europskenovine.eu » Violeta bulc

Države članice podržale Komisijin rekordni plan ulaganja u sektor prometa u vrijednosti od 13,1 milijarde EUR

Ivica — Fri, 10 Jul 2015 13:41:19 +0000

Komisijin rekordni plan ulaganja u sektor prometa danas se približava realizaciji nakon što su države članice odobrile popis projekata koji će se financirati u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Danas se sastao Koordinacijski odbor CEF-a, sastavljen od predstavnika 28 država članica, te je izdao pozitivno mišljenje o prijedlogukoji je Komisija predstavila 29. lipnja. Zajedno s planom ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi EUR koji je Komisija predstavila u studenome 2014. CEF će ispuniti i jedan od Komisijinih glavnih ciljeva: prevladavanje investicijskog jaza u Europi i stvaranje povoljnih uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta i rast.

Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc izjavila je: Zadovoljna sam da su države članice nakon konstruktivnih rasprava koordinacijskog odbora CEF-a podržale naš prijedlog za najveći plan ulaganja koji je EU ikad izradio u području prometa. Odabranih 276 projekata pridonijet će otvaranju novih radnih mjesta te će potaknuti rast i konkurentnost u Europi. Sretna sam i što će mnogi provesti horizontalne ciljeve kao što su digitalizacija prometa ili uvođenje alternativnih goriva na tržište.
Pozivi CEF-a na podnošenje prijedloga privukli su preko 700 projekata za koje je ukupno zatraženo preko 36 milijardi EUR. Sa samo 13,1 milijardi EUR na raspolaganju Komisija je dala prednost projektima s najvećom europskom dodanom vrijednošću. Tijekom postupka odabira projekti su ocijenjeni u skladu s nizom unaprijed određenih kriterija dodjele: važnost, pripravnost, utjecaj i kvaliteta.
U skladu sa svojom obvezom transparentnosti Komisija je s Izvršnom agencijom za inovacije i mreže (INEA) danas objavila brošuru koja sadrži opće informacije o CEF-u i o ocijenjenim projektima.

Sljedeći koraci: Do kraja srpnja 2015. Komisija će službeno donijeti odluku o financiranju. Zasebne ugovore za dodjelu bespovratnih sredstava sastavit će Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA), a korisnici projekata će ih nakon toga potpisati. Isplata financijskih sredstava započet će od zadnjeg tromjesečja 2015.
INEA i Komisija zatim će nadzirati ispravnu provedbu projekata.
Kontekst
U okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) iz proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. dodijelit će se 24,05 milijardi EUR za sufinanciranje projekata TEN-T u državama članicama EU-a. Od tog iznosa 11,305 milijardi EUR moći će se dodijeliti samo za projekte u državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda. U okviru godišnjih i višegodišnjih radnih programa određuje se skup prioriteta i ukupni iznos financijske potpore koja će se dodijeliti za svaki od tih prioriteta u određenoj godini. 2014. godina bila je prva programska godina u okviru CEF-a.
Osim prometa, CEF će donijeti koristi cjelokupnom gospodarstvu Europe: provedbom transeuropske prometne mreže moglo bi se stvoriti do 10 milijuna radnih mjesta i povećati europski BDP za 1,8 % do 2030.

Príspevok Države članice podržale Komisijin rekordni plan ulaganja u sektor prometa u vrijednosti od 13,1 milijarde EUR zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Komisija predlaže rekordno ulaganje od 13,1 milijarde EUR u prometnu infrastrukturu za potporu otvaranju radnih mjesta i rastu

Ivica — Mon, 29 Jun 2015 12:04:31 +0000

Europska komisija danas je predložila dodjelu 13,1 milijarde EUR financijskih sredstava EU-a za 276 projekata u području prometa koji su odabrani u okviru prvih poziva na podnošenje prijedloga Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Tim će se ulaganjem omogućiti dodatno javno i privatno sufinanciranje ukupne vrijednosti od 28,8 milijardi EUR. CEF će uz budući Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) imati važnu ulogu u premošćivanju nedostataka u području ulaganja u Europi, što je Komisijin prioritet. Osim u području prometa, time će se pogodovati i europskom gospodarstvu u cjelini te stvoriti povoljniji uvjeti za rast i otvaranje radnih mjesta.
Violeta Bulc, povjerenica EU-a za promet, izjavila je:„Danas sa zadovoljstvom predstavljam do sad najveći plan ulaganja EU-a u području prometa.Projekti koje smo odabrali bit će korisni i građanima i poduzećima zahvaljujući poboljšanju infrastrukture te uklanjanju postojećih zastoja.Osim toga, njima će se promicati održiva i inovativna rješenja za mobilnost.Ovo dosad nezabilježeno ulaganje predstavlja velik doprinos Komisijinu programu za rast i otvaranje radnih mjesta.Provedbom transeuropske prometne mreže moglo bi se stvoriti do 10 milijuna radnih mjesta i povećati europski BDP za 1,8 % do 2030.”
Odabrani projekti prvenstveno su usmjereni na glavne dijelove transeuropske prometne mreže. Njihovi su korisnici vodeće inicijative kao npr. željeznička osovina Rail Baltica, bazni tunel Brenner, plovni put Sena-Escaut, most Caland ili stalna poveznica Fehmarn Belt. Manje inicijative uključuju prekogranične projekte između Groningena i Bremena, željezničku prugu „Željezna Rajna”, planove za uvođenje infrastrukture za ukapljeni prirodni plin ili projekte za povećanje plovnosti rijeke Dunav.
Na pozive u okviru CEF-a, koji su pokrenuti u rujnu 2014., podneseno je više od 700 prijedloga, što je bilo trostruko više od predviđenog. Zahvaljujući tome Komisija je mogla odabrati projekte s najvećom europskom dodanom vrijednošću te zajamčiti ravnomjernu raspodjelu s obzirom na zemljopisnu regiju i različite vrste prometa. Za države članice prihvatljive za financiranje iz kohezijskih fondova posebno je izdvojeno gotovo 4,8 milijardi EUR. Ocjenjivao se i doprinos drugim prioritetnim mjerama Komisije, kao što su energetska unija ili jedinstveno digitalno tržište.
Financijski doprinos EU-a daje se u obliku bespovratnih sredstava kojima se sufinancira između 20 % i 85 % određenog projekta, ovisno o njegovoj vrsti.
Sljedeći koraci:
Predloženu odluku o financiranju sada mora službeno donijeti Odbor za instrument za povezivanje Europe, čija će se sjednica održati 10. srpnja 2015. Zasebne ugovore za dodjelu bespovratnih sredstava nakon toga će sastaviti Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) te će ih korisnici projekata potpisati u drugoj polovini 2015.

Príspevok Komisija predlaže rekordno ulaganje od 13,1 milijarde EUR u prometnu infrastrukturu za potporu otvaranju radnih mjesta i rastu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Dani TEN-T-a 2015. u Rigi: inovativnim ulaganjem u projekte prometne infrastrukture do radnih mjesta i rasta u Europi

Ivica — Sat, 27 Jun 2015 08:15:11 +0000

Riga, 22. lipanj 2015.

Ministri prometa iz 12 država članica EU-a, direktori poduzeća te više od 1000 dionika u području prometa okupili su se danas u Rigi na konferenciji o prometu na visokoj razini pod nazivom „Dani TEN-T-a”, koju je u suradnji s latvijskim predsjedništvom organizirala Europska komisija. Transeuropskim mrežama (TEN-T) koje čine okosnicu infrastrukturne politike Unije nastoji se ukloniti razlike među prometnim mrežama država članica i najveće preostale smetnje te tehničke prepreke. Ovogodišnji Dani TEN-T-a posvećeni su izazovima u pronalaženju inovativnih rješenja za financiranje novih transeuropskih mreža (TEN-T).

Violeta Bulc, povjerenica EU-a za promet, izjavila je: Moramo udružiti snage kako bi transeuropska prometna mreža postala stvarnost. Temelj za naš budući napredak provedba je radnih planova, uključujući ključne prekogranične projekte. Očekujem da će svi sudionici – nacionalni i regionalni, javni i privatni – na najbolji način iskoristiti naše instrumente kao što su Instrument za povezivanje Europe i novi Europski fond za strateška ulaganja. U tom pogledu preporuke iz izvješća Christophersen – Bodewig – Secchi ključne su za privlačenje nužnih privatnih ulaganja.

Anrijs Matiss, latvijski ministar prometa, kazao je: Zadovoljstvo mi je pozdraviti održavanje Dana TEN-T-a u Rigi – ključnog događaja koji se poklapa s uspješnim dovršetkom latvijskog prvog predsjedanja EU-om. Raduje me da razvoj inovativne i povezane infrastrukture te načini njezina financiranja zauzimaju istaknuto mjesto na ovoj konferenciji na visokoj razini. Željeznička osovina Rail Baltica izvrstan je primjer takve povezane infrastrukture. Njome će se zahvaljujući europskom standardu širine povezati najveći baltički gradovi i utrti put prema novim rješenjima za mobilnost putnika i prijevoz robe, ali ujedno i na simboličkoj razini ponovo povezati baltičke regije sa srcem Europe. Zbog toga nas raduje donošenje deklaracije svih glavnih dionika o projektu Rail Baltica.”

Rail Baltica
Među brojnim su rezultatima Dana TEN-T-a deklaracija o provedbi projekta Rail Baltica, buduće okosnice koridora osnovne mreže „Sjeverno more – Baltik” koju su potpisali ministri Finske, Estonije, Latvije, Litve i Poljske. Osim toga, povjerenica Bulc i ministri država zapadnog Balkana dogovorili su indikativno proširenje osnovne mreže i koridora na zemlje zapadnog Balkana. U skladu s tim mandat koordinatora koridora proširit će se na navedenu regiju.

Komisija je na konferenciji obavijestila i o rezultatima istraživanja o koridorima osnovne mreže. Iz rezultata se vidi da je učinak ulaganja EU-a u prometnu infrastrukturu velik: osigurat će se rast BDP-a od 1,8 % i otvoriti 10 milijuna novih radnih mjesta. Ti će se pozitivni učinci na gospodarstvo i tržište rada osjećati sve do 2030.

Príspevok Dani TEN-T-a 2015. u Rigi: inovativnim ulaganjem u projekte prometne infrastrukture do radnih mjesta i rasta u Europi zobrazený najskôr europskenovine.eu.