Kako su revidirani kapitalni zahtjevi za banke utjecali na kreditiranje: početak Komisijina savjetovanja

Ivica — Wed, 15 Jul 2015 12:59:39 +0000

Kao i mnoge druge jurisdikcije EU je zbog financijske krize uveo stroža pravila o kapitalnim zahtjevima za banke. Komisija danas pokreće savjetovanje o tome kako neka od tih pravila funkcioniraju u praksi, primjerice, imaju li utjecaja na kreditiranje malih poduzetnika i financiranje infrastrukturnih projekata. Tijekom zakonodavnog postupka koji je doveo do donošenja novih kapitalnih zahtjeva zakonodavac EU-a Komisiji je povjerio zadatak da prouči ta pitanja.
Savjetovanje će otvoriti povjerenik EU-a za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržištâ kapitala Jonathan Hill, i to večeras u okviru britanskog dijela turneje promicanja EU-ova Plana ulaganja u iznosu od 315 milijardi EUR (IP/14/2128): „Banke jesu i ostat će temeljni izvor financiranja našega gospodarstva, neovisno o tome je li riječ o kreditiranju malih poduzetnika ili dugoročnom ulaganju u infrastrukturu. Uredbom i Direktivom o kapitalnim zahtjevima ponovno je osigurana otpornost i stabilnost europskog bankarskog sektora te je vraćeno povjerenje u njega. Zakonodavstvo je pridonijelo ostvarenju tih presudno važnih ciljeva, no opravdano je upitati se imaju li ta pravila neželjene posljedice. To svjedoči o našoj predanosti poboljšanju regulative te nam pomaže pri postizanju najbolje moguće ravnoteže između upravljanja rizikom i poticanja rasta”.
Kapitalni zahtjevi za banke utvrđeni su Uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR) i Direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRDIV). Iako su stroži kapitalni zahtjevi potrebni da bi se osigurala otpornost i održivost bankarskog sektora, Komisija je u skladu s Uredbom obvezna izraditi izvješća o njihovu utjecaju na kreditiranje građana i malih poduzetnika te na dugoročno financiranje infrastrukture.
U okviru savjetovanja nastoje se pronaći odgovori među ostalim i na sljedeća pitanja:
U kojoj su mjeri CRR i CRDIV utjecali na razinu kapitala u bankama?
Jesu li svi novi zahtjevi u svim okolnostima razmjerni rizicima radi čijeg su uklanjanja osmišljeni?
Kakav je učinak tih pravila na kreditiranje manjih poduzetnika i financiranje infrastrukturnih projekata?
Mogu li se neka od tih pravila pojednostavniti ili diferencirati prema riziku ili veličini a da se pritom ne dovedu u pitanje njihovi ciljevi financijske sigurnosti i stabilnosti banaka?
Današnjim javnim savjetovanjem želi se prikupiti najširi mogući spektar stajališta u okviru sektora financijskih usluga te od drugih dionika. Pozivaju se sve zainteresirane strane da ispune upitnik i tako pomognu Komisiji pri izradi izvješća. U okviru daljnjeg postupanja Komisija će povratne informacije objaviti u obliku izvješća te će ove godine još organizirati javno saslušanje, što će poslužiti kao polazišna točka za Komisijino završno izvješće u 2016.
Mogućim budućim mjerama Komisija će nastojati ojačati otpornost bankarskog sustava, uzimajući u obzir sveobuhvatni cilj poticanja zapošljavanja i rasta u EU-u.
Osim što služi kao potpora Komisiji pri izvršavanju njezinih obveza izvješćivanja, javno je savjetovanje i u skladu s Komisijinim ciljevima poticanja zapošljavanja, rasta i ulaganja izloženima u političkim smjernicama predsjednika Junckera, s EU-ovim Planom ulaganja (IP/14/2128) kojim se želi poboljšati ulagačko okruženje u Europi, među ostalim posebno u pogledu MSP-ova i infrastrukturnih projekata, te s obvezama koje je Komisija preuzela u pogledu poboljšanja regulative IP/15/4988) kako bi se osiguralo da se zakonodavstvom EU-a ostvaruju željeni učinci bez nepotrebnog opterećenja.
Kontekst
CRR-om i CRD-om IV utvrđuje se promišljenija definicija priznatoga kapitala te se zahtijeva viša razina minimalnog regulatornog kapitala u svim bankama u EU-u, čime se osigurava da se kapitalom kojim banke moraju raspolagati na odgovarajući način pokriva preuzeti rizik. Nadalje, nadzorna i makrobonitetna tijela mogu institucijama obuhvaćenima njihovim nadzorom uvesti dodatne bonitetne zahtjeve.
CRR-om se uvodi i tzv. „pomoćni faktor za MSP-ove”. Njime se smanjuje iznos kapitala potreban za kredite MSP-ovima u odnosu na druge kategorije kredita te se time olakšava kreditiranje MSP-ova s obzirom na njihovu važnost za europsko gospodarstvo.
Cilj je savjetovanja prikupiti mišljenja i podatke za potrebe budućih izvješća koje je Komisija u skladu s CRR-om obvezna podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću:
člankom 505. zahtijeva se izvješće o primjerenosti zahtjeva iz CRR-a u svjetlu potrebe osiguranja odgovarajućih razina izvora sredstava za sve oblike dugoročnog financiranja gospodarstva, uključujući važne infrastrukturne projekte
člankom 516. zahtijeva se izvješće o utjecaju CRR-a na poticanje dugoročnih ulaganja u infrastrukturu kojom se potiče rast
člankom 501. zahtijeva se izvješće o učinku kapitalnih zahtjeva iz CRR-a na kreditiranje MSP-ova i fizičkih osoba.

Príspevok Kako su revidirani kapitalni zahtjevi za banke utjecali na kreditiranje: početak Komisijina savjetovanja zobrazený najskôr europskenovine.eu.

europskenovine.eu » Jonathan Hill

Kako su revidirani kapitalni zahtjevi za banke utjecali na kreditiranje: početak Komisijina savjetovanja