Zastupnici EP-a su se požalili na navodni nedostatak ambicije Europske komisije da se bavi najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata. Neki europarlamentarci su savjetovali uvođenje reformi dublinskih pravila (kako bi se odredilo koja je država članica odgovorna za upravljanje prijavama tražitelja azila), otvaranje legalnih migracijskih kanala i borbu s kriminalnim mrežama krijumčara. Ojačati vanjske granice EU te identificirati, registrirati i uzeti otiske prstiju migranata na tzv. “hotspots” su također bile neke od tema na raspravi.

S dolaskom zime, raste i humanitarna briga za izbjeglice

Humanitarno stanje izbjeglica unutar EU i susjednih država bilo je u središtu druge debate s prvim potpredsjednikom Europske komisije, Fransom Timmermansom i luksemburškim ministrom za odnose s Europskim parlamentom tijekom trajanja luksemburškog predsjednja Vijećem EU, Nicolasom Schmitom.

“Teško razdoblje upravo traje, a možemo očekivati povećanje priljeva izbjeglica i prije nego dođu zimski mjeseci. Ovo je također razdoblje kad moramo donijeti teške odluke kako bismo osigurali da su “hotspots” potpuno organizirani te da je proračun raspoloživ za sve odgovore EU na koje se Vijeće obvezalo”, kazao je predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Claude Moraes (S&D, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Tema migracije će također biti visoko postavljena na programu Vijeća za pravosuđe i uniutarnje poslove, 8. i 9. listopada i na sljedećem europskom summitu 15. i 16. listopada.

Parlament i Vijeće zajedno odlučuju o pravilima migracija i azila

Prijedlozi Europske komisije u okviru postupka suodlučivanja, unutar kojega Parlament i Vijeće zakone donose ravnopravno su:
• mehanizam stalnog preseljenja za tražitelje azila unutar EU – izvjestitelj: Timothy Kirkhope (ECR, Velika Britanija),
• zajednička EU lista sigurnih zemalja porijekla – izvjestiteljica: Sylvie Guillaume (S&D, Fancuska),
• izmjene Dublinskih pravila za utvrđivanje koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu maloljetnika bez pratnje – izvjestiteljica: Cecilia Wikström (ALDE, Švedska),
• osvrt na Zakonik o vizama EU, uključujući i odredbe o humanitarnim vizama – izvjestitelj: Juan Fernando Lopez Aguilar (S&D, Španjolska),
• mjera legalne migracije na ulazu i životnih uvjeta za studente i istraživače s porijeklom izvan EU – izvjestiteljica: Cecilia Wikström (ALDE, Švedska), te
• paket “pametne granice”, uključujući i prijedlog za “ulaz-izlaz sustava” kako bi se spriječio prekomjerni boravak u EU, a time i nepravilne migracije – izvjestitelji: Agustín Díaz de Mera (EPP, Španjolska), za ulaz-izlaz sustav, i Tanja Fajon (S&D, Slovenija), za program registriranih putnika (Komisija očekuje predstaviti novi paket “pametnih granica” krajem 2015. / početkom 2016. godine).

Daljnji prijedlozi tijekom kraja 2015. i početkom 2016.

Daljnji prijedlozi bit će predstavljeni od strane Komisije u prosincu 2015./ ožujku 2016., prilikom čega bi Parlament također trebao imati moć odlučivanja, a uključivat će:
• jačanje granične agencije Frontex, proširujući njen mandat, te poduzimanje koraka prema uspostavi europske granične i obalne straže,
• trajni model preseljenja izbjeglica iz trećih zemalja diljem EU (predloženi mehanizam za preseljenje onih koji su već u EU zemljama diljem EU već je na stolu),
• reforma Dublinske regulacije i
• paket “legalne migracije”, uključujući reviziju Europske plave kartice

Odbor Europskog parlamenta odgovoran za migracije i azil je Odbor građanske slobode, pravosuđa i unutarnjih poslova. Proračunske mjere potpore rješavat će se s Odborom za proračun Europskog parlamenta.

Príspevok Izbjeglice: zastupnici EP-a traže humanitarnu reakciju i preispitivanje pravila o azilu zobrazený najskôr europskenovine.eu.

Programom za održivi razvoj 2030. koji Ujedinjeni narodi trebaju donijeti danas i koji se nastavlja na milenijske razvojne ciljeve donesene 2000. utvrđen je globalni okvir u svrhu iskorjenjivanja siromaštva i postizanja održivog razvoja do 2030. Kao prvi globalni sporazum u povijesti kojim se utvrđuje univerzalni, sveobuhvatni program za djelovanje, Programom 2030. obuhvaćeni su ambiciozan skup od 17 ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih ciljeva, uz mobiliziranje svih zemalja i dionika da ostvare te ciljeve i utjecanje na nacionalne politike. U Program 2030. uključen je i Akcijski program Ujedinjenih naroda iz Adis Abebe donesen u srpnju, a kojim se utvrđuju različita sredstva potrebna za provedbu Programa 2030., uključujući domaće resurse, privatno financiranje i službenu razvojnu pomoć.

Od samog početka u doprinosu tom procesu EU ima vodeću ulogu. EU se time obvezao kako će raditi na tome da se taj program pokrene, unutar EU-a (npr. budućim inicijativama EU-a, među ostalim, strategijom kružnog gospodarstva koja je usmjerena na promicanje održivih modela proizvodnje i potrošnje) i u okviru vanjskih politika EU-a na način što će podržavati provedbene napore u drugim zemljama, posebno onima kojima je to najviše potrebno.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans, zadužen za održivi razvoj i voditelj izaslanstva Komisije u ime predsjednika Junckera, izjavio je: „Ovaj Sporazum povijesni je događaj i važan korak prema globalnom djelovanju u području održivog razvoja. Ponosan sam istaknuti da se od samog početka EU snažno zalaže za postizanje ambicioznog ishoda. Riječ je o univerzalnom programu kojim su obuhvaćene sve zemlje, bogate i siromašne, u cilju potpune integracije ekonomske, društvene i ekološke dimenzije održivosti. Rezultat je ključno postignuće u pogledu ujedinjenja cijelog svijeta oko zajedničkih ciljeva za održiviju budućnost. Odlučni smo provesti Program 2030. koji će predstavljati obris naše unutarnje i vanjske politike kako bi se osiguralo da EU pruži maksimalan doprinos.”

Sastanak na vrhu UN-a u okviru kojeg je predviđeno donošenje novog Programa 2030. održava se u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 25. do 27. rujna i na njemu će sudjelovati više od 150 šefova država i vlada iz cijelog svijeta. Europsku komisija predstavljaju prvi potpredsjednik Frans Timmermans, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednica komisije Federica Mogherini i povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica.

Kontekst

Milenijski razvojni ciljevi

Milenijski razvojni ciljevi dokaz su da se utvrđivanjem ciljeva može pridonijeti ostvarenju neviđenog napretka širom svijeta i postići izvanredni rezultati. Punih 15 godina tim je ciljevima usmjeravana razvojna politika, pri čemu je EU dao velik doprinos njihovu ostvarenju. EU i njegove države članice kolektivno su daleko najveći svjetski donator razvojne pomoći te su 2014. izdvojile 58 milijardi EUR.

Novi Program 2030.

Program 2030. („Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030.) dogovoren je neslužbeno konsenzusom unutar UN-a u kolovozu ove godine te je upućen na taj sastanak na vrhu radi službenog donošenja. Akcijski program iz Adis Abebe dogovoren u srpnju također čini sastavni dio Programa 2030. jer su njime utvrđeni instrumenti, politike i resursi koje je potrebno uspostaviti kako bi se osigurala njegova provedba.

Donošenje Programa 2030. obilježit će vrhunac uključivog trogodišnjeg procesa (prethodno poznatog kao „razvojni program za razdoblje nakon 2015.”) koji je bio obilježen neviđenim sudjelovanjem civilnog društva i drugih dionika. Program se razvio iz milenijskih razvojnih ciljeva, zaključaka Konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju Rio + 20 i konferencija o financiranju razvoja. Također će pridonijeti trenutačnim pregovorima u pogledu novog globalnog sporazuma o klimatskim promjenama koji bi se trebao sklopiti u Parizu u prosincu.

Novim Programom 2030. definirat će se iznova suradnja unutar međunarodne zajednice u pogledu globalne obveze stvaranja drukčije budućnosti za ljude i planet na temelju koje će svijet ići putem održivog razvoja. Dok su milenijski razvojni ciljevi bili usmjereni na zemlje u razvoju, Program 2030. prvi je globalni sporazum u povijesti kojim se utvrđuje univerzalni, sveobuhvatni program za djelovanje kojim će se utjecati na sve zemlje, uključujući nacionalne politike.

U okviru 17 novih ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih ciljeva uravnotežene su tri dimenzije održivog razvoja (ekološka, društvena i gospodarska dimenzija) u područjima kao što su siromaštvo, nejednakost, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje, održiva potrošnja i proizvodnja, rast, zaposlenost, infrastruktura, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene, kao i rodna jednakost, mirna i uključiva društva, pristup pravosuđu i odgovorne institucije.

Príspevok Europska komisija pozdravlja novi Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. zobrazený najskôr europskenovine.eu.