EU u Adis Abebi želi postići dogovor koji će se temeljiti na novom globalnom partnerstvu svih zemalja svijeta i u okviru kojeg će se mobilizirati sva moguća sredstva za financiranje razvojnog programa za razdoblje nakon 2015. (tzv. „načina provedbe”) u pogledu triju glavnih tema:

Integracije – novim globalnim partnerstvom trebalo bi se pomoći cijelom razvojnom programu za razdoblje nakon 2015. i raditi na sve tri dimenzije održivog razvoja (gospodarskoj, društvenoj i ekološkoj) na integriran način.

Sveobuhvatnosti – novo globalno partnerstvo treba se oslanjati na mobilizaciju i učinkovitu upotrebu svih relevantnih „načina provedbe”, bili oni financijske ili neke druge vrste, uključujući čvrste politike i poticajno okruženje za napredak gospodarstva u svim zemljama.

Univerzalnosti – novo globalno partnerstvo temeljit će se na doprinosu svih uključenih strana. Sve će zemlje morati poduzeti potrebne mjere u smislu političkih aktivnosti i mobilizacije resursa.

Kontekst

Primjeri EU-ovih doprinosa provedbi razvojnog programa za razdoblje nakon 2015.:

EU je najveći donator na svijetu, sa zajedničkim sredstvima službene razvojne pomoći u iznosu većem od 58 milijardi eura u 2014. Predan je ostvarivanju cilja UN-a da se mobilizira dio službene razvojne pomoći u visini od 0,7 % bruto nacionalnog dohotka (BND) unutar vremenskog okvira razvojnog programa za razdoblje nakon 2015. EU također radi na kolektivnom postizanju cilja od 0,15 – 0,20 % službene razvojne pomoći / BND-a za najslabije razvijene zemlje u kratkom roku, i ostvarenju 0,20 % službene razvojne pomoći / BND-a za najslabije razvijene zemlje unutar vremenskog okvira razvojnog programa za razdoblje nakon 2015,

EU će povećati sredstva za razvoj u suradnji s privatnim sektorom: procjenuje se da će se mješovitim financiranjem do 2020. mobilizirati 100 milijardi eura,

20 % pomoći EU-a izdvojit će se za borbu protiv klimatskih promjena: oko 14 milijardi eura do 2020.,

EU je najotvorenije svjetsko tržište – najslabije razvijenim zemljama omogućuje bescarinski i beskvotni pristup, pri čemu je ukupan izvoz iz tih zemalja u EU trenutačno u iznosu većem od 35 milijardi eura godišnje. Osim toga EU je najveći davatelj pomoći za trgovinu,

Obzor 2020., okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije (77 milijardi EUR), dostupan je istraživačima iz zemalja u razvoju,

EU će doprinijeti rješavanju problema gladi i pothranjenosti 500 milijuna ljudi do 2030. podupiranjem održive poljoprivrede i prehrane,

EU će doprinijeti rješavanju problema energetskog siromaštva 500 milijuna ljudi do 2030.,

mirna društva — EU pruža financijsku pomoć za bolje upravljanje i sigurnije ljudske živote. Više od polovice bilateralnih razvojnih sredstava EU-a i dalje će ići u nestabilne i sukobima pogođene države.

Program Međunarodne konferencije o financiranju razvoja (13. – 16. srpnja)
U ponedjeljak, 13. srpnja, povjerenik Mimica održat će zajedničku tiskovnu konferenciju u 13:30 (po briselskom vremenu) s Romainom Schneiderom, ministrom razvojne suradnje i humanitarnih pitanja Luksemburga, koji predstavlja Predsjedništvo EU-a. U utorak, 14. srpnja, u 9:00 (po briselskom vremenu) Mimica će održati uvodni govor na konferenciji. Održat će i niz bilateralnih sastanaka s predstavnicima vlada, međunarodnih organizacija i civilnog društva. Također će 15. srpnja sudjelovati na dva paralelna događanja koja suorganizira EU u okviru Konferencije: za međunarodnu potporu mobilizacije domaćih resursa te za privatni sektor i mješovito financiranje.

Príspevok EU prednjači u mobilizaciji resursa za održivi razvoj zobrazený najskôr europskenovine.eu.