Smanjuje se broj zastupnika u EP-u nakon Brexita

Broj zastupnika u Europskom parlamentu umjesto dosadašnjih 751 trebao bi se nakon Brexita smanjiti na 705, ostavljajući mjesta za nove članice, stoji u usvojenom tekstu.

 

Od 73 zastupnička mjesta koje ima Velika Britanija, njih 46 bi se ostavilo u pričuvi za buduća proširenja. Preostalih 27 britanskih mjesta rasporedilo bi se na 14 država članica koje su podzastupljene u Europskom parlamentu. Hrvatska po tome dobiva jedno mjesto i imala bi 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika.

 

Tablica s dodijeljenim mjestima državama članicama

 

Transnacionalne liste

 

Prijedlog Odbora za ustavna pitanja o transnacionalnim listama i stvaranju jedne europske izborne jedinice, nije prošao.

 

Citati

 

 

„Budući da će Europska unija imati manje građana, pravedno je da ima i manje zastupnika, što ovo izvješće i previđa. Dobro je da je Hrvatska vratila 12. zastupnika, a koncept transnacionalnih lista smatram dobrim no u ovom trenutku ni politički, ni financijski ni organizacijski nismo spremni za njegovu provedbu. Kad bi svi bili u eurozoni i Schengenu, tada bi transnacionalne liste doprinosile izgradnji europskog identiteta“ rekla je Dubravka Šuica.

 

„Izuzetno mi je drago što je Hrvatska jedna od država članica koja će u sljedećem sazivu imati eurozastupnika više. S druge strane, nisam sklona podržati nadnacionalne izborne liste jer smatram kako bi one mogle bi dovesti do stvaranja zastupnika prve i druge klase u Europskom parlamentu,“ rekla je Biljana Borzan.

 

„Institucionalni dizajn EU mora se što više približiti potrebama europskih građana. Ići u smjeru transnacionalnih lista ili pak drugih modela koji bi poboljšali postojeći sustav, ostaje predmet ozbiljne rasprave. Za Hrvatsku je važno u tim razgovorima voditi računa o zemljopisnoj raspodijeljenosti kako manje i rubne države ne bi bile zakinute ni na koji način,“ rekao je Tonino Picula.

 

„Snažno podržavam prijedlog uvođenja transnacionalnih lista za europske izbore, kao i isticanje nositelja izbornih lista, tzv. Spitzenkandidata, koji su ujedno i kandidati za predsjednika Europske komisije. Smatram da su oba ta modela na tragu stvaranja jedinstvenog europskog političkog prostora jer budućnost nije u rascjepkanoj Europi, već u kreiranju jedinstvene vanjske i obrambene politike Unije kako bi se EU etablirala kao važan svjetski igrač. Iznimno se zalažem i za novi prijedlog raspodjele zastupničkih mjesta nakon izlaska Velike Britanije prema kojemu će u sljedećem sazivu Europskog parlamenta Hrvatska imati 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika,“ izjavio je Ivan Jakovčić.

 

“Novi sastav parlamenta će biti logičniji i pravedniji. S druge strane transnacionalne liste omogućile bi bolje razumijevanje europske politike, a natjecanje između vodećih kandidata (Spitzenkandidata), odnosno potencijalnih predsjednika Europske komisije učinit će izbore zanimljivijima, ” naglasio je Jozo Radoš.

 

Sljedeći korak

 

Europsko Vijeće (šefovi država ili vlada ) će razmotriti prijedlog Parlamenta, te jednoglasno odlučiti. Nakon toga tekst će poslati natrag Europskom parlamentu koji će dati svoj konačni pristanak. Sastav EP-a za 2019. -2024. tema je sljedećeg sastanka Vijeća u veljači.