europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
EU bi trebala staviti obavezna ograničenja na industrijski proizvedene transmasne kiseline koje mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, neplodnosti, Alzheimerove bolesti, dijabetesa i pretilosti za potrošače, kaže se u rezoluciji usvojenoj u srijedu. Unos transmasnih kiselina uglavnom je povezan s potrošnjom industrijski proizvedenih i djelomično hidrogeniranih ulja.
Europski parlamentarci kažu da je činjenica da samo jedan od tri potrošača u EU zna za transmasne kiseline pokazuje da same mjere za označavanje nisu dovoljne. Europska komisija stoga treba predložiti zakonsko ograničenje na industrijske transmasne kiseline svih namirnica u najkraćem mogućem roku, a po mogućnosti u roku od dvije godine, kažu zastupnici Europskog parlamenta u rezoluciji.
U Danskoj postoji zakonodavstvo kojim je ograničen udio transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima, te postoje dokazi da je zakonom propisano uvođenje granične vrijednosti za industrijske transmasne kiseline 2003. u Danskoj, odnosno nacionalno ograničavanje udjela transmasnih kiselina u uljima i mastima na 2 %, bilo uspješno i da je njime znatno smanjen broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti. Transmasne kiseline koriste se u jeftinijim namirnicama, što znači da su ljudi s nižim primanjima najviše izloženi hrani s visokim sadržajem transmasnih kiselina. To pak povećava potencijal za širenje zdravstvene nejednakosti, rekli su zastupnici.
Napomena urednicima
Transmasne kiseline nezasićene su masti koje se nalaze u hrani dobivenoj od preživača, u određenim prehrambenim proizvodima biljnog podrijetla, te u industrijski proizvedenim, djelomično hidrogeniranim biljnim uljima. Konzumacija potonjih povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Visok unos transmasnih kiselina posebice je rizičan faktor za razvoj koronarne bolesti srca (više nego bilo koja druga hranjiva tvar gledano u odnosu na kalorijsku vrijednost), koja je prema opreznim procjenama uzrok otprilike 660 000 smrtnih slučajeva u EU-u godišnje, što čini oko 14 % ukupne stope smrtnosti.
Danska je bila prva država članica koja je ograničila udio transmasnih kiselina zakonom u 2003. godini. Slična ograničenja postoje u Austriji (2009), Mađarskoj (2013) i Latviji (2015). Dobrovoljne mjere postoje u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, UK i Grčkoj, a nacionalne preporuke o transmasnim kiselinama izdane su u Bugarskoj, Malti, Slovačkoj, UK i Finskoj. U lipnju 2015. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je rješenje u kojem je utvrdila da su djelomično hidrogenirana ulja, primarni dijetetski izvor industrijskih transmasti u procesuiranoj (industrijskoj) hrani, više nisu “općenito priznata kao sigurna” za uporabu u ljudskoj hrani i bit će zabranjena u lipnju 2018 . Hrana koja sadrži visoke razine trans masti:
-
masti za prženje za industrijsku uporabu
-
margarin koji se koristi u tijestu
-
prethodno pakirani pekarski proizvodi, kolači, keksi i vafli
-
mikrovalne kokice
-
duboko pržena hrana
-
juhe i umaci
