Pametnije i energetski učinkovitije zgrade u EU-u do 2050.

Europski zastupnici danas su usvojili nova pravila prema kojima bi države članice trebale razviti svoje dugoročne nacionalne strategije podrške obnovi javnih i privatnih zgrada, s ciljem smanjenja emisija u EU-u za 80-85 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.

 

Ovi dugoročni ciljevi za obnovu postojećih zgrada omogućit će investicijsku sigurnost i nove financijske alate za građane i poduzeća.

 

Nacionalne strategije osigurat će planove ka dekarbonizaciji nacionalnog stambenog fonda do 2050., sa specifičnim ključnim etapama za 2030. i 2040.

 

Infrastruktura za elektromobilnost

 

Prema novoj direktivi, u novim zgradama i onima koje očekuje značajno renoviranje uvest će se infrastruktura za elektromobilnost koja uključuje barem jednu stanicu za punjenje električnih vozila u zgradi s više od deset parkirnih mjesta.

 

Pametni alati za povećanje energetske učinkovitosti

 

Usvojenim tekstom uvodi se pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije – alat koji mjeri koliko su nove zgrade fleksibilne prilagoditi se potrebama stanara, kako bi se smanjila potrošnja energije

 

Nove i postojeće zgrade u kojima se zamjenjuju toplinski generatori moraju imati automatizirane uređaje za regulaciju razine temperature, dok su pravila o inspekciji sustava grijanja i klimatizacije pooštrena.

 

Sljedeći koraci

 

Direktivu još treba usvojiti Vijeće, nakon čega će biti objavljenja u Službenom listu EU-a, te stupa na snagu 20 dana od objave. Razdoblje transpozicije ovih novih pravila u nacionalno zakonodavstvo je 20 mjeseci.

 

Ažurirana direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada prvi je od osam zakonskih prijedloga paketa Clean Energy for All Europeans koji je pokrenut u studenom 2016.; usvojena je u EP-u u prvom čitanju.

 

Citati

„Hrvatski građani imali bi direktne koristi od usvajanja Direktive o energetskim svojstvima zgrada jer bi osim značajno smanjene emisije štetnih stakleničkih plinova iz postojećeg fonda stambenih zgrada, profitirali i od manjih troškova mjesečnih režija zbog znatno manje potrošnje energije,” rekla je Dubravka Šuica.

„Gotovo 50 % konačne potrošnje energije u Uniji koristi se za grijanje i hlađenje, od čega 80 % u zgradama što čini udio od 36 % svih emisija CO2 u Uniji. Svjesni toga, ovom Direktivom u potpunosti želimo primijeniti načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, smanjiti potrošnju energije te osigurati učinkovitu uporabu obnovljivih izvora energije,“ naglasila je Marijana Petir.

„EU je predana razvoju održivog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava do 2050. godine. Postojeći fond zgrada odgovoran je za oko 36% svih emisija CO2 u EU, zbog čega je ključno da u energetskom smislu bude visokoučinkovit, te postignuta gotovo nulta potrošnja energije do 2050. Podupirem da zemlje članice u obnovi zgrada uklone azbest i druge štetne tvari zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta!“ rekao je Tonino Picula.

 

„Udio potrošnje energije za grijanje i udio emisije ugljičnog dioksida je oko 40% ukupne potrošnje odnosno emisije. Zbog toga je jako važno povećati energetsku učinkovitost kuća i zgrada. Ambicioznu politiku koju je EU postavila treba maksimalno iskoristiti jer će se tako postići jeftinije grijanje i značajno doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova. Treba se također maksimalno angažirati na korištenju europskih fondova za energetsku učinkovitost, jer time se šalje jasna poruka investitorima,” izjavio je Jozo Radoš.