europskenovine.eu » Marianne Thyssen

Primjerenost mirovina: u novom izvješću predlaže se poduzimanje mjera kojima će se omogućiti ljudima da rade dok ne navrše dob za umirovljenje

Ivica — Tue, 06 Oct 2015 11:56:32 +0000

U novom se izvješću iznosi da se može očekivati da će se iz mirovinskih sustava u EU-u moći osigurati primjerene mirovine budućim generacijama umirovljenika ako se provedu snažne politike kojima će se omogućiti da radnici ostanu na svojim radnim mjestima do navršavanja zakonske dobi za umirovljenje.

Može se očekivati da će se iz mirovinskih sustava u EU-u moći osigurati primjerene mirovine i budućim generacijama umirovljenika ako države članice provedu snažne politike kojima će se omogućiti najvećem mogućem dijelu radnika da ostanu na svojim radnim mjestima do navršavanja zakonske dobi za umirovljenje. To je jedan od glavnih zaključaka u novom izvješću o primjerenosti mirovina. U okviru politike zapošljavanja starijim se radnicima mora pružiti više mogućnosti da duže ostanu na tržištu rada. Međutim, u okviru mirovinskih sustava mora se osigurati i zaštita onima koji se ne mogu održati na tržištu rada dovoljno dugo da bi stekli dostatna mirovinska prava. Vijeće za zapošljavanje i socijalnu politiku potvrdit će na današnjem sastanku zaključke iz Izvješća o primjerenosti mirovina iz 2015.

Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen pozdravila je izvješće i izjavila: „Nedavne reforme mirovinskog sustava bile su usredotočene na to da se osiguraju mirovine za znatno brojniju stariju populaciju, a da se ne destabiliziraju javne financije. To se može postići samo ako se velikoj većini ljudi pruži dovoljno mogućnosti da nastave raditi dok ne navrše uobičajenu dob za umirovljenje koja će se povećavati u cijelom EU-u. Naš prioritet mora biti ulaganje u vještine i zdravlje ljudi u mjeri dovoljnoj kako bi im se osigurale takve mogućnosti. Trebamo biti solidarni i s onima kojima će možda biti potrebna davanja za nezaposlene ili invalidske mirovine prije navršene dobi za umirovljenje.”

U izvješću se navodi da se u cijelom EU-u mirovinama većini ljudi osigurava dovoljna zaštita od siromaštva i dostatna sigurnost dohotka u starijoj dobi. Općenito, starije osobe u Europskoj uniji imaju životni standard sličan onome mlađeg stanovništva. Prosječna srednja vrijednost raspoloživog dohotka osoba s navršenih 65 godina ili više na razini EU-a iznosi 93 posto dohotka onih mlađih od 65. Čak i tijekom krize starije su osobe bile bolje zaštićene od drugih dobnih skupina. Međutim, nekoliko država članica mora poduzeti dodatne napore u rješavanju rizika siromaštva i jamčenju sigurnosti dohotka u starijoj dobi.

U svim se državama članicama mirovine i dalje razlikuju kad je riječ o rodu, pri čemu žene u usporedbi s muškarcima primaju manje mirovine i više su izložene siromaštvu zbog kraćeg radnog vijeka i nižih primanja, što je povezano s obiteljskim obvezama. Usto, žene u prosjeku žive duže od muškaraca te zbog toga često postaju udovice i ostaju u nesigurnijim jednočlanim kućanstvima. Mirovine koje primaju žene prosječno su u EU-u za 40 posto niže od onih koje primaju muškarci. Razlike u iznosima mirovina među rodovima mogu se smanjiti, ali su često potrebne dugoročne politike kojima se kombiniraju promjene u mirovinskom sustavu s politikama jednakih mogućnosti u nekoliko područja prije nego ljudi navrše dob za umirovljenje.

Puni radni vijek uz 40 do 45 godina uplaćivanja mirovinskih doprinosa u budućnosti će biti sve važniji za ostvarivanje dostojne mirovine. U nekim državama članicama održavanje budućeg dohotka nakon umirovljenja sve će više ovisiti o primanjima iz privatnih sustava putem strukovnih ili osobnih mirovinskih osiguranja. Potrebna je bliska suradnja među državama članicama oko pitanja dopunskih mirovina, uključujući i oko pitanja njihove dostupnosti, korištenja i pokrivenosti. Ovisno o nacionalnim praksama, socijalni partneri mogu imati važnu ulogu u tom pogledu.

Nedavnim mirovinskim reformama odgodilo se umirovljenje i ograničilo prijevremeno napuštanje tržišta rada. Uspjeh takvih reformi ovisit će u velikoj mjeri o sposobnosti starijih radnika da ostanu zaposleni kako se dob za umirovljenje bude povećavala. Otprilike pola umirovljenja 2012. ostvareno je jer su ljudi navršili dob za umirovljenje. Velik broj ljudi umirovio se prijevremeno zbog razloga kao što su loše zdravlje, nezaposlenost i obiteljske obveze. Stoga će biti ključno ljudima osigurati nužne vještine te zdravstvenu i socijalnu potporu kako bi održali svoju zapošljivost tijekom starenja. Komisija provodi inicijative u tom cilju, poput nedavne Preporuke o dugotrajnoj nezaposlenosti kojom se preporučuje bolja potpora dugotrajno nezaposlenim osobama kako bi se te osobe mogle vratiti na tržište rada i izbjeći prelazak u neaktivno stanovništvo.

Kontekst

U trogodišnjem izvješću o primjerenosti mirovina EU-ova Odbora za socijalnu zaštitu prati se na razini EU-a u kojoj se mjeri mirovinama ljudima osigurava dostatan dohodak u starijoj dobi, osiguravajući im time zaštitu od siromaštva i omogućujući im dostojan životni standard. U njemu se ocjenjuju ključne mjere prijašnjih reformi kojima je cilj bio osigurati financijski održive mirovine te se određuju potrebe za dodatnim reformama.

Izvješćem se dopunjuju procjene izIzvješća o starenju iz 2015. Odbora za ekonomsku politiku, kojim se procjenjuje kako će se budućim rashodima za mirovine utjecati na održivost javnih financija.

Príspevok Primjerenost mirovina: u novom izvješću predlaže se poduzimanje mjera kojima će se omogućiti ljudima da rade dok ne navrše dob za umirovljenje zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Komisija potpisala trogodišnji program potpore za stabilnost za Grčku u okviru ESM-a

Ivica — Thu, 20 Aug 2015 10:28:28 +0000

Kasno u srijedu Europska komisija potpisala je Memorandum o razumijevanju s Grčkom za novi program potpore za stabilnost. U okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), europskog zaštitnog mehanizma uspostavljenog 2012. kao odgovor na globalnu financijsku krizu, u sljedeće tri godine moći će se isplatiti do 86 milijardi EUR u zajmovima pod uvjetom da grčke vlasti provedu reforme za rješavanje velikih gospodarskih i društvenih izazova, kako je utvrđeno u Memorandumu.
Program donesen nakon mjeseci intenzivnih pregovora pomoći će uklanjanju nesigurnosti, stabilizaciji gospodarske i financijske situacije te pružiti potporu Grčkoj da se vrati održivom rastu utemeljenom na zdravim javnim financijama, poboljšanoj konkurentnosti, funkcionalnom financijskom sektoru, otvaranju radnih mjesta i socijalnoj koheziji. Kako je predviđeno člankom 13. Ugovora o ESM-u u Memorandumu su podrobno opisani ciljevi reformi i obveze potrebne za pokretanje financiranja iz ESM-a. Isplate sredstava povezane su s napretkom u provedbi koju će Komisija pratiti zajedno s Europskom središnjom bankom i, kad god to bude moguće, Međunarodnim monetarnim fondom, u obliku redovitih pregleda.
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik nadležan za euro i socijalni dijalog, koji je potpisao Memorandum u ime Komisije, izjavio je: Uz pomoć programa grčke vlasti imaju mogućnost ponovno uspostaviti međusobno povjerenje, financijsku stabilnost i pouzdanje, što su preduvjeti za ponovni rast grčkog gospodarstva. Sada je važna brza provedba dogovorenih mjera. To će omogućiti Grčkoj da obnovi konkurentnost i osigura održiv gospodarski rast.
Povjerenik Pierre Moscovici, nadležan za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Zaključivanje ovog programa sjajna je vijest za Grčku i Europsku uniju u cijelosti jer se stvaraju uvjeti za veći rast, stabilnost, ulaganja i zapošljavanje. Kombinacijom solidarnosti i odgovornosti, Grčka, ostale članice europodručja i institucije otvaraju novo poglavlje temeljeno na reformama, pravednosti i međusobnom povjerenju.
Marianne Thyssen, povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost, izjavila je: Prioritet Komisije bila je socijalna pravednost prilagodbi u okviru novih programa potpore. Danas smo po prvi put ispunili tu obvezu detaljnom procjenom socijalnog učinka novog programa za Grčku i osigurali da je socijalno pravedan te da u cijelosti štiti najosjetljivije.
U skladu s političkim smjernicama predsjednika Jean-Claudea Junckera, Komisija, kao partner u pregovorima, pridala je posebnu pozornost socijalnoj pravednosti novog programa kako bi se osiguralo da je prilagodba pošteno raspoređena i kako bi se zaštitili najosjetljiviji članovi društva. Komisija danas objavljuje procjenu socijalnog učinka programa i zaključuje da, ako se provedu u cijelosti i na vrijeme, mjerama predviđenima u programu pomoći će se da se Grčka vrati „stabilnosti i rastu na financijski i socijalno održiv način” te pridonijeti ispunjavanju najhitnijih društvenih potreba i rješavanju izazova s kojima je Grčka suočena.
Primjeri mjera koje Komisija smatra najbitnijima:
postupno uvođenje sustava minimalnog zajamčenog dohotka i pružanje opće zdravstvene zaštite
osiguravanje da su napori koji se zahtijevaju od svih razmjerni njihovim prihodima
usmjeravanje štednje na područja koja ne utječu izravno na džep običnih građana, kao što je smanjivanje rashoda za obranu ili rješavanje neučinkovitosti u mnogim područjima javne potrošnje
preispitivanje osobnih interesa, kao što je postupno ukidanje povoljnijih poreznih tretmana za
brodovlasnike ili poljoprivrednike odnosno ukidanje mnoštva iznimaka, npr. stopa PDV-a za određene otoke ili neopravdanih subvencija
podupiranje uloge socijalnih partnera i modernizacije sustava kolektivnih pregovora
borba protiv korupcije, utaje poreza i neprijavljenog rada
podupiranje transparentnije i učinkovitije javne uprave, uključujući postupno uvođenje neovisnije porezne uprave, reorganizaciju ministarstava i uvođenje snažnije veze između primanja i odgovornosti na radnom mjestu.
Kako bi dopunila program i pružila mu najbolju šansu za uspjeh, Komisija je 15. srpnja predstavila Plan za zapošljavanje i rast za Grčku. Oko 35 milijardi EUR bit će dostupno za ulaganja u ljude i poduzeća do 2020. Povećanjem stope početnog pretfinanciranja za financiranje programa za 2014. – 2020. u Grčkoj za 7 postotnih bodova,može se brže staviti na raspolaganje 1 milijarda EUR sredstava dodijeljenih Grčkoj kako bi se već u početnom razdoblju mogli provesti novi projekti koje sufinancira EU.
Komisija je isto tako spremna pružiti tehničku pomoć i stručno znanje s pomoću svoje nove posebne Službe za potporu strukturnim reformama. Služba za potporu strukturnim reformama, koja je osnovana u srpnju, bit će središte za mobiliziranje stručnog znanja iz službi Komisije, uprava država članica i drugih međunarodnih organizacija kako bi se pomoglo pri osmišljavanju i praćenju reformi.
Kontekst
Helenska Republika („Grčka”) 8. srpnja 2015. službeno je zatražila od ESM-a potporu za stabilnost u obliku instrumenta zajma koji bi se upotrijebio za ispunjavanje dužničkih obveza i osiguravanje stabilnosti njezina financijskog sustava. Zaseban zahtjev za financijsku pomoć poslan je 23. srpnja 2015. Međunarodnom monetarnom fondu (MMF)
Sastanak na vrhu država europodručja na kojem je ocijenjena situacija održan je 12. i 13. srpnja, a rezultirao je detaljnom izjavom o daljnjim koracima.
Grčke vlasti donijele su niz zakonodavnih akata 15. srpnja i 22. srpnja, kako je predviđeno u izjavi sa sastanka na vrhu država europodručja.
Euroskupina je 17. srpnja pozvala institucije da započnu pregovore o Memorandumu kojim bi se utvrdili uvjeti za instrument financijske pomoći za razdoblje 2015. – 2018. u skladu s člankom 13. Ugovora o ESM-u. Rad je provela Europska komisija zajedno s Europskom središnjom bankom i u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom i Europskim stabilizacijskim mehanizmom.
Grčke vlasti i institucije postigle su 11. kolovoza dogovor na razini osoblja o Memorandumu, a 14. kolovoza politički su ga podržali ministri financija europodručja.
Grčke vlasti donijele su 14. kolovoza još jedan niz zakonodavnih akata (tzv. „prethodne mjere”).
Nakon odobrenja u nacionalnim parlamentima (prema potrebi), 19. kolovoza Vijeće guvernera ESM-a odobrilo je Memorandum, koji je zatim u ime ESM-a potpisala Komisija te grčka vlada i središnja banka.
To je treći program ESM-a nakon Cipra i Španjolske.
Uloga Europske Komisije u tim programima i njihovi pravni temelji utvrđeni su u Ugovoru o ESM-u koji su prihvatile države članice europodručja:
– procijeniti potrebu za potporom za stabilnost i njezinu opravdanost; provodi se u suradnji s ESB-om (vidi članak 13. stavak 1. Ugovora o ESM-u);
– pregovarati o Memorandumu o razumijevanju s predmetnom državom članicom u kojem se podrobno utvrđuju uvjeti povezani s financijskom pomoći; provodi Komisija u suradnji s ESB-om i, kad god je to moguće, zajedno s MMF-om (vidi članak 13. stavak 3. Ugovora o ESM-u);
– potpisati Memorandum u ime ESM-a (vidi članak 13. stavak 4. ESM-a);
– pratiti usklađenost s uvjetima povezanima s instrumentom financijske pomoći; provodi Komisija u suradnji s ESB-om i, kad god je to moguće, zajedno s MMF-om (vidi članak 13. stavak 7. Ugovora o ESM-u).

Príspevok Komisija potpisala trogodišnji program potpore za stabilnost za Grčku u okviru ESM-a zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Nova i uključivija vizija obrazovanja i osposobljavanja do 2020.

Ivica — Wed, 29 Jul 2015 11:07:02 +0000

U danas objavljenom zajedničkom izvješću Komisije i država članica poziva se na jačanje suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja do 2020. s posebnim osvrtom na promicanje socijalne uključenosti u školama diljem Europe.

Komisija danas predlaže jačanje suradnje na europskoj razini u području obrazovanja i osposobljavanja do 2020. U danas objavljenom nacrtu zajedničkog izvješća Komisije i država članica poziva se na stvaranje socijalno uključivijih europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja u okviru širih nastojanja u borbi protiv radikalizacije nakon napada u Parizu i Kopenhagenu tijekom 2015.
U izvješću se predlaže veća usredotočenost politike na traženje odgovora na najhitnije izazove s kojima se suočava naše društvo. Šest novih prioriteta navedenih u izvješću uključuje poboljšanje vještina i mogućnosti zapošljavanja te stvaranje otvorenih, inovativnih i digitalnih okruženja za učenje uz istovremeno njegovanje temeljnih vrijednosti jednakosti, nediskriminacije i aktivnog građanstva.
Tibor Navracsics, povjerenik EU-a za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, rekao je: Mladi Europljani suočavaju se sa zajedničkim izazovima na koje je potreban zajednički odgovor. Prijetnja radikalizacije pokazuje da hitno moramo poboljšati obrazovne mogućnosti diljem svih naših zajednica. S ministrima obrazovanja radit ćemo na jačanju našeg zajedničkog rada u cilju smanjenja ranog napuštanja školovanja, suzbijanja socijalne isključenosti te podupiranja različitosti u razredima diljem Europe.
Marianne Thyssen, povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, dodala je: Zapošljavanje mladih glavni je prioritet Europske komisije. Relevantne i visokokvalitetne vještine danas su više nego ikad potrebne za pronalaženje posla. Boljom suradnjom u obrazovanju i osposobljavanju pomoći će se poboljšanju razine vještina i kompetencija čime će se riješiti problem neusklađenosti između ponude i potražnje što se tiče vještina te pružiti potpora mladim Europljanima za uspješan ulazak na tržište rada.
Očekuje se da će Vijeće donijeti izvješće do kraja godine. U izvješću se također predlaže određivanje novih prioriteta za razdoblja od pet godina, umjesto prethodnih trogodišnjih ciklusa, kako bi se omogućio učinak na dulji rok. Šest je novih prioriteta koje je predložila Komisija:
relevantne i visokokvalitetne vještine i sposobnosti, s naglaskom na rezultate, zapošljivost, inovaciju i aktivno građanstvo;
uključivo obrazovanje, jednakost, nediskriminacija i promicanje građanskih kompetencija;
otvoreno i inovativno obrazovanje i osposobljavanje, uključujući potpuno prihvaćanje digitalnog doba;
snažna potpora nastavnicima;
transparentnost i priznavanje vještina i kvalifikacija s ciljem olakšavanja učenja i mobilnosti radne snage i
održiva ulaganja, uspješnost i učinkovitost sustava obrazovanja i osposobljavanja.
Kontekst
Utemeljen u svibnju 2009., program Obrazovanje i osposobljavanje do 2020. (ET 2020.) nudi državama članicama, Komisiji i obrazovnim ustanovama forum za razmjenu najboljih praksi, informacija i savjeta za političke reforme. Komisija upravlja tim alatom za suradnju.
Strateški okvir ET 2020. odnosi se na sve oblike učenja na svim razinama procesa cjeloživotnog učenja, uključujući obrazovanje u ranom djetinjstvu i školi sve do visokog obrazovanja, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih.
Komisija i države članice započele su 2014. postupak srednjoročnoga pregleda stanja kako bi se procijenio napredak od 2012. i lakše pripremilo buduće prioritete za suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja na europskoj razini. U okviru tog postupka tijekom 2014. provedeno je neovisno ocjenjivanje, pripremljeno je nekoliko nacionalnih izvješća te su izvršena savjetovanja s nacionalnim službenicima, europskim socijalnim partnerima i ostalim dionicima u području obrazovanja i osposobljavanja. Zaključci te analize odražavaju se u nacrtu zajedničkog izvješća programa ET 2020. koje je Komisija predstavila danas.
U studenome Komisija će također predstaviti Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2015., godišnju analizu napretka prema obrazovnim ciljevima iz strategije Europa 2020. Glavni ciljevi uključuju smanjenje ranog napuštanja školovanja te povećanje stjecanja visokoškolskih kvalifikacija.
Komisija će ubrzo predložiti nacrt izvješća EU-a za mlade, u kojem će izvijestiti o europskoj suradnji u području rada s mladima u razdoblju od 2013. do 2015. U tom će se izvješću posvetiti prioritetnim temama kao što su nezaposlenost mladih, socijalna uključenost i sudjelovanje mladih.

Príspevok Nova i uključivija vizija obrazovanja i osposobljavanja do 2020. zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Zapošljavanje: Sredstvima iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji pružena je potpora za gotovo 30 000 radnika tijekom 2013. i 2014.

Ivica — Thu, 23 Jul 2015 09:22:34 +0000

Pružena je pomoć u pronalaženju novih mogućnosti za zapošljavanje za ukupno 27 610 radnika koji su bili otpušteni zbog gospodarske krize i posljedica globalizacije. U izvješću koje je danas prihvaćeno navodi se da je tijekom tog razdoblja iz EGF-a dodijeljeno više od 114,4 milijuna eura za potporu radnicima u 13 država članica (Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj) u njihovoj tranziciji i za pronalaženje novih mogućnosti zapošljavanja. Uz sredstva EGF-a dodijeljeno je dodatnih 94,1 milijuna eura državnih sredstava.

Marianne Thyssen, povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: U vrijeme kad su javna sredstva ograničena radnicima koji su proglašeni viškom u masovnim otpuštanjima koje je prouzročila globalizacija ili kriza pružena je potpora iz EGF-a. Prilagođenom i ciljanom potporom podržali smo prijelaz nekih od najranjivijih radnika na nova radna mjesta, što je dovelo do dojmljive stope ponovnog zapošljavanja od gotovo 50 %.
Izvješće o EGF-u sadrži pregled zahtjeva za mjerama potpore podnesenih tijekom 2013. i 2014. te uključuje i rezultate određenog broja slučajeva za koje su primljena završna izvješća 2013. i 2014. U izvješću stoji da je polovina radnika (7 656 od 15 245) koji su obuhvaćeni mjerama EGF-a pronašla nova radna mjesta ili postala samozaposlena. Dodatnih 667 osoba istovremeno je sudjelovalo u obrazovanju ili osposobljavanju kako bi povećalo svoju zapošljivost u budućnosti. Države članice prijavile su da su se osobne situacije, zapošljivost i samopouzdanje tih radnika vidljivo poboljšale zahvaljujući potpori i uslugama EGF-a.

Rezultati su ohrabrujući u smislu povratka na tržište rada, s obzirom na tešku situaciju na tržištu rada u većini država članica, i s obzirom na to da se iz EGF-a pruža potpora radnicima koji su u osobito teškom položaju. Mnoge mjere odnose se na masovna otpuštanja na određenom zemljopisnom području na kojem često već vladaju visoke stope nezaposlenosti. Treba napomenuti da radnici koji primaju pomoć često imaju nižu stručnu spremu ili druge otegotne okolnosti kao tražitelji zaposlenja.
Kontekst
Otvorenija trgovina s ostatkom svijeta stvara koristi za rast i zapošljavanje, ali može prouzročiti i gubitak radnih mjesta, osobito u osjetljivim sektorima i među radnicima s nižom stručnom spremom. Upravo zato Komisija je predložila osnivanje fonda za pomoć onima koji se prilagođavaju posljedicama globalizacije. Od 2007., kad je počeo djelovati, Europski fond za prilagodbu globalizaciji zaprimio je 136 zahtjeva za isplatu pomoći. Isplaćeno je približno 550 milijuna eura kao pomoć za više od 128 331 radnika.
Sredstvima EGF-a financiraju se konkretne mjere kojima se otpuštenim radnicima pomaže povećati njihovu zapošljivost i naći nove mogućnosti za zapošljavanje. Prednost EGF-a je što se njime mogu financirati mjere koje su osmišljene za posebne okolnosti u kojima se svaki pojedini radnik našao. Te mjere obuhvaćaju:
intenzivnu, prilagođenu pomoć u traženju zaposlenja
razne vrste strukovnog obrazovanja, unapređenje vještina i mjere prekvalifikacije
privremene poticaje i naknade u razdoblju trajanja aktivnih mjera
potpore za pokretanje poduzeća
mentorstvo tijekom cijelog procesa
Fond nastavlja s djelovanjem i u razdoblju od 2014. do 2020. kao izraz solidarnosti u EU-u, uz dodatna poboljšanja. U tom razdoblju prošireno područje njegove primjene obuhvaća radnike koji su proglašeni viškom zbog gospodarske krize, kao i radnike zaposlene na određeno vrijeme i samozaposlene osobe. Područje primjene, iznimno do kraja 2017., uključuje i mlade ljude koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi) s boravištem u regijama koje ispunjavaju uvjete iz Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI), do broja jednakog broju otpuštenih radnika.
Sredstvima EGF-a omogućeno je državama članicama da snažnije djeluju u područjima zahvaćenima otpuštanjima radnika, u smislu broja ljudi koji su primili pomoć i u smislu opsega, trajanja i kvalitete pomoći, nego što bi to bilo moguće bez sredstava EGF-a. Uz pomoć fondova EU-a one mogu fleksibilnije reagirati i u svoje planove uključiti vrlo prilagođene mjere te stoga posvetiti više pozornosti posebnim skupinama stanovništva, kao što su osobe starije od 50 godina, osobe iz doseljeničkih obitelji, osobe s poteškoćama ili osobe s osnovnim obrazovanjem i vještinama.

Príspevok Zapošljavanje: Sredstvima iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji pružena je potpora za gotovo 30 000 radnika tijekom 2013. i 2014. zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Slobodno kretanje: Kraj prve faze prijelaznog razdoblja za hrvatske radnike

Ivica — Fri, 03 Jul 2015 10:26:46 +0000

Prva faza prijelaznog razdoblja za hrvatske radnike završila je 30. lipnja. Do tog su datuma države članice trebale Komisiju obavijestiti o tome namjeravaju li zadržati ograničenja za pristup hrvatskih građana njihovu tržištu rada tijekom sljedeće tri godine ili im ga u potpunosti otvoriti.
Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg i Španjolska odlučile su hrvatskim građanima odobriti neograničeni pristup njihovim tržištima rada. Te će države stoga od 1. srpnja 2015. u potpunosti primjenjivati zakonodavstvo EU-a u području slobode kretanja radnika.
Austrija, Malta, Nizozemska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina zadržat će postojeća ograničenja tijekom sljedeće tri godine.
Ostale države članice hrvatskim su radnicima dale sva prava na slobodno kretanje od pristupanja Hrvatske EU-u 1. srpnja 2013.
Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: Više je država članica sada odlučilo otvoriti svoja tržišta rada hrvatskim radnicima. To je pozitivan razvoj događaja. Mobilnost radne snage može biti prilika i za radnike i za gospodarstva zemalja domaćina. Komisija je predana daljnjem poticanju mobilnosti radne snage u Europi, ali pritom trebamo osigurati da taj sustav bude pravedan za sve te da ga takvim smatraju i građani.
Europska komisija je 29. svibnja 2015. objavila izvješće o prijelaznim mjerama povezanima sa slobodnim kretanjem hrvatskih radnika u kojem se zaključuje da će budući potencijalni priljevi hrvatskih radnika u druge države članice EU-a vjerojatno biti mali te da nije izgledno da će uzrokovati poremećaje na tržištu rada. U izvješću se podsjeća na to kako su nakon prethodnih proširenja EU-a mobilni radnici EU-a donijeli potrebne vještine na tržišta rada zemalja domaćina i time pomogli nadoknaditi nedostatke lokalne radne snage. Istraživanja su isto tako pokazala da mobilni radnici imaju neutralan ili pozitivan fiskalni utjecaj na gospodarstva zemalja domaćina.

Kontekst
U skladu s Aktom o pristupanju iz 2011. države članice iz skupine EU-27 mogu radnicima iz Hrvatske privremeno ograničiti pristup svojim tržištima rada.
Ukupno prijelazno razdoblje traje sedam godina i podijeljeno je na tri faze.
Tijekom prve dvije godine pristup radnika uređuje se nacionalnim zakonodavs

tvima drugih država članica. Ograničenja je odlučilo primijeniti 13 država članica koje u načelu od hrvatskih radnika zahtijevaju radnu dozvolu (Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Španjolska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina). Ostale su države odlučile na hrvatske radnike u cijelosti primjenjivati pravila EU-a o slobodnom kretanju. Ovo će razdoblje isteći 30. lipnja 2015.
Tijekom druge faze, koja će trajati tri godine, države članice mogu zadržati ograničenja ako o tome unaprijed obavijeste Komisiju.
U posljednjoj fazi sedmogodišnjeg razdoblja, koja traje dvije godine, one države članice koje zadrže ograničenja u drugoj fazi još ih uvijek mogu produžiti ako postoji opasnost od ozbiljnih poremećaja na njihovim tržištima rada, nakon što o tome obavijeste Komisiju.
Tijekom tih sedam godina države članice mogu ukinuti ograničenja u bilo kojem trenutku. Kasnije ih mogu ponovno uvesti ako su se pojavili ozbiljni poremećaji na njihovim tržištima rada ili opasnosti od takvih poremećaja. Prijelazne mjere neopozivo prestaju vrijediti 30. lipnja 2020.

Príspevok Slobodno kretanje: Kraj prve faze prijelaznog razdoblja za hrvatske radnike zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Europski savez za naukovanje: 140 000 mjesta za naukovanje mladima u poduzećima i organizacijama

Ivica — Sun, 28 Jun 2015 12:49:47 +0000

Borba protiv nezaposlenosti mladih glavni je prioritet Europske komisije. Kvalitetno naukovanje pomaže mladima u stjecanju vještina i ključnih kompetencija koje su im potrebne za uspjeh na tržištu rada. Više od četrdeset poduzeća i drugih organizacija pridružilo se danas Europskom savezu za naukovanje, kojim koordinira Europska komisija,obvezujući se napružanje većeg broja boljih prilika za naukovanje mladima. Poduzeća će mladima staviti na raspolaganje ukupno 140 000 mjesta za naukovanje i osposobljavanje. Europska komisija posvećena je jačanju ponude, kvalitete i privlačnosti naukovanja.
Povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: Srdačno pozdravljam nove partnere koji su se danas pridružili Europskom savezu za naukovanje. Pomaganje mladima u Europi da dođu do kvalitetnih radnih mjesta jedan je od mojih najvažnijih prioriteta. Zajedno ćemo otvoriti nove mogućnosti za mlade kako bi stekli vještine i iskustvo koji su im potrebni na tržištu rada. Radujem se što će još više poduzeća i drugih organizacija slijediti taj primjer u budućnosti.
Nove obveze potpisane su u Rigi tijekom sastanka ministara odgovornih za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, europskih socijalnih partnera i Komisije u organizaciji latvijskog predsjedništva. Neke od glavnih preuzetih poslovnih obveza su sljedeće:
Adecco će do 2017. omogućiti osposobljavanje za rad za 5 000 mladih u svojem glavnom društvu ili u jednom od svojih partnerskih poduzeća.
AXA će ponuditi mogućnost zapošljavanja za 20 000 mladih do 2018., uključujući 10 000 ugovora o radu na neodređeno i određeno vrijeme te 10 000 plaćenih naukovanja ili pripravništava.
BMW će proširiti strukovno osposobljavanje na međunarodnoj razini putem prilagođenih dvojnih programa obrazovanja kojima se omogućuje praktično osposobljavanje u Njemačkoj i izobrazba u Španjolskoj. BMW će primiti 1 500 novih naučnika svake godine.
Safran će razviti programe naukovanja u svojim europskim podružnicama i promicati međunarodne programe mobilnosti. Safran će primiti 2 000 – 3 000 naučnika godišnje.
Capita će mladima ponuditi više od 500 mjesta za naukovanje ove godine te će surađivati s drugim većim poslodavcima kako bi i oni bili u mogućnosti pružiti isto, tj. zapošljavanje i osposobljavanje 400 naučnika u javnoj službi i njih više od 600 u bankama.
CSR Europe podupirat će poduzeća unutar svoje mreže kako bi poboljšali kvalitetu njihovih programa naukovanja i stažiranja, pružajući na taj način mogućnost za 50 000 mladih da iskoriste priliku za kvalitetno osposobljavanje do kraja 2017.
Ostala poduzeća koja su se pridružila savezu su Bertelsmann, Saica i Verallia Saint-Gobain.
Europski socijalni partneri preuzeli su nove obveze u građevinskom, kemijskom, trgovačkom i obrazovnom sektoru. Pet novih obveza preuzimaju nacionalni sindikati nastavnika, a jednu je preuzeo francuski sindikat u energetskom sektoru. Druge ključne obveze preuzimaju škotska vlada, Europska udruga lokalnih i regionalnih vlasti za cjeloživotno učenje te stručna skupina zaklade Bertelsmann.
Novi članovi pridružuju se postojećim članovima i vladama Europskog saveza za naukovanje.

Príspevok Europski savez za naukovanje: 140 000 mjesta za naukovanje mladima u poduzećima i organizacijama zobrazený najskôr europskenovine.eu.