Dom / LJUDI / Trgovinski sporazumi u postupku
PHOTO © European Union
PHOTO © European Union

Trgovinski sporazumi u postupku

Zemlje EU-a razmatraju ovog mjeseca potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade pod nazivom Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum ili CETA, ali to nije jedini sporazum na dnevnom redu EU-a. O drugima se pregovara diljem svijeta, a zajedničko im je da na snagu mogu stupiti tek nakon što zeleno svjetlo da Europski parlament. Saznajte više o pregovorima u postupku.

Kakav sporazum?

EU ima različite sporazume s raznim zemljama koji mogu biti vezani uz smanjenje ili ukidanje carinskih zapreka ili osnivanje carinske unije ukidanjem carina i usvajanje zajedničkih carinskih naknada za strani uvoz.

Ne radi se samo o plaćanju carina, već o ulaganjima i rješavanju pravnih sporova, primjerice, ako tvrtka smatra da vlada stvara prepreke za ulaganje. Prepreke nisu samo carine, one mogu biti i standardi za proizvodnju (primjerice, EU ne dopušta korištenje određenih hormona u poljoprivredi).

CETA

Pregovori o CETA-i završili su u rujnu 2014., a ovog mjeseca zemlje Europske unije trebale bi potpisati sporazum.  Međutim, kako bi stupio na snagu, sporazum treba odobriti Europski parlament. Odbor za međunarodnu trgovinu glasat će u prosincu, a zatim će zastupnici imati glas na plenarnom zasjedanju. Ukoliko bude odobrena, CETA će stupiti na snagu iduće godine.

Ostali pregovori

Trenutno se pregovara o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja (eng. The Trans-Atlantic Trade and Investment Partnership, TTIP) sa Sjedinjenim državama, oko kojeg je mnogo kontroverznih pitanja, uključujući održavanje standarda za kvalitetu proizvoda ili rješavanje sudskih sporova kod ulaganja. Od srpnja 2013. održano je 15 rundi pregovora.

Što se tiče azijskih zemalja, u tijeku su pregovori s Malezijom (pregovori su na pola puta), Indonezijom (iduća runda pregovora je u prvom kvartalu 2017.), Tajlandom i Mianmarom (po četiri runde pregovora su završene, nove još nisu dogovorene), Filipinima (nova runda pregovora prije kraja ove godine), Japanom (mogućnost pregovora ove godine) i Indijom. U tijeku su pregovori i sa zemljama iz skupine Mercosur (zajedničko tržište Južne Amerike, runda pregovora održana ovog mjeseca) te Meksikom (druga runda pregovora na rasporedu je u studenom) što se tiče zemalja latinske Amerike.

S osam zemalja Južnog Mediterana i Bliskog istoka potpisani su različiti sporazumi kojima je cilj potaknuti trgovinu, a razmatra se širenje pojedinačnih sporazuma kako bi uključivali poljoprivredu i industrijske standarde. To je sve što se tiče pregovora o slobodnoj trgovini. Međutim, pregovara se o specifičnim sporazumima kao što je sporazum s Kinom o ulaganjima, za koji su pregovori pokrenuti u studenom 2013. a zadnja runda pregovora održana je u rujnu.

Uloga Parlamenta

Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 2009. Parlament treba dati odobrenje kako bi međunarodni trgovinski sporazumi mogli stupiti na snagu. Zastupnici također prate razvoj pregovora. Parlament je pokazao kako ne prihvaća prijedloge sporazuma ako smatra da je rezultat pregovora loš. Primjerice, zastupnici su odbacili ACTA-u 2012. godine.

Marina

Nezabudni pozrieť

Photo: Flickr

Svjetski dan humanitarnog osiguranja 2019

Godina 2019. obilježava 70. obljetnicu Ženevske konvencije, zbog toga Europska unija odaje počast obvezama onih ...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


šest × = 54

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>