom da se Europska unija treba otići dalje u promicanju ljudskih prava diljem svijeta. Izvješće je alat kojim se počinje novi način iskorištavanja svjetskih resursa

Príspevok Oznaka proizvoda za „certificirano etično poslovanje“ na razini EU-a za tvrtke koje rade u stranim zemljama poštujući ljudska prava zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Kakav sporazum?

EU ima različite sporazume s raznim zemljama koji mogu biti vezani uz smanjenje ili ukidanje carinskih zapreka ili osnivanje carinske unije ukidanjem carina i usvajanje zajedničkih carinskih naknada za strani uvoz.

Ne radi se samo o plaćanju carina, već o ulaganjima i rješavanju pravnih sporova, primjerice, ako tvrtka smatra da vlada stvara prepreke za ulaganje. Prepreke nisu samo carine, one mogu biti i standardi za proizvodnju (primjerice, EU ne dopušta korištenje određenih hormona u poljoprivredi).

CETA

Pregovori o CETA-i završili su u rujnu 2014., a ovog mjeseca zemlje Europske unije trebale bi potpisati sporazum.  Međutim, kako bi stupio na snagu, sporazum treba odobriti Europski parlament. Odbor za međunarodnu trgovinu glasat će u prosincu, a zatim će zastupnici imati glas na plenarnom zasjedanju. Ukoliko bude odobrena, CETA će stupiti na snagu iduće godine.

Ostali pregovori

Trenutno se pregovara o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja (eng. The Trans-Atlantic Trade and Investment Partnership, TTIP) sa Sjedinjenim državama, oko kojeg je mnogo kontroverznih pitanja, uključujući održavanje standarda za kvalitetu proizvoda ili rješavanje sudskih sporova kod ulaganja. Od srpnja 2013. održano je 15 rundi pregovora.

Što se tiče azijskih zemalja, u tijeku su pregovori s Malezijom (pregovori su na pola puta), Indonezijom (iduća runda pregovora je u prvom kvartalu 2017.), Tajlandom i Mianmarom (po četiri runde pregovora su završene, nove još nisu dogovorene), Filipinima (nova runda pregovora prije kraja ove godine), Japanom (mogućnost pregovora ove godine) i Indijom. U tijeku su pregovori i sa zemljama iz skupine Mercosur (zajedničko tržište Južne Amerike, runda pregovora održana ovog mjeseca) te Meksikom (druga runda pregovora na rasporedu je u studenom) što se tiče zemalja latinske Amerike.

S osam zemalja Južnog Mediterana i Bliskog istoka potpisani su različiti sporazumi kojima je cilj potaknuti trgovinu, a razmatra se širenje pojedinačnih sporazuma kako bi uključivali poljoprivredu i industrijske standarde. To je sve što se tiče pregovora o slobodnoj trgovini. Međutim, pregovara se o specifičnim sporazumima kao što je sporazum s Kinom o ulaganjima, za koji su pregovori pokrenuti u studenom 2013. a zadnja runda pregovora održana je u rujnu.

Uloga Parlamenta

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 2009. Parlament treba dati odobrenje kako bi međunarodni trgovinski sporazumi mogli stupiti na snagu. Zastupnici također prate razvoj pregovora. Parlament je pokazao kako ne prihvaća prijedloge sporazuma ako smatra da je rezultat pregovora loš. Primjerice, zastupnici su odbacili ACTA-u 2012. godine.

Príspevok Trgovinski sporazumi u postupku zobrazený najskôr europskenovine.eu.