Dovršetak reforme europskog sustava azila

Pravedan i učinkovit zajednički postupak EU-a

Komisija predlaže da se Direktiva o postupcima azila zamijeni uredbom kojom bi se uspostavio potpuno usklađeni zajednički postupak EU-a za pružanje međunarodne zaštite kako bi se smanjile razlike u stopama priznavanja među državama članicama, spriječila sekundarna kretanja te osigurala zajednička učinkovita postupovna jamstva za tražitelje azila. Cilj prijedloga je:

• pojednostavniti, pojasniti i skratiti postupke azila: cjelokupni je postupak skraćen i pojednostavljen, što znači da se odluke donose u roku od šest mjeseci ili manje. Uvode se kraći rokovi (od jednog do dva mjeseca), posebno ako su zahtjevi neprihvatljivi ili očigledno neosnovani ili u slučajevima na koje se primjenjuje ubrzani postupak. Određeni su i rokovi i za podnošenje žalbe (od tjedan do mjesec dana) te za odluke o prvoj žalbi (od dva do šest mjeseci).
• osigurati zajednička jamstva za tražitelje azila: tražiteljima azila jamčit će se pravo na pojedinačni razgovor te na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje već tijekom upravnog postupka. Veće mjere zaštite osigurane su za tražitelje azila s posebnim potrebama te za maloljetnike bez pratnje, kojima je potrebno odrediti skrbnika u roku od pet dana od podnošenja zahtjeva.
• osigurati stroža pravila radi sprečavanja zlouporaba: uvedene su nove obveze suradnje s nadležnim tijelima za čije su neispunjenje predviđene ozbiljne sankcije. Iako to dosad nije bio slučaj, određivanje sankcija za zlouporabu postupka, odbijanje suradnje i sekundarna kretanja postaje obvezno. One uključuju odbijanje zahtjeva pri čemu se smatra da je podnositelj zahtjev implicitno povukao ili je zahtjev očigledno neosnovan ili primjenu ubrzanog postupka.
• uskladiti pravila o sigurnim zemljama: Komisija pojašnjava i traži obveznu primjenu koncepta sigurne zemlje. Komisija predlaže i da se nacionalni popisi sigurnih zemalja podrijetla i sigurnih trećih zemalja zamijene europskim popisima na razini EU-a u roku od pet godina od stupanja na snagu uredbe.

Usklađeni standardi zaštite i prava

Tražiteljima azila mora se osigurati isti oblik zaštite neovisno o tome u kojoj su državi članici podnijeli zahtjev sve dok je to potrebno. Kako bi se uskladili standardi zaštite u EU-u i zaustavila sekundarna kretanja i podnošenje višestrukih zahtjeva za azil („kupovanje azila”), Komisija predlaže da sepostojeća Direktiva o kvalifikacijama zamijeni novom uredbom. Prijedlog će osigurati:

• veću usuglašenost u pogledu stopa priznavanja i oblika zaštite: uskladit će se vrste zaštite i trajanje boravišnih dozvola koje se izdaju osobama pod međunarodnom zaštitom. Države članice morat će voditi računa o ocjenama situacije u zemlji podrijetla tražitelja azila koje donosi Europska agencija za azil te procjenjivati mogućnosti zaštite unutar države uz puno poštovanje načela zabrane prisilnog vraćanja.
• stroža pravila o kažnjavanju sekundarnih kretanja: petogodišnje razdoblje čekanja za osobe pod međunarodnom zaštitom koje se žele kvalificirati za status osobe s dugotrajnim boravištem počinje ispočetka svaki put kad se zateknu u državi članici u kojoj nemaju privremeno ili stalno pravo boravka.
• pružanje zaštite samo onoliko dugo koliko je potrebno: uvedeno je obvezno preispitivanje statusa, primjerice kako bi se u obzir uzele promjene u zemljama podrijetla što može utjecati na potrebu za zaštitom.
• jačanje poticaja za integraciju: pojasnit će se prava i obveze osoba pod međunarodnom zaštitom u pogledu socijalnog osiguranja i socijalne pomoći, a pristup određenim vrstama socijalne pomoći može se uvjetovati sudjelovanjem u aktivnostima integracije.

dostojanstveni i usklađeni uvjeti prihvata u cijelom EU-u

Komisija predlaže reformu Direktive o uvjetima prihvata kojom će se osigurati usklađeni i dostojanstveni uvjeti prihvata za tražitelje azila u cijeloj Uniji, što će pridonijeti sprečavanju sekundarnih kretanja. Reforma uključuje:

• obvezivanje država članica na primjenu standarda i pokazatelja za uvjete prihvata Europskog potpornog ureda za azil te donošenje i kontinuirano ažuriranje kriznih planova kako bi se osigurali dostatni i odgovarajući prihvatni kapaciteti, uključujući i u situacijama nerazmjernog pritiska.
• osiguravanje dostupnosti tražitelja azila i njihovo odvraćanje od bijega. U tu im svrhu države članice mogu određivati boravište ili nametati obvezu prijavljivanja. Ako tražitelj azila ne ispunjava obvezu boravka na određenoj lokaciji i ako postoji rizik od bijega, država članica može odrediti mjere pritvora.
• pojašnjavanje da će uvjeti prihvata biti osigurani u odgovornoj državi članici te uvođenje jasnijih pravila za slučajeve u kojima se pravo na materijalne uvjete prihvata može ograničiti i u kojima se financijske naknade mogu zamijeniti materijalnim uvjetima prihvata koji se pružaju u naravi.
• odobravanje ranijeg ulaska na tržište rada, najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva za azil, čime se smanjuje broj osoba ovisnih o pomoći, te osiguravanje da se pritom poštuju standardi tržišta rada;
• zajednička pojačana jamstva za tražitelje azila s posebnim potrebama te za maloljetnike bez pratnje, kojima je potrebno odrediti skrbnika u roku od pet dana od podnošenja zahtjeva.